Velike  ljetne vrućine često predstavljaju napor za organizam mladih i zdravih ljudi,  a za kronične bolesnike, starije osobe, djecu i sve češće kućne ljubimce pravi su izazov.  Sve se češće mogu čuti vijesti i upozorenja kako dugotrajno izlaganje suncu i toplini bez zaštite može završiti i kobno po život. Iako naše tijelo ima urođenu sposobnost  termoregulacije te se pomoću znojenja, žeđi, širenja krvnih žila, pa čak i drhtavice, nastoji zadržati na normalnoj razini tjelesne temperature od približno 37 °C, ponekad  ti mehanizmi nisu dovoljni te može doći do toplinskih grčeva, sunčanice ili još težeg slučaja –  toplotnog udara.   

Toplinski grčevi – nastaju uslijed pojačanog znojenja s kojim iz našeg tijela odlaze tekućina i elektroliti  zbog čega može doći do pojave toplinskih grčeva i toplinske iscrpljenosti. Iako su ovakva stanja neugodna, u pravilu ne zahtijevaju liječničku pomoć iako mogu izazvati malu paniku jer ih, između ostalog, može pratiti i lagana mučnina, malaksalost, razdražljivost, ubrzano kucanje srca, a ponekad čak i nesvjestica.

Sunčanica – je česta pojava do koje dolazi ako se osoba kreće nepokrivene glave po jakom suncu. Zbog toga dolazi do širenja krvnih žila oko mozga te pregrijavanja samog moždanog tkiva. Uz već navedene simptome izlaganja visokim temperaturama koji su isti kao kod toplinskih grčeva, sunčanica se može manifestirati i ozbiljnijim poremećajima svijesti.

U oba slučaja potrebno je reagirati sklanjanjem sa sunca u hladovinu te uzimanjem većih količina tekućine radi njene nadoknade. Svakako će pomoći i tuširanje mlakom vodom ili vezanje mokrog ručnika oko glave, a u slučaju pojave toplinskih grčeva pomoći će lagana masaža mišića. Iako su često neugodni, ovi simptomi u pravilu ne ostavljaju dugotrajne posljedice na organizam, no ponekad glavobolja i osjećaj iscrpljenosti mogu potrajati i nekoliko dana.

Toplinski udar – je malo složenija priča, a nastaje u slučaju dugotrajnog izlaganja vrlo visokim temperaturama. Može se razviti postupno, no može nastati i iznenadno. Ovdje se radi o potencijalno vrlo opasnom stanju u kojem organizam zbog nemogućnosti provođenja adekvatne termoregulacije gubi sposobnost prilagođavanja visokim vanjskim temperaturama. Budući da organizam više nije u stanju sniziti tjelesnu temperaturu na fiziološku razinu, tjelesna temperatura može prijeći 40 °C, pri čemu može doći do oštećenja vitalnih organa kao što su mozak, srce i bubrezi. Najčešći simptomi toplotnog udara su: visoka tjelesna temperatura, glavobolja, smušenost i dezorijentiranost, nesvjestica, mučnina, ubrzan rad srca, crvena koža, nemogućnost znojenja te brzo i plitko disanje.  

Ako kod sebe i drugih primijetite ove simptome, potrebno je odmah reagirati jer neliječeni toplinski udar može prouzročiti trajne posljedice, pa čak i smrt. Potrebno je odmah pozvati liječnika, i u međuvremenu, oboljelome odmah pružiti pomoć tako da ga nastojite ohladiti. Tuširajte osobu, upalite klimu, skinite joj svu nepotrebnu odjeću,  pomoći će i stavljanje ledenih obloga na glavu, vrat, pazuha i prepone. Ako je osoba pri svijesti, dajte joj piti hladnu tekućinu, najbolje vodu ili izotonični napitak. Ako je osoba bez svijesti ili ako povraća, postavite je u bočni položaj kako se ne bi ugušila. Pratite tjelesnu temperaturu oboljele osobe toplomjerom i nastavite hlađenje dok temperatura ne padne na normalnu vrijednost, oko 37°C.

Koja je prevencija potrebna?

Prema preporuci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (www.hzjz.hr)  postoje preporuke kojih se potrebno držati kako bi izbjegli neželjene situacije prilikom ljetnih mjeseci.

