PAT (pet assisted therapy), terapija uz pomoć životinja, sve se više koristi kao metoda liječenja u mnogim zemljama, a u Hrvatskoj je tek u svojim začecima.
Piše: Maja Vukoja, dr. med., spec. psihijatar
Kako životinje utječu na naše zdravlje i psihu?
Možda da prvo krenemo s pričom o ženi koja je oboljela od raka dojke. I o njenom četveronožnom heroju.
“Prije nekoliko godina, na televiziji sam gledala prilog o osjetilu mirisa kod pasa. Oni mogu nanjušiti jednu kap krvi u olimpijskom bazenu. Ali ono što me najviše fasciniralo jest da mogu osjetiti maligne promjene u tijelu čovjeka već u početnoj fazi. Ubrzo mi je dijagnosticiran rak dojke. Da se razumijemo, moj ga petogodišnji Bunny nije prepoznao. Međutim, osjetio je sve što je poslije uslijedilo: teške emocije poput tuge, straha, ljutnje i tjeskobe. I svaki dan je sjedio tiho i ponizno zajedno s mojom boli.
Rak dojke bio je poput bombe koja je pala na moj život. Suočila sam se i s krajem moje desetogodišnje emocionalne veze, prodajom kuće u kojoj sam do tada živjela, i gubitkom nekoliko bliskih osoba. Usred sve te agonije, ne tražeći gotovo ništa zauzvrat, moj pas je ostao uz mene. Mogla bih podijeliti s vama bezbroj studija o prednostima terapijskih pasa koje sam proučavala. O tome kako su odabrani i educirani kako bi pomogli ljudima da se nose s depresijom, umorom i stresom. Vlasnici životinja navode kako imaju više samopoštovanja, empatije i energije, kao i veći osjećaj pripadnosti i smislenijeg postojanja. Moj pas, ponavljam, nije terapijski, ali je donio osjećaj reda i strukture u moj život.
Kad bih osjetila da ću se raspasti na hrpu dijelova, on je bio moj četveronožni razlog da sve te dijelove zadržim zajedno. Bunny me nije razočarao kao što je to učinilo moje tijelo ili osobe za koje nikada nisam mogla niti pomisliti da su to u stanju učiniti. I nije me pokušavao uvjeriti da će uvijek sve biti u redu ili da se sve događa iz nekog posebnog razloga. Jer, o tome se i radi kad je rak u pitanju; ne treba vam neželjeni savjet, potrebna vam je ljubav.
Sada sam dobro, nalazi su mi uredni. Moj pas mi pomaže da idem naprijed, vodeći me u sljedeće poglavlje.”
Životinje imaju terapeutski učinak u nizu psihičkih i somatskih oboljenja, pa tako i u bolesnika koji boluju od malignih bolesti. Navest ćemo neke primjere.
Pomoć pri fizikalnoj terapiji
Potvrđeno je da, kada se ljubimce uključi u fizikalnu terapiju, dolazi do povećanja funkcionalnosti i mase mišića te poboljšanja motorike. Naravno, velik je i psihološki utjecaj, budući da takav oblik terapije sa sobom nosi visok stupanj motivacije.
Uklanjanje straha
Većina ljudi zazire od odlazaka na preventivne preglede ili liječenje. Kod takvih se osoba strah uvelike smanji u prisustvu ljubimca (psa), a kod psihijatrijskih pacijenata primijećeno je da akvarij u čekaonici izrazito smanjuje strah prije terapije.
Empatija i socijalna interakcija
Prisustvo ljubimca uz čovjeka stimulira socijalno ponašanje, čini ga toplijim u interakciji s drugim ljudima. Obitelji koje imaju ljubimca češće se posjećuju, što potiče druženje i opuštanje.
Povećanje povjerenja i smanjenje agresivnosti
Prijateljski nastrojena životinja potaknut će interakciju između nepoznatih ljudi i porast povjerenja, rušenje predrasuda i redukciju agresivnog ponašanja.
Smanjenje depresije
Osobe koje su često u prisustvu životinja imaju manju sklonost depresiji. Osobito je važno za ljude koji boluju od depresije da ostanu u fokusu ili rutini. Kopiranje ponašanja pasa kućnih ljubimaca (šetnja, jedenje, spavanje) uvelike pomaže u tome.
