U povodu Mjeseca borbe protiv raka pluća, Hrvatsko torakalno društvo Toraks i Zaklada Hrvatska kuća disanja, u suradnji s Udrugom za pomoć oboljelima od raka pluća „JEDRAˮ i Koalicijom udruga u zdravstvu, održali su u srijedu 6. prosinca javnu tribinu pod nazivom „Borba s rakom pluća – jesmo li pobijedili?ˮ
Rak pluća u Hrvatskoj je najčešći rak u muškaraca, a treći najčešći kod žena. Na godinu se otkrije oko 3000 novih bolesnika s rakom pluća. Nažalost, karcinom pluća vodeći je uzrok smrtnosti od raka muškaraca te na godinu od te bolesti u našoj zemlji umre oko 2900 osoba. Visoka stopa pušača povezana je visokom pojavnošću raka pluća jer prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2015. u Hrvatskoj puši 31,1 posto odraslih, uz nezadovoljavajući trend rasta broja pušača. Istodobno, u europskim se zemljama bilježi trend smanjenja broja pušača, od Hrvatske je lošija jedino Bugarska.
U Hrvatskoj je potrebno poboljšati ranu dijagnostiku raka pluća, a to je moguće postići nabavom CT uređaja nove generacije, s niskom razinom zračenja, koji bi ponajprije pušačima, kao najugroženijoj ciljnoj skupini, omogućio screening i ranu dijagnozu raka pluća, istaknuto je na tribini.
Akademik Miroslav Samaržija, predstojnik Klinike za plućne bolesti Jordanovac i predsjednik Hrvatskoga torakalnog društva Toraks, istaknuo je kako bi to pomoglo da jedna od najčešćih zloćudnih bolesti, ujedno vodeći uzrok smrti među svim karcinomima, omogućuje izliječenje u značajno većem postotku.
– S obzirom na to da se rak pluća otkriva kasno, kada je bolest već uznapredovala, ishodi liječenja zasad su skromni, petogodišnje je preživljenje samo šest posto. Svi pušači stariji od 50 godina trebali bi jedanput na godinu snimiti pluća CT-om jer rendgen otkriva karcinom tek u uznapredovaloj fazi, kada su izgledi za izlječenje gotovo nikakvi, upozorio je akademik Samardžija te pozvao građane, koje muči višemjesečni kašalj, da se obvezno jave liječniku.
– Programi probira za rak pluća u Sjedinjenim Državama smanjili su mortalitet od te bolesti 20 posto, a u tijeku je izrada Nacionalnog programa prevencije i ranog otkrivanja karcinoma pluća čije je Povjerenstvo imenovao ministar zdravstva prof. dr. Milan Kujundžić, rekao je akademik Samaržija.
Prof. dr. Marko Jakopović, pulmolog iz Klinike za plućne bolesti Jordanovac, KBC-a Zagreb, istaknuo je kako se u Hrvatskoj prije dvije godine počela primjenjivati imunoterapija koja je vjerojatno najveći pomak u liječenju karcinoma.
– U kombinaciji sa svim dosadašnjim metodama liječenja, očekujemo da ćemo prvi put većem broju, većem postotku naših bolesnika karcinom pretvoriti u kroničnu bolest. Zahvaljujući ciljnoj terapiji i imunoterapiji, u budućnosti se preživljenje više neće mjeriti u mjesecima, nego u godinama, rekao je prof. dr. Jakopović.
Predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu Ivica Belina istaknuo je važnu ulogu donošenja Nacionalnog onkološkog plana prema uzoru na druge europske države te da se građanima multidisciplinarnim pristupom osigura bolja prevencija, probir, dijagnostika i liječenje učinkovitim inovativnim lijekovima.
– Želimo omogućiti veću dostupnost inovativnih lijekova kako bi se poboljšale prognoze i ishodi liječenja. Broj oboljelih je velik, bolest se javlja u sve mlađim dobnim skupinama, ima veliku stopu smrtnosti, a liječenje je mukotrpno i često neizvjesno, upozorio je Belina.
O raku pluća
Rak pluća prvi je po učestalosti pojavnosti među muškarcima u većini zemalja u svijetu, a u žena na visokome drugome ili trećemu mjestu, te je vodeći uzrok smrti od zloćudnih bolesti. U svijetu na godinu umre više od milijun i pol ljudi zbog karcinoma pluća. Rizik nastanka raka pluća znatno raste sa starosnom dobi. Gotovo 70 % osoba s dijagnozom raka pluća starije su od 65 godina, a manje od 3 % ukupnog broja oboljelih čine osobe mlađe od 45 godina.