 

 

Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine

– Pijte redovito negaziranu običnu ili mineralnu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera. Preporučljivo je ne piti jako rashlađene napitke ili samo za osvježenje u ustima rastopiti kockicu, dvije leda. Dehidraciju od vrućina možete izbjeći uzimanjem razrijeđenog soka kao što je limunada i to odrasli svakih 1-2 sata, a djeca svakih 15-20 minuta po jednu do dvije žlice ili gutljaj vode. Nemojte čekati osjećaj žeđi da biste povećali unos tekućine, pogotovo kod starijih osoba koje imaju slabiji osjećaj žeđi.

– Izbjegavajte boravak na suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s kroničnim bolestima (mentalne bolesti, dijabetes i dr.)

– Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamotati se u hladne mokre ručnike ili se rashladiti mokrom spužvom, kupkom za noge i sl. Djeci treba mokre ručnike stavljati na noge i ruke.

– Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete izvan doma stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale, a korisna su zaštita od direktnog sunca i kišobrani i lepeza za rashlađivanje zraka.

– Koristite laganu posteljinu, po mogućnosti bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline od tijela.

– Jedite češće male i što laganije obroke bogate tekućinom. Izbjegavajte hranu prebogatu bjelančevinama. Ako ste u prilici pripremite miješano svježe voće,  tzv. „smoothie“, ili laganu juhu, to će također organizmu vratiti izgubljene minerale, vitamine i elektrolite.

Rashladite svoj dom

– Nastojite rashladiti prostor u kojem živite. Idealno bi bilo sobnu temperaturu održavati ispod 32°C danju, a 24°C noću. To je posebno važno za djecu, osobe starije od 60 godina ili osobe s kroničnim zdravstvenim problemima.

– Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Ako je moguće, otvorite sve prozore ili podignite rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati, kada je vanjska temperatura niža.

– Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i spustite rolete, naročito one koji su okrenuti prema suncu. Zatvorite sva umjetna svjetla i isključite što je više moguće električnih uređaja u svom domu.

– Stavite zaslone, draperije ili tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili poslijepodnevno sunce. Rasprostrite mokre ručnike da rashladite zrak u prostoriji. No, ne zaboravite da se time povećava vlažnost zraka.

– Ako imate klima-uređaj, zatvorite vrata i prozore da ne trošite više energije nego što je potrebno. Podesite temperaturu tako da od vanjske ne bude niža od 7˚C.

– Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura zraka iznad 35˚C, neće spriječiti teškoće vezane uz velike vrućine. Pomoći će, međutim, bržoj izmjeni zraka kada u večernjim satima cirkulacijom svježeg zraka rashlađujete svoj dom.

– Važno je piti dovoljno tekućine, jer znojenjem gubimo više tekućine čime dolazi do dehidracije i povećanog viskoziteta krvi, a što može izazvati trombozu, inzult mozga ili infarkt srca.

Klonite se vrućine

– Sklonite se u najhladniju prostoriju stana ili kuće, posebice noću.

– Ako stan ili kuću ne možete držati rashlađenim, provedite dva do tri sata dnevno u hladnom prostoru (npr. u hlađenoj javnoj zgradi).

– Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.

– Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi, činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4.00 i 7.00 sati i poslijepodne nakon 17.00 sati.

– Potražite sjenu.

– Ne ostavljajte djecu niti životinje u parkiranom vozilu.

– Redovito koristite sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Naročitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitna sredstva s najvećim faktorom (>30) i odjenuti ih u laganu odjeću koja ih također štiti od UV zraka.

– Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.

– Ako vozite, izbjegavajte putovanja u najtoplijem dijelu dana.

 

Pomognite drugima

– Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljive i teško pokretne osobe mogle bi zatrebati Vašu pomoć tijekom vrućih dana.

 

– Razgovarajte o toplinskom udaru s obitelji. Svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti s obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti.

– Ako je netko koga poznajete izložen riziku, pomognite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno.

– Uzimaju li te osobe lijekove, provjerite s njihovim liječnikom kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.

Ako imate zdravstvene probleme

– Držite lijekove na temperaturi ispod 25˚C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku).

– Tražite savjet liječnika ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova, pogotovo one za pojačano mokrenje i snižavanje tlaka.