U rizičnu skupinu spadaju osobe u 20-im i 30-im godinama života, pokazalo je istraživanje Američkog društva za rak provedeno na gotovo 500.000 ljudi.

 

Istraživanja su pokazala da generacija ‘Milenijalaca’ ima dvostruko veći rizik za obolijevanje od raka debelog crijeva i četverostruko veći rizik za obolijevanje od karcinoma rektuma u usporedbi s ‘baby boom’ generacijom. Dok je broj oboljelih od raka debelog crijeva od 1974. godine bio u značajnom padu, i još uvijek uglavnom pogađa ljude starije od 50 godina, nova saznanja pokazuju kako od sredine 80-ih do 2013. stopa oboljelih svake godine raste jedan do dva posto.

U rizičnu skupinu spadaju osobe u 20-im i 30-im godinama života, pokazalo je istraživanje Američkog društva za rak provedeno na gotovo 500.000 ljudi.

 

“Ovi podatci jasno nam daju do znanja koliko će buduće generacije biti opterećene rakom. Naši nalazi ukazuju da je kolorektalni karcinom kod ‘Milenijalaca’ toliko eskalirao da se približio najgorim stopama koje su bile krajem 19. stoljeća “, rekla je glavna autorica istraživanja Rebecca Siegel za Huffington Post.

 

Kolonoskopija se u pravilu ne preporučuje prije 50-te godine, ali pojedini stručnjaci zalažu se za daljnja istraživanja kako bi se postavili novi kriteriji za dijagnostičke preglede ili kako bi se barem  podigla razina svijesti i znanja o ovom problemu.  Kako u javnosti tako i kod zdravstvenih djelatnika.

Kolorektalni karcinom drugi je najsmrtonosniji rak u SAD-u i treći najčešći rak koji se pojavljuje i kod muškaraca i kod žena. Porast stopa ovih karcinoma stručnjaci povezuju s viškom tjelesne težine, pušenjem  te konzumiranjem alkohola i prerađenog mesa. U isto vrijeme, u organizam se unosi premalo vlakana, a i način života više je sjedalački nego fizički aktivan.

Iako mlađe generacije manje puše i piju od ‘baby-boom’ generacije, istina je i da su deblji, a stručnjaci su mišljenja kako je upravo pretilost glavni razlog zašto je došlo do porasta oboljelih. Iz tog je razloga i glavna autorica istraživanja upozorila na namirnice koje obiluju ugljikohidratima, poput šećera, meda, slatkiša, bijelog kruha i peciva.

Prevencija je ključ

Stručnjaci zasad rješenje vide u specijalističkim pregledima koje bi ljudi trebali obavljati već u ranijoj dobi. Posebice to vrijedi za osobe s obiteljskom anamnezom. Cilj takvih pregleda nije samo provjera postoje li kancerogene stanice već i postojanje polipa povezanih s rakom.

 

“Svrha specijalističkih pregleda nije nužno samo detektiranje karcinoma već i prepoznavanje polipa koji se pojavljuju prije no što se rak razvije. Jedini problem koji se pojavljuje kod ranijih testiranja je taj što ne postoji protokol ili uputa za skupine ljudi u 20-im i 30-im godinama”, rekao je gastroenterolog Darrell Grey II. iz Državnog medicinskog centra Wexner Sveučilišta u Ohiju.

 

Kao i kod drugih vrsta raka, ranijim otkrivanjem raka debelog crijeva, povećava se vjerojatnost za preživljavanjem. Oko 40 posto dijagnoza otkrije se kada je tumor ‘ograničen’ na debelo crijevo ili rektum i kada stopa za preživljavanje od pet godina iznosi oko 90 posto, 36 posto dijagnosticira se nakon što se rak proširi na okolno tkivo, što ukazuje na 70 posto preživljavanja idućih pet godina. Naposljetku, oko 20 posto kolorektalnog karcinoma otkriveno je tek nakon što se on proširi na udaljenije organe, a u tom trenutku stopa preživljavanja od pet godina iznosi 12 posto.

Situacija u Hrvatskoj

Bivši ministar zdravstva i socijalne skrbi, prof. dr. sc. Neven Ljubičić, ukazao je na činjenicu kako se u Hrvatskoj, statistički gledano, rektum i kolon još uvijek dijele. Međutim, kada bi se objedinili, to je nakon dojke u žena i pluća/bronha u muškaraca drugi po učestalosti zloćudni tumor.

 

“Poseban oblik je takozvani Hereditarni nepolipozni kolorektalni karcinom ili Lynch sindrom gdje je nasljedna predispozicija nedvojbena i u obitelji, bližoj i daljoj postoje ne samo slučajevi raka debelog crijeva, nego i raka endometrija i dojke u žena, raka želuca ili gušterače. Ta predispozicija se danas može i testirati testovima koji utvrđuju mutacije na pojedinim genima”, rekao je doktor Ljubičić za Nismo same.

 

Pojasnio je kako postoje tri strategije u prevenciji raka debelog crijeva. Primarna prevencija je usmjerena na smanjenje rizika nastanka raka debelog crijeva i uglavnom se temelji na promjeni načina života, odnosno prehrambenih navika.

Najvažnija strategija u prevenciji raka debelog crijeva predstavlja rano otkrivanje promjene sluznice debelog crijeva i to je sekundarna prevencija. Osnovna namjera je da se po ranom otkrivanju promjene sluznice debelog crijeva poput adenoma i nazubljenih izraslina debelog crijeva u cijelosti otklone te se tako spriječi potencijalni nastanak i smrtnost raka debelog crijeva. U sekundarnu prevenciju ulazi rano otkrivanje raka debelog crijeva gdje je bolest u ranom stadiju, a prognoza bolesti odlična, ustvrdio je za portal Pliva Zdravlje.

Sekundarna prevencija raka debelog crijeva najčešće je dio nacionalnih programa pojedinih zemalja, pa tako i u Hrvatskoj. Cilj je uspostaviti programirani sustav sekundarne prevencije u smislu probira među sveukupnom populacijom s prethodno točno definiranim kriterijima i metodama.

Treći oblik strategije, tercijarna strategija, naslanja se na sekundarnu te se ponajprije zasniva na postupcima koji slijede nakon što su adenom ili nazubljene izrasline debelog crijeva, odnosno rak debelog crijeva, otkriveni i u cijelosti uklonjeni.