Prema rezultatima istraživanja koje je provela Hrvatska udruga koncesionara primarne zdravstvene zaštite, u Zagrebu nedostaje čak 100 stomatoloških timova, 75 timova obiteljske medicine, 17 ginekoloških i šest pedijatrijskih timova. Specijalista ginekologije nedostaje i u drugim gradovima pa je primjer Gline, gradića u Sisačko-moslavačkoj županiji, vrijedan hvale. Tamo ,naime, već punih 12 godina ginekološku ordinaciju u koncesiji ima Sanja Štingl Vlašić, dr. med, specijalista ginekologije i opservacije (http://www.ginekologija-stingl-vlasic.hr/). Riječ je o jedinoj ginekološkoj ordinaciji na području između Petrinje i Vojnića. Sreća je u nesreći da zbog malog broja pacijenata (ordinacija skrbi o oko 3800 pacijentica u Glini te otprilike 1000 žena iz Topuskog i Gvozda) ginekologinja Štingl Vlašić ima dovoljno vremena za bavljenje preventivom. Svoja iskustva podijelila je s čitateljima Nismo same.
Ono što je najveći problem ženama u ruralnim sredinama prometna je ne povezanost. Mnoga su mjesta raštrkana po brežuljcima i brdima, autobusnih linija nema, pa žene koje ne voze i nemaju auto teško mogu doputovati do Gline, a kamo li do Siska, Karlovca ili nekog većeg grada, ovisno o tome kojem mjestu gravitiraju, govori Sanja Štingl Vlašić koja smatra kako je upravo to jedan od važnijih razloga zbog kojega se žene s tog područja na preventivne preglede ne odazivaju u većem broju.
Također, dodaje, ženama nedostaje informacija koje bi ih potaknule na očuvanje ženskog zdravlja, putem interneta i medija. Iz tih razloga u malim sredinama najveće rezultate u brizi za zdravlje postiže ”živa riječ“ koja se prenosi među ženama. Zavod za javno zdravstvo Sisačko-moslavačke županije organizator je provođenja Nacionalnog programa prevencije raka dojke, vrata maternice i debelog crijeva. Glina ima odličnu suradnju sa županijskim zavodom. Kako bi što više žena obavilo preventivne programe na koje su pozvane, Županija izdvaja novac za dolazak u Glinu mobilnog mamografa što uvelike skraćuje eventualno putovanje žena u Petrinju i Sisak. Uključena je i lokalna zajednica pa žene koje žive same i nisu u mogućnosti osigurati prijevoz do Gline mogu nazvati Društvo Crvenog križa Sisačko-moslavačke županije koje će im osigurati prijevoz do mobilnog mamografa u Glini.
Suradnja Zavoda za javno zdravstvo Sisačko-moslavačke županije, Županije i grada Gline je dobra, ali iznos novca koji se izdvaja za navedene aktivnosti ne pokriva troškove organiziranog prijevoza do mobilnog mamografa za sve žene, niti je broj dolazaka mobilnog mamografa u Glinu, Topusko i Gvozd dovoljan kako bi obuhvatio veliki broj žena koje nemaju prijevoz.
Zato liječnici obiteljske medicine, pa i ja u ginekološkoj ordinaciji, provjeravamo koja žena nije bila na mamografskom pregledu unatrag dvije godine. Kad utvrdimo da nije bila na pregledu, dajemo joj uputnicu kako bi obavila pretragu, kazuje Sanja Štingl Vlašić.
Sanja Štingl Vlašić / Foto: privatna arhiva
Što se tiče dolaska žena na preventivne ginekološke pregled u njezinu ginekološku ordinaciju u Glini, s obzirom na to da skrbi o ženama s najvećeg dijela Banovine na kojoj živi većinom staračka populacija, može reći kako one najčešće dolaze kad osjete određeni problem.
Manji broj žena dolazi na preventivne preglede i zato činimo sve dodatne aktivnosti kako bismo došli do onih žena koje smatraju da ginekologu treba ići samo kad ih nešto boli. Imate žena koje redovito dolaze na Papa test, neke čak i prečesto, i preglede dojki. No ima i onih koje nikada nisu napravile te preglede. I one su problem, no pitanje je kako doprijeti do njih, kaže.
Jedno je od mogućih rješenja, predlaže, dobro osmišljen informatički program s bazom podataka svih žena s određenog područja, kako bi ginekolog i obiteljski liječnik imali uvid u to koje žene nisu obavile preventivne preglede i sam ih pozvali da ih obave.
Liječnici u malim sredinama poznaju svoje pacijente, obiteljski liječnici kao i patronažna služba ih i obilaze. Suradnjom svih postigli bismo puno bolje rezultate, smatra Štingl Vlašić.
Dodaje kako ona nije mjerodavna jer imam manje pacijenata od ostalih kolega.
Kroz moju ordinaciju dnevno prođe tek 25 žena, a drugdje ih je više od 50, kaže.
Ginekologinja Štingl Vlašić sve slobodno vrijeme ulaže u edukaciju stanovništva. U njezinoj se ordinaciji tako često organiziraju i predavanja za žene na temu bolesti dojke, jajnika i vrata maternice. Svim djevojkama kada dođu na prvi ginekološki pregled pokaže i kako mogu obaviti samopregled dojki.
Kada vam mlada žena dođe na savjetovanje o kontracepciji prije prvog spolnog odnosa, ako ju uopće dobijete da pristane na tako nešto, i to prvenstveno zahvaljujući dobroj suradnji sa školskom medicinom, sve ovisi o tome koliko imate vremena za razgovor s njom. U svakom slučaju naša je obveza upozoriti mlade djevojke kako bi bilo dobro da upoznaju svoje dojke, a čim osjete promjenu na dojci da odu na pregled. Nažalost, dobna se granica kada žene obolijevaju od raka dojke sve više spušta, govori Štingl Vlašić koja smatra kako je trenutačno naš najveći problem što se tiče raka dojke nedostupnost ultrazvučne dijagnostike koja je prioritetna u dobi do 40. godine.
Na ultrazvuk se u našoj županiji čeka jako dugo, upozorava ginekologinja Štingl Vlašić koja u svojoj ambulanti i sama radi ultrazvučne preglede.
Trebalo bi sve snage usmjeriti na preventivu, napraviti algoritme preventivnih pregleda, upoznati probleme svojih pacijenata i područja na kojima žive,osmisliti rješenja a sve s ciljem kako bi tu malignu bolest otkrili u što ranijoj fazi. A mi radimo obrnuto. Izdvajamo puno novca za kurativu, a malo se bavimo kvalitetnim,sveobuhvatnim osmišljavanjem preventive,kaže.
Vrata njezine ordinacije otvorena su svim ženama za pitanja, pomoć i podršku.
Volim okupiti u ordinaciji 30-ak žena kao svojevrsne ambasadorice koje će dalje širiti informacije koje su provjerene i znanstveno dokazane. Posljednje predavanje održala sam o HPV-u i raku vrata maternice. Osjećam se i sama odgovornom i zato zajedno s kolegicama iz Zavoda za javno zdravstvo Sisačko-moslavačke županije pokušavam osmisliti način kako roditeljima i djeci s područja Banovine dati što više kvalitetnih informacija kako bi se što veći broj djece cijepio protiv HPV-a, zaključila je Sanja Štingl Vlašić.
