Povelja o raznolikosti inicijativa je pokrenuta u 16 zemalja Europske unije, a toj se inicijativi priključila i Hrvatska. Tekst Povelje individualno izrađuje svaka zemlja, a dokument potpisuju poslovne i druge organizacije čime se obvezuju na provođenje politike raznolikosti i nediskriminacije u svojim radnim sredinama i poslovnom okruženju.
Većina nas će se složiti da je raznolikost važna, iako samom pojmu možda do sada i nismo davali previše pozornosti. Pitanje raznolikosti ne nameće se samo po sebi ako sami nismo pripadnici neke manjinske skupine, jer ne primjećujemo lako probleme koje ta skupina susreće u društvu. No, procesi demokratizacije i globalizacije sve jasnije stavljaju na dnevni red pravo manjinskih skupina da uživaju ista prava u društvu kao i pripadnici većine. Čak je i Europska komisija primijetila da slično obrazovno, kulturno i etničko porijeklo članova uprava poduzeća smanjuje sposobnost prepoznavanja mogućih rizika i izlaže poslovnu organizaciju. Pitanje raznolikosti postalo je bitan faktor i u poslovnom svijetu. Posljednja istraživanja pokazuju da poduzeća koja predvode u primjeni politike raznolikosti imaju više izgleda ostvariti profit veći od nacionalnog industrijskog prosjeka. S druge strane, poduzeća koja su pri dnu ove ljestvice, nemaju velike izglede ostvariti iznadprosječne rezultate.
Hrvatska poduzeća i organizacije također imaju ovaj izbor: prepoznati i provoditi etične politike ljudskih potencijala i raznolikosti i ostvariti prednost na tržištu ili se svjesno svrstati u skupinu koja nema izgleda da će u srednjem roku ostvariti dobre rezultate.
Raznolikost društva koja se odražava u strategijama upravljanja ljudskim potencijalima osobito je važna u dinamičnim gospodarstvima čija su poduzeća i organizacije suočeni sa stalnim promjenama društvenih očekivanja. Politika raznolikosti može povećati povjerenje zajednice, potrošača i drugih dionika prema poduzeću.
Politika raznolikosti također je nedjeljiv dio politike društveno odgovornog poslovanja koje je kao način upravljanja poduzećem zaživio i sve više postaje jedina društveno prihvatljiva opcija. Europska unija svojim je poduzećima propisala izvještavanje nefinancijskim utjecajima, što znači da moraju izvještavati o svom utjecaju na okoliš, društvo, a između ostalog i o politici zapošljavanja koja se temelji na raznolikosti i nediskriminaciji.
Iako u sklopu društveno odgovornog poslovanja poduzeće na sebe preuzima velik broj odgovornosti za različite utjecaje, raznolikost i nediskriminacija u zapošljavanju izdvojeni su i dodatno naglašeni jer predstavljaju potencijalno vrlo osjetljivo pitanje bitno za proces zaštite ljudskih prava te istovremeno predstavlja pitanje koje može značajno utjecati na uspjeh organizacije. Stoga je postalo izgledno da poduzeća trebaju obratiti pozornost na svoje politike zapošljavanja i uvesti kriterije ravnopravnosti i raznolikosti kako bi omogućili stručnim i perspektivnim zaposlenicima da ostvare svoje potencijale na poslu neovisno o tome kojoj manjinskoj skupini pripadaju.
Prva inicijativa izrade i prihvaćanja Povelje o raznolikosti provedena je u Francuskoj u listopadu 2004. godine. Od tada sličnu je inicijativu provelo 16 zemalja EU. Danas ove inicijative uspješno promiču primjenu politike raznolikosti i nediskriminacije u poslovnom sektoru uz veliku podršku regulative EU te sredstava koja su na raspolaganju putem projekta DG Justice.
Od početka godine, uz podršku EU, u procesu je izrada i pokretanje inicijative Povelja o raznolikosti u još tri zemlje EU: Hrvatskoj, Sloveniji i Rumunjskoj.
Hrvatsku inicijativu predvodi Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj (HR PSOR). U tijeku projekta izrađen je tekst Povelje koji je prošao javnu raspravu, a sada slijede aktivnosti promocije dokumenta te potpisivanje od strane poslovnih i drugih organizacija.
Javno potpisivanje Povelje za Hrvatsku održat će se 4. listopada u nazočnosti predstavnika francuske Povelje o raznolikosti te sudionika projekta iz Slovenije i Rumunjske.
Zašto poduzeće treba prihvatiti i potpisati Povelju o raznolikosti?
Mnogobrojna istraživanja pokazuju da je uvođenje kulture raznolikosti i prihvaćanja svakog pojedinca, bez obzira na njegova specifična obilježja kojima se razlikuje od većine, poticajno za poslovnu klimu. Svaki pojedinac koji na radnom mjestu može biti ono što jest, ostvaruje svoje pune potencijale, ne samo privatno već i poslovno. Takvi pojedinci i organizacije kojima pripadaju motiviranije su, inovativnije, učinkovitije i u konačnici uspješnije od prosjeka te takvi poslovni sustavi ostvaruju i bolji poslovni uspjeh. Ovakve organizacije pojedincima pristupaju individualno te uvažavaju njihove posebne kvalitete, ali i potrebe te im se maksimalno prilagođavaju. Tako ostvaruju bolje poslovno okruženje koje brine za svoje članove, a za uzvrat imaju zahvalne zaposlenike koji su angažirani i motivirani radnici. Ovakvi sustavi prepoznaju i trenutke u životu zaposlenika kada im je potrebna podrška i pomoć te im je maksimalno pružaju.
Sigurni smo da je ovo pristup budućnosti te da dugoročno za njega ne postoji alternativa.