Ljutnja je negativna emocija koja prati frustraciju, razočaranje i osjećaj nepravde. Varira između kratke i blage i duge i intenzivne. Duga i intenzivna ljutnja je zabrinjavajuća i često je nazivaju i nezdravom ljutnjom.
No, postoji li veza između ljutnje i razvoja maligne bolesti?
Odgovor na to pitanje za ugledni je američki psihološki časopis Psychology Today, analizirajući nekoliko istraživanja, pokušao dati Robert Enright, profesor psihologije na Sveučilištu Wisconsin-Madison.
Istraživanje koje je pod nazivom „Ljutnja i rak“ 2000. godine provela skupina znanstvenika dovelo je, piše Enright, do zaključka kako je moguće da postoji veza između zatomljene ljutnje i raka, ali za to nema dokaza.
Istraživanje je zanimljivo i iz razloga što je pokazalo da su žene češće ljute „jer živimo u svijetu u kojem ih se diskriminira i ne tretira jednako kao muškarce“. I drugo, zaključeno je da se žene ne znaju nositi s osjećajem ljutnje jer je ljutnja kod njih pomiješana s boli i osjećajem povrijeđenosti.
Znanstvenici Greer i Morris u istraživanju koje su proveli 1975. godine na uzorku od 160 žena pronašli su statistički relevantnu vezu između „ekstremno zatomljene ljutnje i raka dojke“. „Držati ljutnju u sebi nije isto kao zatomljivati neke druge emocije jer ljutnja može biti štetna“, zaključili su.
Ljutnja može biti izazvana i samom dijagnozom jer je moguće da ljudi postanu ljuti nakon što doznaju da imaju rak.
U jednom drugom istraživanju iz 1977. godine znanstvenici su pratili 160 žena u periodu od dvije godine, prije i nakon dijagnoze raka dojke. Utvrđeno je da su žene koje su zatomljavale ljutnju imale poremećenu koncentraciju imunoglubina A. U jednom istraživanju iz 2007. godine znanstvenici su utvrdili vezu između tzv. nezdrave ljutnje i lošijeg rada imunološkog sustava. “Ljutnja uzrokuje ispuštanje kortizola, hormona stresa. Ispuštanje ovog hormona našem tijelu daje puno energije, no previše kortizola u tijelu može uzrokovati neuravnoteženost šećera u krvi, može smanjiti rad štitne žlijezde i smanjiti gustoću kostiju. Ovakva neuravnoteženost hormona utječe i na imunološki sustav“, utvrdili su znanstvenici.
Istraživanja su pokazala kako su kronično ljuti ljudi češće bolesni, imaju češće prehlade, gripu, astmu, artritis i razne druge vrste upala.
Ako nezdrava ljutnja može ugroziti naš imunološki sustav postoji li poveznica između ljutnje i raka?
Već navedeno istraživanje iz 2007. godine pokazalo je malu, ali statistički relevantnu vezu, između ljutnje i raka prostate, raka pluća i raka debelog crijeva.
No, s ovim rezultatima treba biti oprezan jer se pratila samo prikrivena ljutnja.
Nije se mjerio intenzitet ljutnje ni koliko je dugo ona trajala. Uz to, pratile su sve negativne emocije, a ne samo ljutnja.
Enright zaključuje kako je jako teško reći postoji li veza između ljutnje i raka budući da na tu temu postoji jako malo istraživanja. Ipak, ona koja su se bavila tim pitanjem ukazuju na povezanost raka i ljutnje, posebice kada se radi o ljutnji koja je dugo zatomljavana.
Ne može se reći da to vrijedi generalno za sve vrste malignih bolesti, ali vrlo je moguće da postoji veza između ljutnje i raka dojke, raka prostate, raka pluća i raka debelog crijeva.
„Ako se i u daljnjim istraživanjima pokaže da ta veza postoji, treba pronaći način kako pomoći ljudima koji imaju problem s emocijom ljutnje. To bi mogao postati model za prevenciju razvoja malignih bolesti u ljudi koji imaju obiteljsku predispoziciju za obolijevanje od raka“, zaključio je Enright.
