U odnosu na opću populaciju, maligni bolesnici kod zaraze koronavirusom imaju veći rizik za pojavu težih komplikacija respiratornog sustava, objavili su znanstvenici u  uglednom znanstvenom časopisu The Lancet nakon što su analizirali zdravstveno stanje 18 onkoloških bolesnika zaraženih koronavirusom u Kini. 

U studiji su analizirani podaci 1590 osoba oboljelih od koronavirusa u 575 bolnica. Četiri od 16 pacijenata primali su kemoterapiju, ili su bili operirani u posljednjih mjesec dana, dok su ostalih 12 bili oni koji su preboljeli rak (za dvoje nisu poznati podaci). 

Prema istraživanju, smrtnost malignih bolesnika od koronavirusa je 5,6 posto, što je dvostruko više od postotka umrlih u općoj populaciji. 

Znanstvenici ipak upozoravaju kako još nema dovoljno podataka koji bi vodili ka zaključku da su oboljeli od raka u većoj opasnosti da budu zaraženi.   

Najjače simptome imali su ljudi starije životne dobi, od 60 najviše. 

„Kako starite vaš imunološki sustav ne radi kako je radio prije“, objasnio je za Cancer Health infektolog Steve Pergam s Fred Hutchinson Centra za istraživanje raka.

„Oboljeli od raka, oni koji su na kemoterapiji, pacijenti s presađenom koštanom srži i oni koji se liječe visokom dozom kortikosteroida, u većem su riziku za pojavu težih komplikacija, a oporavak kod njih duže traje“, rekao je.  

Halle Moore, direktorica Odjela za rak dojke Instituta za rak u američkoj državi Ohio, izjavila je za portal NBC News da ona i njezini kolege na dnevnoj bazi primaju pozive i poruke zabrinutih pacijenata. 

„Nitko od nas ovo do sada nije doživio”, rekla je Moore. 

Prenosimo odgovore na neka od najčešće postavljanih pitanja.

Jesu li sve osobe koje su preboljele rak imunokompromitirane? 

Pacijenti koji su preboljeli rak i nisu trenutno na terapiji u slučaju zaraze koronavirusom vjerojatno nemaju veći rizik za razvoj najtežih komplikacija respiratornog sustava u odnosu na druge ljude u njihovoj dobnoj skupini. Hormonska terapija za rak dojke također neće povećati rizik za pojavu najtežih simptoma bolesti. 

U najrizičniju skupinu ulaze ljudi koji trenutno primaju imunoterapiju ili njihova bolest nije u remisiji. Kemoterapija donosi veći rizik od zračenja ili operacije, ali „sve što stresira organizam ima potencijal za povećanje rizika od infekcije”.

Koje vrste maligne bolesti su u najrizičnijoj skupini? 

U najrizičniju skupinu ulaze maligne bolesti krvi, leukemija, limfomi i mijelodisplastični sindrom.  U visoko rizičnu skupinu spadaju i pacijenti s aktivnim rakom pluća koji imaju visok rizik za razvoj respiratornih komplikacija. U većem su riziku i bolesnici kojima je transplantirana koštana srž budući da je njihov imunološki sustav oslabljen dugo nakon transplantacije.

Koliko dugo su bolesnici imunokompromitirani nakon kemoterapije?

Rizik je veći odmah nakon primanja kemoterapije, ali se nakon nekog vremena smanjuje. Pacijentima koji su se liječili od nekog nehematološkog tumora „imunološki se sustav brže vrati u normalu, u roku od nekoliko mjeseci.” 

Kako bolesnici mogu znati jesu li imunokompromitirani?

Ne postoji jednostavan test kojim liječnici mogu utvrditi u kakvom je stanju imunološki sustav neke osobe. Važne informacije može ipak otkriti nalaz krvne slike. Taj podatak može pomoći liječnicima da prepoznaju pacijente koji su u povećanom riziku jer imaju smanjeni broj leukocita. 

Koje zaštitne mjere trebaju poduzetu pacijenti oboljeli od raka? 

Izbjegavanje socijalnih kontakata osobito je bitno za pacijente koji su u procesu liječenja kemoterapijom i one koji primaju imunoterapiju. Oni bi posebice trebali izbjegavati gužve, ne izlaziti iz kuće, ako to nije potrebno, i ne koristiti ni jednu vrstu javnog prijevoza. 

Mjere koje vrijede za sve posebice su važne za oboljele od raka: često perite ruke, ne dirajte lice i često dezinficirajte površine. 

Podižite svoj imunološki sustav tako da dovoljno spavate, kvalitetno se hranite i vježbajte. 

Što kad osoba oboljela od raka posumnja na zarazu koronavirusom? 

Pacijent koji se trenutačno liječi od raka i dobiju temperaturu mora odmah potražiti liječničku pomoć. Ako sumnjate na zarazu koronavirusom, kontaktirajte svog liječnika ili dežurnog epidemiologa.

Nemojte samostalno odlaziti liječniku ili u bolnicu. 

Simptomi zaraze koronavirusom slični su simptomima prehlade i gripe. Provjerite kako prepoznati simptome zaraze i ako sumnjate da ste zaraženi, telefonski kontaktirajte svojeg liječnika ili dežurnu epidemiološku službu.

OSTANITE DOMA!

„Svi bi ovo trebali shvaćati kao društveni problem. Još uvijek postoji prevelik broj ljudi koji kažu: ‘Zdrav sam, ne brinem se, ja ću ovo preboljeti.’ Pogrešno! Svi bismo trebali razmišljati o tome imamo li roditelje, ili baku i djeda starije životne dobi, i koji možda neće preboljeti koronavirus, ili smo u kontaktu s osobom koja se upravo liječi od raka“, upozorila je Halle Moore.