Ljubav… ta vječna nepresušna tema o kojoj su se pisali romani i pjesme, znanstveni radovi, snimali filmovi i serije.
Zbog nje se smijemo i plačemo…
Ljubav volimo, a nekad i preziremo. Pa je opet volimo. I tako u krug.
Kad pričamo o ljubavi, ne možemo ne spomenuti Ericha Fromma, velikog humanistu, filozofa i psihoanalitičara. I njegovu knjigu ‘Umijeće ljubavi’.
Često se navodi da je ‘Umijeće ljubavi’ najpopularnija Frommova knjiga upravo zato što govori o temi koja je svima životno bitna i svakoga zanima. A opet, govori o temi o kojoj gotovo nitko ne zna gotovo ništa.
Fromm ističe da voljeti nije nimalo lako i da prije nego što spoznamo pravu ljubav i počnemo je živjeti, o ljubavi moramo nešto i znati.
Ljubav je, naglašava, umijeće. A svako je umijeće nešto što se razvija, o čemu se uči, nešto što se neprestano mora unaprjeđivati i usavršavati.
Problem jest u tome što je većina ljudi u nezrelim ljubavima jer su i sami kao osobe nezreli.
Nezrela ljubav kaže: volim te zato što te trebam.
Zrela ljubav kaže: trebam te zato što te volim.
No, i kad pronađemo pravu osobu, mi smo zapravo tek na početku. Prvo sami moramo biti kvalitetna osoba, svjesna sebe i svijeta oko sebe te moramo duboko ući u sve pore života.
Važno je naučiti voljeti sebe kako bismo mogli voljeti druge.
Važno je upoznati sebe kako bismo mogli upoznati druge te razumjeti da život nije rutina, već originalno i jedinstveno iskustvo.
Jer ljubav zahtjeva neprestano preispitivanje, istraživanje i otkrivanje.
Mnogi miješaju zaljubljenost s ljubavlju.
Zaljubljenost je tek prva faza odnosa, a u glavi se stvaraju sasvim nerealne slike o predmetu našeg zaljubljivanja.
Zaljubljenost može, ali i ne mora prerasti u ljubav.
Uostalom, ljubav nije samo ljubav između dvije osobe. Ljubav je puno šira i bezgranična.
Ako smo razvili ljubav u sebi, ona se širi prema partneru, djetetu, prijatelju, prirodi, umjetnosti.
Voljeti, po Frommu, podrazumijeva četiri elementa, četiri kriterija koje treba shvatiti i primijeniti u odnosu s ljudima, i općenito u odnosu sa svijetom. A prije svega, u odnosu sa samim sobom. To su: briga, odgovornost, poznavanje i poštovanje.
Dokaz naše ljubavi prema nekome je imati razvijen osjećaj brige i odgovornosti prema toj osobi. Sljedeći preduvjet ljubavi je poznavanje. Iz dana u dan, iz situacije u situaciju upoznajemo drugu osobu, njezine prednosti, kvalitete, mane, sklonosti. Lako je voljeti nečije kvalitete, ali tek kada prihvatite i mane, tek tada prihvaćate i volite cijelu osobu.
Ljubav je i odgovornost.
Prema sebi i prema drugome.
Ozbiljno shvaćanje i doživljavanje svake individue.
Posljednji je kriterij poštovanje druge osobe. Ako osobu ne poštujete, teško se može reći da je volite.
Poštivati drugu osobu znači sagledavati je kao entitet za sebe. Entitet koji ima svoju jedinstvenu i specifičnu dinamiku i ritam razvoja, koji ima svoje jedinstvene i specifične potrebe, koji ima svoje jedinstvene i specifične potencijale.
Izdvojit ću i neke poznate izjave Ericha Fromma:
“Ako je osoba sposobna produktivno voljeti, ona voli i sebe; ako voli samo druge, tada uopće nije sposobna voljeti.”
“Bogat nije onaj tko puno ima, već tko puno daje.”
“Je li ljubav umjetnost? Tada zahtjeva znanje i napor!”
“Ljubav je aktivna briga za život i razvitak osobe koju volimo.”
“Ljubav je jedini zadovoljavajući odgovor na problem ljudske egzistencije.”
“Ljubav nije primarno odnos prema određenoj osobi; to je stav, orijentacija bića prema svijetu kao cjelini, ne prema jednom objektu ljubavi.”
“Ljubav prema bespomoćnom, ljubav prema siromašnom i strancu, početak su bratske ljubavi.”
“Ljubav, tj. ostajanje u ljubavi, a ne zaljubljenost, je svjestan i odlučan čin volje, umijeće, koje moramo savladati kao svako drugo umijeće koje zahtjeva brigu, odgovornost, respekt i znanje.”
“Moderan čovjek živi u obmani da zna što želi, dok u stvari želi ono što se od njega očekuje da želi.”
“Paradoksalno, sposobnost da se bude sam, uvjet je da se bude sposoban voljeti.”
“Za većinu ljudi danas, pojam ljubavi podrazumijeva da vas neko voli, a ne da ste vi sposobni voljeti.”
I na kraju, volite ljubav i dozvolite da ljubav voli vas!
Maja Vukoja
Related posts
“Nisi sama – pitaj bez srama!” rubrika je razvijena početkom 2018. godine u sklopu projekta “Nisi sama – ideš s nama!”, a s ciljem pružanja online podrške osobama koje se liječe ili su se liječile od maligne bolesti i članovima njihovih obitelji.
Odmah upozoravamo da takva vrsta podrške nije i ne može biti zamjena za psihoterapiju.
Odgovorom na Vaše pitanje možemo Vam pomoći samo trenutačno, no ako se već duže vrijeme osjećate depresivno svakako bi bilo dobro da posjetite psihologa ili psihijatra i potražite pomoć.
Zašto smo odlučili uvesti baš ovakvu rubriku?
Najmanje jednom tjedno u inbox na Facebook stranici Nismo same stigne nam poruka žene koja nema podršku članova obitelji i prijatelja pa piše da je sama u bolesti. Često nam pišete i da ste tužne, anksiozne, da se sramite svog tijela, osjećate strah od povratka bolesti…
U sklopu našeg projekta ta i druga slična pitanja potpuno anonimno možete uputiti našoj stalnoj suradnici, psihijatrici Maji Vukoji.
U sklopu projekta psihijatrica Vukoja za Nismo same napisala je i 50-ak stručno/popularnih tekstova koje možete pročitati na našoj stranici.
Zahvaljujući potpori Ureda za zdravstvo Grada Zagreba, snimili smo i video poruke u kojima psihijatrica Vukoja odgovara na neka od vaših najčešćih pitanja. Svi video materijali dostupni su na našoj YouTube stranici.
Za Vaša smo pitanja uveli i poseban mail [email protected] s kojega ćete dobiti odgovor na mail adresu koju ostavite u formularu.
Pitanja koja se ponavljaju, ili su od općeg interesa, bit će objavljena na našoj stranici s odgovorom psihijatrice u uopćenoj formi, bez Vaših osobnih podataka.
Samo hrabro naprijed, bez ikakvog srama postavite pitanje koje Vas muči!