Mnogi čimbenici utječu na razvoj raka. Tijekom posljednjih 25 godina znanost je pokazala da su prehrana, fizička aktivnost i tjelesna težina, posebice prekomjerna težina i pretilost, glavni čimbenici za razvoj određenih oblika raka, navodi se u online priručniku „Heal Well: A Cancer Nutrition Guide“. Taj priručnik, koji je objavio Američki institut za rak, zasnovan je na znanstvenim dokazima, a sadrži opće informacije oko prehrane i raka te odgovore na najčešća pitanja koja zaokupljaju pacijente tijekom i nakon liječenja tumora.
„Studija za studijom pokazuje kako zdrava prehrana – ona koja je bogata raznovrsnim povrćem, voćem, punozrnatim žitaricama i mahunarkama (grah) te siromašna crvenim mesom i posebice prerađenim mesom – može pomoći u borbi protiv raka“, navodi se u priručniku.
Dok smo zdravi, malo tko od nas razmišlja o tome je li u našoj prehrani premalo voća i povrća, a previše hamburgera, pomfrita, pizza i kolača. No, čim se suoče s dijagnozom maligne bolesti, mnogi ljudi iz temelja mijenjaju prehranu, pa preko noći postaju vegetarijanci, makrobiotičari ili kupuju isključivo organske namirnice. Tako nagle promjene stvaraju dodatni stres za naš organizam, a često su i kontraproduktivne tijekom liječenja kemoterapijom. Primjerice, jedna moja poznanica u kemoterapiji je potpuno izbacila meso i ribu, namirnice koje su do tada bile sastavni dio njezina menija, te se hranila isključivo kuhanim povrćem. Kada joj je zbog loše krvne slike odgođena kemoterapija, vratila se staroj prehrani u kojoj je bilo voća, povrća, ali i mesa i mliječnih proizvoda. Zatim je uspješno završila liječenje od kojeg je u međuvremenu prošlo sedam godina. Danas normalno živi i radi.
Nakon što završi terapiju maligne bolesti, svakom se pacijentu preporučuje da se kod svog onkologa raspita oko eventualnih restrikcija u prehrani. Naime, rak nije jedna nego barem 200 različitih bolesti, a svakog se pacijenta, k tome, treba individualno promatrati. Nakon razgovora s onkologom, svaki bi pacijent trebao porazgovarati i s nutricionistom koji bi mu pomogao u kreiranju uravnotežene prehrane. Pojednostavljeno rečeno, prehrana osoba koje su preživjele rak trebala bi se zasnivati na namirnicama biljnog porijekla: poželjno je da dvije trećine tanjura čine zeleno povrće, mahunarke, punozrnate žitarice i orašasti plodovi, dok bi piletina, riba, nemasno meso te mliječni proizvodi, sa smanjenom količinom masnoća, trebali činiti preostalu trećinu. Konzumaciju pečenog ili kuhanog crvenog mesa, primjerice svinjetine, janjetine i teletine, valjalo bi ograničiti na 500 grama tjedno, dok bi slaninu, kobasice, nareske i ostale mesne prerađevine trebalo izbjegavati.
Također, preporučuje se barem jedan dan u tjednu bez mesa. Fast food, poput hamburgera, hot doga, chipsa i slično, trebalo bi u potpunosti izbaciti iz prehrane, baš kao i slatka pića poput Coca-Cole. Savjetuje se i smanjeni unos slane hrane i općenito soli, jer to ne samo da povećava rizik od raka želuca nego i dovodi do povišenog krvnog tlaka.
Dvije trećine obroka trebali bi činiti zeleno povrće, mahunarke, punozrnate žitarice i orašasti plodovi
Piletina, riba, nemasno meso te mliječni proizvodi trebali bi činiti trećinu obroka
Što se tiče alkohola, iako njegova umjerena konzumacija smanjuje rizik od srčanih oboljenja, taj blagotvorni učinak ne može se povezati s nekim oblicima tumora. Naime, konzumacija alkohola povećava rizik od raka debelog crijeva, dojke, jednjaka, usta i jetre. Znanstvenici stoga osobama koje su imale rak preporučuju strogo ograničenje unosa alkohola: ženama jedno, a muškarcima dva alkoholna pića na dan. Kako su znanstveni dokazi o štetnosti pušenja, koje je povezano ne samo s rakom pluća nego i s nizom drugih tumora, osobama koje su imale malignu bolest savjetuje se da prestanu pušiti.
Naposljetku, savjetuje se i svakodnevna fizička aktivnost što znači barem 30 minuta hodanja te ograničeno sjedenje ispred TV ili kompjutorskog ekrana. Naime, sjedalački način života pospješuje debljanje, a prekomjerna tjelesna težina i pretilost značajno povećavaju rizik od raka.
Savjeti za prehranu u kemoterapiji kako biste izbjegli mučninu i povraćanje
- Jedite češće male količine hrane jer ih organizam lakše podnosi od velikih porcija.
- Izbjegavajte visoko masnu, začinjenu ili jako slatko hranu.
- Izbjegavajte hranu jakih mirisa.
- Jedite hranu i pijte tekućinu sobne temperature ili nešto hladniju.
- Pijte tekućinu između obroka umjesto tijekom obroka.
Veza između šećera i raka je indirektna.
Makrobiotika i vegetarijanstvo
Izvjesno je da je vegetarijanska kuhinja zdravija alternativa zapadnjačkoj prehrani u kojoj dominira prerađena hrana. Ipak, nema jasnih dokaza da je vegetarijanska prehrana učinkovitija u borbi protiv raka od prehrane koja se uglavnom zasniva na namirnicama biljnog porijekla, mesu smanjene količine masnoće i mliječnim proizvodima. Također, nema dokaza da makrobiotička prehrana može izliječiti ili prevenirati rak.
Rak i šećer
U javnosti je vrlo rašireno vjerovanje da šećer hrani stanice raka, no istina je složenija. Sve stanice u našem tijelu, uključujući tumorske, koriste šećer (glukozu) za energiju. Šećer je općeniti pojam za sve, od jednostavnih voćnih šećera pa do složenog škroba. Sve ugljikohidrate tijelo pretvara u glukozu i fruktozu kojima hrani sve stanice u organizmu. Veza između šećera i raka je indirektna. Naime, velike količine super slatke hrane u prehrani rezultiraju viškom kalorija i debljanjem, a prekomjerna tjelesna težina jedan je od čimbenika rizika za nastanak tumora.
