Doc. dr. sc. Maja Prutki, dr. med., radi kao specijalistica radiologije u Kliničkom zavodu za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju, KBC-a Zagreb. Voditeljica je Odjela za dijagnostiku bolesti dojke.
Razgovarala: Ivana Kalogjera
Žene se često žale na bol u dojkama. Može li bol u dojkama biti znak maligne bolesti?
Najčešći uzrok boli u dojkama su fibrocistične promjene. Karcinom dojke se najčešće prezentira kao bezbolna kvržica, ali ponekad i tumor može boljeti zbog urastanja u okolno zdravo tkivo.
Mnoge žene u kojih je dijagnosticiran benigni tumor, fibroadenom, pišu nam kako žive u strahu da će benigni tumor jednom prerasti u maligni. Koliko je to često? Što biste im savjetovali?
Fibroadenom se izuzetno rijetko pretvori u maligni tumor i stoga ga nije potrebno operirati. Ako fibroadenom ima jasne ultrazvučne karakteristike, kod žena mlađih od 30 godina, dovoljno ga je kontrolirati ultrazvukom svakih šest mjeseci prve dvije godine. Ako u periodu od dvije godine nije došlo do promjene u veličini ili obliku, ultrazvučnu kontrolu dovoljno je raditi svakih godinu dana.
Ako je žena starija od 40 godina, fibroadenom treba patohistološki dokazati jer neki maligni tumori radiološki mogu nalikovati fibroadenomima. Preporučena metoda je biopsija širokom iglom pod kontrolom ultrazvuka. To je minimalno invazivna metoda koja se radi u lokalnoj anesteziji, što znači da je bezbolna i da se izvodi u ambulantnim uvjetima. Postupak traje do sat vremena, nakon čega se osoba može vratiti svakodnevnim aktivnostima. Rez na koži veličine je nekoliko milimetara i nema ožiljnog tkiva. Biopsija širokom iglom pouzdana je metoda za postavljanje dijagnoze fibroadenoma.
Patohistološki dokazan fibroadenom potrebno je kontrolirati ultrazvukom, svakih šest mjeseci u prve dvije godine. Ako u tom periodu dođe do promjene veličine ili oblika, preporučuje se ili kirurška ekscizija ili ponavljanje biopsije. Indikacije za operaciju fibroadenoma su, osim promjene tijekom praćenja, i psihološki nemir žene koja ima fibroadenom ili objektivne smetnje, poput pritiska žice od grudnjaka, itd.
Doc. dr. sc. Maja Prutki: Kvržica u dojci ne mora nužno biti posljedica karcinoma dojke. Najčešće se radi o dobroćudnim promjenama poput fibroadenoma, no svakako je nužno da se svaka palpabilna kvržica radiološki obradi i utvrdi o čemu se točno radi.
S koliko bi godina žene osim samopregleda dojki trebale obavljati i ultrazvuk?
Ultrazvuk dojki radi se zbog daljnje analize palpabilne tvorbe u dojci, u žena koje imaju tegobe s dojkama a mlađe su od 40 godina, ili kao nadopuna nalazu mamografije ili magnetske rezonancije. Nadalje, ultrazvuk je svakako preporučena metoda kod žena koje imaju iscjedak iz bradavice, uvučenu bradavicu, ili simptome upale dojke. Ultrazvuk se koristi kao dopunska radiološka metoda uz mamografiju nakon operacije dojke zbog karcinoma ili ugradnje implantata, ili kod žena s visokim rizikom za razvoj karcinoma dojke. U situacijama kada nije moguće učiniti magnetsku rezonanciju dojke, a prije operacije karcinoma dojke, preporučuje se učiniti ultrazvuk radi procjene stadija bolesti. Ultrazvuk se koristi i kao metoda navođenja za biopsiju sumnjivih lezija u dojci.
Nekim ženama koje su na Nismo same podijelile svoje priče radiolog na ultrazvuku nije vidio promjene u tkivu dojke, a one su imale rak. S druge strane, današnja je dijagnostika tako razvijena da se na ultrazvuku mogu vidjeti i promjene manje od 2 milimetra. Koliko je ultrazvuk kao pregled pouzdan?