Kortizol – oksitocin
Koncentracija kortizola opada kod pacijenata koji u procesu oporavka uz sebe imaju kućnog ljubimca. To znači da kod njih opada razina negativnog stresa, a evidentira se porast oksitocina, hormona ljubavi i stvaranja povezanosti majke s djetetom.
Učinak na krvni tlak i otkucaje srca
Maženje životinja te ležanje uz njih snižava krvni tlak. Također, smanjuje rizik recidiva kod srčanih bolesnika. Predenje mačaka dok ih držimo u naručju djeluje pozitivno u liječenju aritmije.
Općeniti učinak na ljudsko zdravlje i oporavak
Neka istraživanja pokazala su da vlasnici pasa i mačaka troše puno manje tableta za spavanje te globalno spadaju u zdraviji dio populacije.
Učinak na imunološki sustav
Odrastanje uz pse ili mačke smanjuje rizik od razvoja određenih alergija. Terapijski psi (ovdje ćemo govoriti o psima jer su najčešće korišteni) dresirani su specifično za pomoć osobama s određenim poteškoćama i oboljenjima. Naravno, prije dodjele terapijskog psa, kada se radi o bolesnicima s malignim bolestima, uvijek je potrebno konzultirati onkologa. Vrijeme koje oboljela osoba provede s psom može imati nevjerojatan učinak. U bolnicama i domovima širom svijeta, psi pomažu oboljelima i čine im ugodno društvo. Ono najvažnije što daju jest emocionalna potpora kroz bolest koja sa sobom donosi strah i ranjivost te osjećaj bespomoćnosti, naročito tijekom kemoterapije. Imati psa znači brinuti se o njemu, hraniti ga, šetati. Sve to u određenoj mjeri pomiče fokus sa same bolesti i daje osjećaj da smo korisni, a istovremeno i bezrezervno voljeni i paženi. Vrijeme provedeno uz psa opušta, olakšava nošenje s tjelesnom boli, povećava osjećaj sigurnosti i pridonosi lakšoj komunikaciji s drugim ljudima, čak i s liječnicima.
Kada prođu dresuru, psi su i veliki potencijalni pomagači u svakodnevnim obavezama i naporima kao što su: asistencija u hodu; redukcija rizika od pada; nošenje tereta; podizanje/dodavanje različitih predmeta; lajanje kao poziv u pomoć i dr.
Pored toga što nam mogu pomoći kao ‘terapeuti’ životinje su i naši vjerni prijatelji i veza s prirodom koju često zanemarujemo.
Maja Vukoja
Related posts
U listopadu nosimo roza
“Nisi sama – pitaj bez srama!” rubrika je razvijena početkom 2018. godine u sklopu projekta “Nisi sama – ideš s nama!”, a s ciljem pružanja online podrške osobama koje se liječe ili su se liječile od maligne bolesti i članovima njihovih obitelji.
Odmah upozoravamo da takva vrsta podrške nije i ne može biti zamjena za psihoterapiju.
Odgovorom na Vaše pitanje možemo Vam pomoći samo trenutačno, no ako se već duže vrijeme osjećate depresivno svakako bi bilo dobro da posjetite psihologa ili psihijatra i potražite pomoć.
Zašto smo odlučili uvesti baš ovakvu rubriku?
Najmanje jednom tjedno u inbox na Facebook stranici Nismo same stigne nam poruka žene koja nema podršku članova obitelji i prijatelja pa piše da je sama u bolesti. Često nam pišete i da ste tužne, anksiozne, da se sramite svog tijela, osjećate strah od povratka bolesti…
U sklopu našeg projekta ta i druga slična pitanja potpuno anonimno možete uputiti našoj stalnoj suradnici, psihijatrici Maji Vukoji.
U sklopu projekta psihijatrica Vukoja za Nismo same napisala je i 50-ak stručno/popularnih tekstova koje možete pročitati na našoj stranici.
Zahvaljujući potpori Ureda za zdravstvo Grada Zagreba, snimili smo i video poruke u kojima psihijatrica Vukoja odgovara na neka od vaših najčešćih pitanja. Svi video materijali dostupni su na našoj YouTube stranici.
Za Vaša smo pitanja uveli i poseban mail [email protected] s kojega ćete dobiti odgovor na mail adresu koju ostavite u formularu.
Pitanja koja se ponavljaju, ili su od općeg interesa, bit će objavljena na našoj stranici s odgovorom psihijatrice u uopćenoj formi, bez Vaših osobnih podataka.
Samo hrabro naprijed, bez ikakvog srama postavite pitanje koje Vas muči!