Svjetska zdravstvena organizacija svake godine 31. svibnja obilježava Svjetski dan nepušenja, s ciljem ukazivanja na zdravstvene i ostale rizike povezane s uporabom duhana.
To je osobito važno u aktualnoj situaciji jer istraživanja pokazuju da pušači imaju veći rizik od razvoja teškog oblika bolesti uslijed infekcije koronavirusom, u usporedbi s nepušačima.
Kardiovaskularne bolesti ubijaju više ljudi od bilo kojeg drugog uzroka smrti, a uporaba duhana i pasivna izloženost duhanskom dimu smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti doprinose oko 12 posto.
Pušenje uzrokuje i rak pluća i bronha, iznimno povećava rizik pojave raka ždrijela i usne šupljine, oštećuje krvne žile i pogoduje pojavi ateroskleroze te tako povećava rizik pojave većine kardiovaskularnih bolesti (infarkt, moždani udar) i sudjeluje u samom mehanizmu nastanka tih bolesti.
Pušenje uzrokuje i kroničnu opstruktivnu bolest pluća, pogoduje nastanku osteoporoze, impotencije i neplodnosti, pogoduje nastanku bolesti desni i zubnog karijesa, povećava rizik pojave raka bubrega, mokraćnog mjehura i maternice, oštećuje probavni sustav, uzrokuje naboranost, suhoću, promjenu boje kože i preuranjeno starenje. Smanjuje i osjet okusa i mirisa.
Pasivno pušenje također je vrlo opasno i štetno za zdravlje.
Osim ovisnosti, razlog zbog kojeg se ljudi teško odriču užitka pušenja brojne su dezinformacije o duhanu i pušenju. Studija objavljena 2005. godine u American Journal of Public Health otkrila je da upravo mitovi o pušenju potiču ljude da započnu ili nastave pušiti i odvraćaju ih od odvikavanja. Ti su mitovi toliko jaki da u njih nerijetko vjeruju i sami liječnici.
1. mit: Nikotin je jedina štetna komponenta u cigaretama.
Nikotin definitivno izaziva ovisnost, ali u duhanu postoji i mnogo drugih štetnih tvari. Sa svakim dimom cigarete u tijelo se unosi više od 7000 raznih kemikalija, od kojih je 3000 respiracijskih iritansa, a pedesetak pouzdano kancerogeno (što znači da mogu izazvati rak). Mnoge od kemikalija također su i otrovne.
2. mit: Pušenje ublažava stres.
Pitate li bilo kojeg pušača on će inzistirati na tome da je to činjenica, a ne mit. Znanost, međutim, kaže drugačije. Pušenje zapravo povećava stres jer kod pušača odsustvo nikotina pojačava anksioznost, stres i izravno utječe na raspoloženje. Kada pušač posegne za cigaretom ti simptomi nestaju pa se smatra da je u pitanju oslobađanje od stresa, ali stvarno nije.
3. mit: Pušenje blage/lagane cigarete manje je štetno.
Već spomenuta studija objavljena u American Journal of Public Health pokazala je da tek manje od 10% pušača shvaća da cigarete s oznakom “ultra lagano” sadrže istu količinu katrana kao i obična cigareta. Oznaka „light“ ostavlja dojam da je ta vrsta cigareta manje štetna, iako to nije istina.
4. mit: Nekoliko cigareta dnevno nije tako štetno.
Studija objavljena 2015. godine u BMC Medicine pokazala je da smanjenje broja cigareta ima koristi samo ako ono u konačnici dovede do potpunog prestanka pušenja. Kada pušite samo dvije ili tri cigarete dnevno, dublje udišete dim, a to može dovesti do veće štete.
5. mit: Nakon višegodišnjeg pušenja beskorisno je prestati pušiti.
Višestruka ispitivanja pokazala su da se vaše tijelo i pluća počinju popravljati čim završite posljednju cigaretu. Razina krvnog tlaka vraća se u normalu, razina ugljičnog monoksida drastično se smanjuje u roku od 12 sati, a rad pluća se poboljšava tjedan dana nakon prekida. Samo jedna godina bez ove ovisnosti može prepoloviti rizik od srčanih bolesti, a ako nastavite s tom praksom u periodu od 10 do 15 godina smanjuju se rizici od razvoja svih bolesti povezanih s duhanom.