Ultrazvuk dojke pouzdana je radiološka metoda. Nažalost, ima svoje nedostatke poput subjektivnosti pretrage. Uz to, na kvalitetu slike utječe i kvaliteta uređaja. Anatomska građa dojki utječe na osjetljivost pretrage te je ona umanjena kod dojki većeg volumena. Ultrazvuk dojke ne preporučuje se kao jedina metoda pregleda kod žena starijih od 50 godina, a da prethodno nije učinjena mamografija. Nažalost, ultrazvukom vrlo često nije moguće prikazati kalcifikate koji mogu predstavljati najraniji stadij karcinoma dojke, a izvrsno se mogu vidjeti na mamografiji.
U kojem dijelu dojke se najčešće razvija rak?
Rak dojke može se razviti u bilo kojem dijelu dojke, no najčešće se javlja u gornjem vanjskom dijelu gdje ima i najviše žljezdanog tkiva.
Često ste kao radiolog ona osoba koja ženi mora priopćiti da postoji sumnja na rak dojke. Vjerujem da je i za Vas to veliki stres. Jesu li radiolozi dovoljno educirani za jednu takvu nimalo laku ulogu?
Nažalost, radiolozi nisu dovoljno educirani za priopćavanje takvih vijesti. Nasreću, nova generacija liječnika koji završavaju medicinski fakultet u programu ima i predmet koji se zove Temelji liječničkog umijeća. Na tom ih se predmetu educira upravo za priopćavanje takvih nalaza.
Imamo li u Hrvatskoj dovoljno kvalitetno educiranih radiologa?
U Hrvatskoj imamo dovoljno educiranih radiologa i u sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke kontinuirano se provodi edukacija radiologa koji sudjeluju u očitavanju nalaza mamografije.
Ako smo preboljele rak dojke i imamo djecu trebamo li se genetski testirati?
Svakako bih savjetovala da se javite u Ambulantu za genetsko savjetovanje gdje će se nakon obavljenog razgovora i procjene rizika donijeti odluka o eventualnom genetskom testiranju.
Bili ste u Americi na stručnoj edukaciji iz područja metoda slikovnog prikaza dojke, u Memorial Sloan Kettering Cancer Center u New Yorku, te u Policlinico Umberto 1 u Rimu, na edukaciji iz područja dijagnostike bolesti dojke. Gdje je danas Hrvatska u dijagnostici ove bolesti u odnosu na te dvije države?
Ponosno mogu reći da nimalo ne zaostajemo za razvijenim zemljama u svijetu. Često se kolege po povratku s međunarodnih konferencija znaju pohvaliti da smo jednako dobri kao i ostali u radiološkoj dijagnostici ranog otkrivanja karcinoma dojke. Imamo dobru radiološku opremu, dobru edukaciju te suradnju s drugim strukama (onkolozi, patolozi, kirurzi…), što nam olakšava otkrivanje karcinoma dojke u najranijem stadiju čime značajno doprinosimo bržem izlječenju, izvrsnim estetskim rezultatima nakon operacije karcinoma dojke i boljoj prognozi.
Je li svaka kvržica u dojci znak za uzbunu? Što žena treba napraviti nakon što napipa kvržicu?
Kvržica u dojci ne mora nužno biti posljedica karcinoma dojke. Najčešće se radi o dobroćudnim promjenama poput fibroadenoma, no svakako je nužno da se svaka palpabilna kvržica radiološki obradi i utvrdi o čemu se točno radi. Ultrazvuk dojke je preporučena metoda pregleda kod žena mlađih od 40 godina koja se, ovisno o nalazu ultrazvuka, može nadopuniti dodatnim radiološkim metodama poput mamografije ili eventualno magnetske rezonancije.
Mamografija i ultrazvuk dojke radiološke su metode nužne za radiološku obradu palpabilnih promjena u dojkama kod žena starijih od 40 godina.
