NISMO SAME/ HINA

Ministar zdravstva Vili Beroš najavio je u petak buduću rekonstrukciju Klinike za tumore KBC-a Sestre milosrdnice kojom će se tri puta povećati kvadratura starog dijela klinike te izvijestio o značajnom smanjenju listi čekanja na bolničku dijagnostiku u toj zdravstvenoj ustanovi.

Beroš je na konferenciji za medije istaknuo kako je zdravstveni sustav suočen s velikim problemom lista čekanja te poručio kako građani imaju pravo ne čekati dugo na dijagnostičke preglede.

“Vrijedi spomenuti da je 23. listopada ove godine bilo 17 postupaka na koje se čekalo više od 270 dana u Vinogradskoj bolnici, međutim na današnji dan, dakle 8. prosinca, više nemamo one liste čekanja koje su više od 270 dana”, izvijestio je ministar.

Podsjetio je na postavljeni cilj koji moraju ispuniti do kraja ove godine, odnosno na to da su se obvezali da prosječno vrijeme čekanja na dijagnostičke i terapijske postupke u bolnicama neće biti više od 270 dana.

Beroš je dodao kako će vrlo vjerojatno taj cilj ispuniti i u drugim ustanovama u suradnji s njihovim ravnateljima, a najveći problemi su ondje gdje doista nedostaju kadrovi i gdje se pokvare aparati.

Istaknuo je kako sustav mora iskoristiti svu moguću infrastrukturu i kadrovske potencijale kako bi odgovorili na taj izazov, poručivši da nije riječ o predizbornom triku, već rezultatu višegodišnjeg rada.

Ravnatelj KBC-a Sestre milosrdnice Davor Vagić rekao je kako su organizacijski napravili brži obrtaj pacijenata što je dio reforme, odnosno ubrzali su obrade i tako smanjili liste čekanja.

Predstojnik Klinike za tumore KBC-a Sestre milosrdnice Robert Šeparović rekao je kako se kod njih liječi trećina hrvatskih onkoloških bolesnika te izvijestio kako su u zadnjih godinu dana internim reorganizacijama uspjeli postići da danas ne postoji lista čekanja za operacije onkoloških bolesnika u Klinici za tumore.

Drugi povod za konferenciju za medije bila je nadolazeća rekonstrukcija Klinike za tumore KBC-a Sestre milosrdnice.

“Potres je ostavio mnoge posljedice i pokazao nam svu slabost zdravstvene infrastrukture u Zagrebu i Sisačkoj-moslavačkoj i županiji, da su zgrade stare, nefunkcionalne. One se jesu obnavljale više ili manje zadovoljavajućom dinamikom, međutim, iskoristili smo ovu nepriliku kao poticaj da unaprijedimo zdravstveni sustav i ovo je povijesni iskorak i povijesna obnova zagrebačkog zdravstvenog sustava”, rekao je Beroš.

Stari dio zgrade Klinike za tumore, originalno zgrada općine, u potresu je stradao do te mjere da ga nije moguće obnoviti te će se graditi novi dio koja će se povezati na sadašnju noviju zgradu.

Vrijednost projekta rekonstrukcije procjenjuje se na između 45 i 50 milijuna eura, a zgrada će se graditi u skladu sa svim zdravstvenim standardima te će imati oko 23.800 kvadrata umjesto sadašnjih 8200.

Na konferenciji je istaknuto kako još nije poznato kada kreće rekonstrukcija, a sada se ide na rješavanje financiranja.

Na dvije etaže bit će dva centra izvrsnosti posvećeni liječenju raka dojke i raka debelog crijeva, na vrhu zgrade nalazit će se uprava i restoran na zelenom krovu, u prizemlju će biti edukacijski centar koji će zgradu integrirati u urbano tkivo grada, a zgrada će imati i tri podzemne etaže gdje će, između ostalog, biti garaže, ali i dva nova linearna akceleratora sa svim pripadajućim sadržajima.

Za vrijeme rekonstrukcije Klinike, druge sastavnice KBC-a Sestre milosrdnice pomoći će oko pacijenata, a dio će ostati u sadašnjem novom djelu Klinike.

Kada je riječ o samoj protupotresnoj obnovi na lokaciji Vinogradska, ukupno je potpisano 10 ugovora ukupne vrijednosti  148,4 milijuna eura i obnova ide po terminskom planu.

Ministar Vili Beroš o listama čekanja:

S velikim ponosom ističem da smo na nula dana čekanja na operativne zahvate u Klinici za tumore. To postignuće nije niti malo jednostavno i ne događa se preko noći.

Upravo zahvaljujući ovim uvaženim stručnjacima koji mukotrpno rade kroz dulji period – naši pacijenti odmah nakon dijagnostike dolaze u operacijsku salu koja znači bolje ishode liječenja, koja u velikom broju slučajeva znači život.

Upravo i ovim primjerom pokazujemo da se može – a dodao bih i mora – izaći iz zone komfora i boriti se za zdravlje nacije.