U povodu Lila tjedna – Tjedna ženskog zdravlja – intervju za „Nismo same“ dao je i predstojnik Klinike za plastičnu, rekonstrukcijsku i estetsku kirurgiju Kliničke bolnice Dubrava, prof. dr. sc. Zdenko Stanec.
Često nas žene koje su u obitelji imale oboljelu osobu pitaju trebaju li otići na genetsko testiranje. Što biste im Vi savjetovali?
U pravilu indikaciju za genetsko testiranje postavlja Tim za liječenje raka dojke u kojem se nalazi i savjetnik za genetsko testiranje. Preporuka je da se testiraju žene u čijoj anamnezi stoji da u njima bliskoj obitelji barem dvije osobe imaju rak dojke ili jajnika. Zatim, one žene za koje u povijesti bolesti postoje podaci o raku dojke kod više članova obitelji, žene u čijoj obitelji postoji osoba koja je oboljela od raka dojke oko 45. godine života, kao i žene koje u obitelji imaju člana za kojeg već postoji podatak o pozitivnom genetskom testiranju.
Svojedobno ste se zauzeli za to da testiranje na BRCA1 i BRCA 2 gen bude besplatno. Još uvijek to mislite?
Naravno, oko pet posto žena oboljelih od raka dojke ima nasljedni rak, što znači da u našoj zemlji možemo očekivati nasljedni rak dojke kod oko 150 žena. To nije velik broj, niti veliki izdatak za HZZO, a korist je velika za otkrivanje potrebe za ranom dijagnostikom i liječenjem. Pogotovo danas kad imamo i noviju tehnologiju otkrivanja genetske mutacije iz sline koja je jeftinija od do sada poznate tehnike.
Što biste savjetovali zdravim ženama. U kojoj je dobi najbolje napraviti prvu mamografiju i ultrazvuk i koliko često treba ići na preglede. O čemu to ovisi?
Kod zdrave populacije savjetuje se prva mamografija s 45 godina, a potom kontrole ovisno o nalazu. Kod rizičnih skupina potrebno je učiniti ultrazvuk dojke s 30 godina, a mamografiju s 35. Naravno, sve ovisi o anamnezi i lokalnom nalazu dojke. Učestalost kontrole ovisi o anamnezi i radiološkom nalazu, a mogu biti godišnje kontrole uz redoviti samopregled koji će žene obavljati prema uputama liječnika.
Zašto je važno redovito voditi brigu o svom zdravlju i biti sebi prva?
Briga o zdravlju osnovna je briga ne samo prema sebi. To je i odgovornost prema svojoj obitelji i društvu. Na vrijeme otkrivena bolest najčešće je izlječiva ili uz liječenje omogućava normalan život i rad. Samo zdrava osoba ili osoba koja je na vrijeme liječena može biti aktivna i doprinijeti svojem psihofizičkom zadovoljstvu te tako i razvoju svoje obitelji i šire okoline.
Foto: Tomislav Miletić / PIXSELL
Pod kojim okolnostima ženama savjetujete da se nakon što im je dijagnosticiran rak dojke podvrgnu dvostrukoj mastektomiji? Ta se operacija u Hrvatskoj još uvijek smatra hirom pacijentica. Kako razbiti tu predrasudu?
Profilaktička mastektomija znači uklanjanje dojke uz rekonstrukciju kada na dojci nema maligne bolesti, a u našoj se zemlji izvodi više od 20 godina. Naravno, popularna je postala tek nakon što je Angelina Jolie javno priznala kako se i ona podvrgnula toj operaciji. Indikacije su za takvu operaciju prije svega tip raka na bolesnoj dojci (budući da neke vrste raka mogu biti u obje dojke bez da su prisutni klinički i radiološki simptomi). Zatim, promjene na dojci koje nazivamo prekanceroze, a koje s vremenom mogu prijeći u malignu bolest. Indikacije su i pozitivno gensko testiranje (BRCA1, BRCA2), ali i strah od maligne bolesti uzrokovan čestim kontrolama i invazivnim postupcima. Predrasude o takvom postupku moguće je razbiti edukacijom žena, ali i liječnika. Zatim istupom u medijima, te objašnjavanjem postupka u ambulantama. Nažalost, velik broj onkologa takav postupak još uvijek smatra nepotrebnim.
Mnoge žene boje se kad im se otkriju metastaze u limfnim čvorovima da je to metastatski rak kojega neće preživjeti. Je li to baš tako?
Otkrivanje metastaza nije simpatičan znak i normalno je da se ljudi boje. No, danas postoji velik broj novih kemoterapeutika koji vrlo dobro djeluju i na metastatski karcinom. Rak se sve više smatra kroničnom bolešću koja se liječi kontinuirano. Svaka godina života je vrlo važna budući da se svake godine otkriva novi efikasniji lijek i zato je vrlo važno produžavati život do definitivnog izlječenja.
Žene strahuju i da će im se ako stave implantat bolest vratiti. Je li taj strah imalo opravdan?
Često se smatra kako implantati imaju utjecaja na povrat bolesti ili vrstu onkološkog liječenja što uopće nije točno. Ne, implantati ni na koji način ne utječu na povrat bolesti. Ugradnja implantata ne utječe ni na kvalitetu onkološke terapije. U principu, svaka žena koja to želi može zatražiti rekonstrukciju bilo odmah kod uklanjanja tumora, bilo naknadno nakon mastektomijie. Uvijek je bolja tzv. primarna rekonstrukcija u prvom postupku. Žena tada mora ići samo na jednu operaciju, a i postiže se bolji estetski rezultat.
Kada usporedite plastičnu kirurgiju u Hrvatskoj i drugim europskim zemljama gdje smo mi na karti Europe?
Plastična rekonstrukcijska i estetska kirurgija što je puni naziv naše specijalizacije osnovna je specijalizacija prema svim pravilima EU. Edukacija naših specijalista provedena je po pravilima EU. Većina naših specijalista trenirana je u europskim edukacijskim centrima. Stariji liječnici imaju specijalizaciju i iz opće kirurgije i bave se i onkološkom kirurgijom. Na temelju svega možemo zaključiti kako smo u vrhu edukacije EU. U područjima liječenja i kirurgije dojke čak smo i ispred europskih stručnjaka budući da naši specijalisti zbrinjavaju bolest dojke odmah po dijagnozi pa do rekonstrukcije, a to nije slučaj u EU. Klinika za plastičnu rekonstrukcijsku i estetsku kirurgiju KB Dubrava ima licencu EU edukacijskog centra, a u RH je referalni centar za plastičnu kirurgiju.
