Svi već znamo da je vježbanje zdravo, no malo tko je upućen u konkretne benefite tjelovježbe i kako ona može unaprijediti naše zdravlje. Kada tome pridodamo i uravnoteženu prehranu, benefiti ne mogu izostati.
U ovom članku pokušat ću osvijestiti koliko je uvođenje ovih navika u život svakoga ponaosob jednostavno obveza i odgovornost.
“Zdrav čovjek ima sto želja, bolestan samo jednu”, A. P. Čehov.
U ovom citatu leži i paradoks suvremenog čovjeka, koji zaboravlja da je njegovo tijelo njegov hram u kojem živi i koji se mora tretirati s poštovanjem. Briga za zdravlje ne kotira visoko na ljestvici prioriteta sve dok ono jednog dana ne pokuca na vrata hrama.
Postavlja se pitanje je li se određeno stanje moglo prevenirati ili nije. Dio odgovora leži u duhovnosti, dio u genetici, ali mi nećemo ulaziti u te dijelove, već ćemo se držati onoga na što možemo utjecati, a to su prevencija i kontrola štete.
Razna su istraživanja pokazala da umjereno bavljenje aerobnom aktivnošću smanjuje rizik od raka debelog crijeva za 24 posto, za 12 posto od raka dojke (zanimljivo da su bolji rezultati dobiveni kod žena nakon menopauze u odnosu na period prije menopauze), te za 20 posto od raka endometrija.
Pred nama su još mnoga istraživanja koja moraju dati odgovore na razna pitanja na ovu temu, no ono što je sigurno jest da za neke vrste raka, poput raka debelog crijeva, raka dojke, raka endometrija, tjelesna aktivnost ima pozitivne učinke na nekoliko bioloških aspekata:
- smanjuje razinu hormona kao što su inzulin i estrogen, te određenih faktora rasta koji su povezani s razvojem i progresijom raka dojke i debelog crijeva;
- pomaže kod prevencije pretilosti i smanjenja negativnih efekata pretilosti kao što je razvijanje inzulinske osjetljivosti;
- smanjuje upalne procese u tijelu;
- podiže imunitet;
- smanjuje vrijeme potrebno da hrana prođe kroz probavni sustav čime se smanjuje izloženost gastrointestinalnog trakta potencijalnim karcinogenima…
Kod osoba koje su preživjele rak debelog crijeva, rak prostate i rak dojke, tjelesna aktivnost pokazala se kao izvrstan saveznik. Postoji bojazan zbog činjenice da rak iscrpljuje tijelo i te osobe vrlo često imaju problema s izvršavanjem jednostavnih radnji poput kraćeg hodanja ili penjanja po stepenicama. Međutim, ako se tim osobama pristupi s oprezno doziranim opterećenjem, vrlo brzo će se početi osjećati pozitivni efekti vježbanja. Tu u svakom slučaju spadaju aerobne aktivnosti niskog do umjerenog opterećenja te vježbe s otporom.
Dodatni benefiti bavljenja tjelovježbom:
- Prekomjerna težina. Posljedice smanjene tjelesne aktivnosti i nuspojave od liječenja raka mogu uzrokovati povećanu tjelesnu masu. Jedna studija je pokazala da povećanje tjelesne mase nakon dijagnoze raka dojke značajno utječe na preživljavanje. Vježbanjem držimo težinu pod kontrolom ili ju smanjujemo.
- Kvaliteta života. Postavljena dijagnoza veliki je stres koji ostavlja psihofizičke posljedice na osobu, neovisno o vrsti, veličini i izlječivosti raka. Fizička aktivnost može imati izniman utjecaj na samopouzdanje, opći dobar osjećaj, sreću, kvalitetan san te na smanjenje anksioznosti, stresa, umora i mnogih drugih efekata.
- Povratak bolesti. Bavljenje tjelovježbom nakon dijagnoze povezano je s mnogim iznimnim efektima. Primjerice, nakon dijagnoze raka dojke, jedna je studija ustanovila 40 do 50 posto manji rizik od povratka bolesti, smrtnosti od raka, te smrtnosti od bilo kojeg uzroka u usporedbi sa ženama koje se ne kreću dovoljno. Ekvivalent je tri do pet sati umjerenog brzog hodanja tjedno. Čak i jedan sat tjedno smanjio je rizik od smrti uzrokovanog rakom dojke za 35 do 49 posto.
Po pitanju raka debelog crijeva, fizička aktivnost nakon dijagnoze smanjuje rizik od umiranja za 31 posto, neovisno o tome je li osoba imala naviku kretanja prije dijagnoze.
Što se tiče raka prostate, postoji par epidemioloških studija, dokazi su ograničeni, no one svakako ukazuju na vezu između vježbanja i boljih ishoda nakon dijagnoze. Jedna studija pokazala je da tri sata vježbanja tjedno smanjuje rizik od smrtnosti za 61 posto u odnosu na muškarce koji su vježbali jedan sat tjedno ili manje.
Sve ovo nepobitno ukazuje na nužnost bavljenja rekreacijom, bilo u vidu prevencije ili kontrole štete. Kod starijih osoba, ali u zadnje vrijeme i mlađih, umjereno dozirano vježbanje smanjuje rizik i od kardio-vaskularnih bolesti što dodatno može pogoršati stanje.
Popis benefita je dugačak, pitanje je samo koliko ozbiljno želite pristupiti ovoj problematici i napraviti kvalitetnu promjenu u vašem životu. Najteže je krenuti, ali jednom kad krenete, sve postaje lakše.
Za sada vam možemo savjetovati da uzmete tenisice i bočicu vode i izađete u prirodu na jednu šetnju.
NAPOMENA: Savjetujemo da se prije primjene savjeta iz ovoga ili bilo kojeg drugog članka na portalu, konzultirate s obiteljskim liječnikom ili specijalistom. Svi članci ovoga i drugih autora na portalu Nismo same informativne su naravi, a temelje se na stručnosti i iskustvu autora i drugih suradnika. Uredništvo portala i svi autori odriču se dogovornosti za slučaj izravne ili neizravne štete ili neuspjeha. Pregledom članka ovog portala, korisnik je suglasan s navedenim te se odriče tužbenog zahtjeva po bilo kojoj osnovi.
