Stručnjaci su jedinstveni: mamografija bilježi promjene na dojci oko dvije godine ranije od kliničkog pregleda zasnovanog na pojavi simptoma ili opipljive kvržice.
U Ministarstvu zdravstva nedavno je potpisan ugovor o javnoj nabavi mamografskih uređaja nove generacije za šest najvećih bolnica u Hrvatskoj: KBC Zagreb, KBC Rijeka, KBC Split, KBC Osijek, KBC Sestre milosrdnice i KB Dubrava. Novi mamografski uređaji s digitalnom tomosintezom i stereotaksijskom biopsijom znatno će osuvremeniti proces obrade pacijenata u okviru dnevnih bolnica te omogućiti kompletnu dijagnostiku, mamografiju, ultrazvuk i biopsiju, u kratko vrijeme i bez ikakve potrebe za hospitalizacijom. Nadalje, nabava tih šest uređaja, vrijednih 8,8 milijuna kuna, bit će sufinancirana bespovratnim sredstvima iz EU fondova.
– Riječ je o novoj tehnologiji koja je postala standard u Europi zadnjih pet do 10 godina, a omogućava da se 20 posto više karcinoma otkrije u mamografski gustim dojkama, što je do sada bilo veliko ograničenje konvencionalne mamografije, naglasio je prilikom potpisivanja ugovora jedan od vodećih hrvatskih radiologa prof. dr. Boris Brkljačić, predstojnik Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KB Dubrava.
U Hrvatskoj se od druge polovice 2006. godine provodi Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke kojim su obuhvaćene sve žene u dobi od 50 do 69 godina. U okviru programa ženama svake dvije godine na kućnu adresu stiže poziv za besplatnu mamografiju, rendgenski pregled dojki kojim se otkrivaju tumori i druge promjene dojke koje su premalene da bi se mogle napipati.
Dosad su provedena četiri ciklusa poziva, a peti je upravo u tijeku. U svakom ciklusu poziv je poslan na adrese oko 600 000 žena. U prvom je ciklusu prosječni odaziv bio 63 posto, a otkriveno je 1640 karcinoma. U drugom ciklusu odazvalo se 57 posto žena, a broj otkrivenih karcinoma bio je manji od tisuću. Analize pokazuju i da je u zadnjih petnaestak godina postotak karcinoma otkrivenih u lokaliziranom stadiju, kada su šanse za uspješno izlječenje bitno veće, zahvaljujući pravodobnoj dijagnostici povećan s 40 na 60 posto.
Unatoč brojkama koje potvrđuju važnost pravodobne dijagnostike, na društvenim mrežama često se dijele površno prevedeni tekstovi iz stranog tiska s bombastičnim naslovima o navodnoj neučinkovitosti, pa čak i štetnosti mamografije. No, stručnjaci su jedinstveni: mamografija bilježi promjene na dojci oko dvije godine ranije od kliničkog pregleda zasnovanog na pojavi simptoma ili opipljive kvržice.
Ipak, rasprava se vodi oko toga kada treba početi sa skriningom te treba li se mamografski pregled obavljati jednom godišnje ili svake druge godine.
Tako je studija dr. Elizabeth Arleo, objavljena u kolovozu ove godine u časopisu Cancer, pokazala da godišnja mamografija od 40. do 80. godine može smanjiti broj smrti od karcinoma dojke za 40 posto. Sadašnje preporuke predviđaju rjeđi odlazak na mamografiju s početkom u kasnijoj dobi, a one mogu smanjiti broj smrti za 23 do 31 posto.
– Mamografija jednom godišnje počevši od 40. godine najbolja je strategija za sprečavanje rane smrti od karcinoma dojke – izjavila je za Reuters Elizabeth Arleo, radiologinja specijalizirana za mamografiju u Weill Cornell Medicine u New Yorku.
Mnoga stručna udruženja, uključujući Američko društvo za rak i Američku radnu skupinu za prevenciju, potvrđuju kako odlazak na mamografiju već s 40 godina može otkriti više karcinoma. No, u toj dobi može biti više lažno pozitivnih rezultata. Stoga Američko društvo za rak preporučuje prvu mamografiju s 45 godina te nakon toga godišnji pregled do 55. godine nakon čega bi na pregled trebalo ići svake dvije godine.
Prof. dr. Boris Brkljačić, predstojnik Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KB Dubrava
Studija dr. Elizabeth Arleo, objavljena u kolovozu ove godine u časopisu Cancer, pokazala je da godišnja mamografija od 40. do 80. godine može smanjiti broj smrti od karcinoma dojke za 40 posto.
Ograničenja mamografije
Glavni rizik mamograma je taj da nisu savršeni. Normalno tkivo grudi može sakriti rak dojke tako da se ne pojavljuje na mamografiji. To se zove lažni negativni nalaz. Također, mamografija može identificirati abnormalnost koja izgleda kao rak, ali se pokaže kao normalno tkivo. To je lažni pozitivni nalaz koji, dakako, izaziva stres i zabrinutost kod pacijentice. Da bi se nadvladala ta ograničenja mamografije, potrebno je taj pregled kombinirati s ultrazvukom i magnetskom rezonancijom dojki.
- Žene se pitaju o rizicima izloženosti zračenju zbog mamografije. Suvremena mamografija uključuje nisku dozu zračenja, nižu od ostalih radioloških pretraga.
- Mamografija može spasiti život. Rano otkrivanje raka dojke smanjuje rizik od umiranja od te bolesti za 25 do 30 posto, pa i više.
- Nemojte se bojati. Mamografija je brz postupak (oko 20 minuta), a nelagoda je minimalna za većinu žena.
Imam 54 godine i na prvu sam mamografiju išla već sa 36 godina. Kad sam se vratila s jednog puta, pojavila mi se crvena kvržica na desnoj dojci, za koju su liječnici mislili da je benigna, ali zbog obiteljske anamneze nisu željeli riskirati. Naime, moja je majka umrla od raka dojke u dobi od 58 godina. Pokazalo se da je sve u redu. Od 40. godine svakih šest mjeseci idem na ultrazvuk dojki, a svake dvije godine na mamografiju. U početku sam mamografiju obavljala kod privatnog liječnika, no nakon 50. godine obuhvaćena sam Nacionalnim programom. Kako je prošlo dvije godine od posljednje mamografije, a još nisam dobila poziv za pregled, jutros sam se nazvala Zavod za javno zdravstvo gdje su mi odredili skori termin.
