Ugledni britanski list The Economist objavio je zanimljiv tekst o raku koji govori o tome kako znanstvenici teško mogu dobiti bitku s rakom ako se u nju ne uključe i vlade svih zemalja.
Brojke su loše. Rak je samo 2015. godine uzeo 8,8 milijuna života. Više ljudi umre samo od srčanih bolesti.
Procjenjuje se da će više od 40 posto Amerikanaca tijekom života oboljeti od raka. U Africi rak je veći ubojica od malarije.
No, nada ipak postoji. Znanost bi mogla dobiti bitku s rakom.
Zbog novih znanstvenih otkrića, od sekvenciranja DNA do personaliziranih terapija, rak je danas sve više izlječiv.
Broj preživjelih od leukemije, i onih koji su ostali zdravi i nakon pet godina, u Americi se s 34 posto, koliko ih je bilo u 70-ima, u razdoblju od 2006. do 2012. povećao na 63 posto. U toj zemlji živi oko 15,5 milijuna ljudi koji su preživjeli rak, a ta će brojka, procjenjuje se, u narednih 10 godina narasti na 20 milijuna preživjelih.
Broj izliječenih od raka prostate i dojke u zemljama u razvoju, poput Srednje i Južne Amerike, u razdoblju od 10 godina povećao se za petinu.
Ako gledamo s tehničke strane, s pravom možemo reći da će znanost rak pretvoriti u kroničnu ili izlječivu bolest. Ali, s rakom se ne bori samo u laboratorijima. S rakom se bori i na operacijama, u školama, u javno-zdravstvenim ustanovama te u ministarstvima. A rezultati tih borbi s rakom nisu tako obećavajući.
Tri od četiri stanovnika Velike Britanije koji su 70-ih oboljeli od raka prostate nisu živjeli dulje od 10 godina. Danas prežive četiri od pet muškaraca koji obole od te bolesti. Druge vrste raka, poput raka pluća, mozga i gušterače, teže su izlječivi i teže ih je dijagnosticirati.
Znanstvenici kažu kako se radi na tome da i te vrste tumora postanu izlječive. Napretka, dakle, ima. Istražuju se nove tehnologije koje bi pomogle u ranijem otkrivanju tumora. Jedna je od njih uređaj koji bi rak otkrio iz ljudskog daha te krvni testovi koji prepoznaju tumorom zahvaćene dijelove DNK.
Sekvenciranje genoma nove lijekove čini još učinkovitijima. Dosadašnje se terapije – operacija, radijacija i kemoterapija – usavršavaju.
Radioterapija stvara mreže gama zraka koje kada se spoje stvaraju dozu koja je smrtonosna za tumore, ali istovremeno čini manje štete zdravom tkivu.
Imunoterapija je novi način liječenja koji se pojavio prije nekoliko godina. Ljudski imuno sustav opremljen je obrambenim mehanizmima koje stanice raka mogu aktivirati. Tretman imunoterapijom može ih ponovno deaktivirati dopuštajući bijelim krvnim stanicama da napadnu tumor.
Rano je govoriti, ali na uzorku malog broja pacijenata koji su se liječili ovom tehnikom došlo je do dugotrajne remisije. Upravo započinje više od 1000 kliničkih ispitivanja koja će uključiti sve vrste raka.
Sada je moguće i reprogramiranje imunoloških stanica, tako da im se urede genomi, a kako bi se mogle bolje boriti protiv raka. Prva takva genetska terapija prošli je mjesec odobrena u Americi.
Kada usporedimo bogate i siromašne zemlje, postotci preživjelih jako variraju. U nekim zemljama muškarci od raka umiru češće od žena, dok u drugima to nije slučaj. Postotak onih koji su se izliječili i rak im se nije vratio u period od pet godina, u Americi i Kanadi iznosi više od 70 posto, u Njemačkoj 64 posto, a u Britaniji 52 posto.
U Americi od raka umire 24 posto više crnaca no bijelaca, a od raka dojke umre 42 posto više crnih žena nego bijelih. U ruralnim područjima smrti su također češće. Razlike između država temelje se na ulaganju države u zdravstvo. Više od polovice pacijenata u nerazvijenim državama nema pristup liječenju radioterapijom.
Ali, ni veliki budžeti ne jamče dobre rezultate. Island i Portugal na zdravstvo ne troše više od Britanije i Danske, ali prošla istraživanja pokazuju kako je postotak preživjelih u tim zemljama veći no u drugima. Problem, dakle, nije u tome koliko je novca potrošeno, već kako je on potrošen. Na primjer, postoji cjepivo protiv HPV-a koje sprječava razvoj raka vrata maternice. Ruanda je 2011. započela program rutinskih cijepljenja. Cilj im je do 2020. u potpunosti spriječiti razvoj raka vrata maternice. Druge države nisu toliko organizirane. Cjepivo bi svake godine moglo spriječiti razvoj raka kod čak 120 000 žena u Indiji.
Više toga se može napraviti kako bi se vidjelo koja vrsta liječenja funkcionira najbolje. Fond za lijekove u Britaniji vrijedan 11 milijardi kuna, a koji omogućuje da se skupi lijekovi mogu nabaviti za nižu cijenu, nije istražio koji lijek najbolje djeluje.
Zbog novih znanstvenih otkrića, od sekvenciranja DNA do personaliziranih terapija, rak je danas sve više izlječiv.
Dobro zdravstvo jako je važno. Broj Amerikanaca kojima je rak rano dijagnosticiran povećao se nakon što je Obama uveo zdravstveno osiguranje. Prevencija je još uvijek najbolji lijek. Kampanje protiv pušenja spriječile su 22 milijuna smrti između 2008. i 2014. Ali, samo desetina ljudi živi u državama u kojima najmanje tri četvrtine cijene kutije cigareta otpada na porez, kao što to preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija. Rak ubija milijune ljudi, ne samo zato što medicina još uvijek nije toliko napredovala, nego i zbog loše državne politike.
Tretman imunoterapijom – upravo započinje više od 1000 kliničkih ispitivanja koja će uključiti sve vrste raka.
