Nakon Europskog tjedna javnog zdravlja (EUPHA – European Public Health Week), koji je uključivao niz aktivnosti za podizanje svijesti kako bi se osigurali dobri primjeri javnog zdravlja i inkluzivnijeg društva u cijeloj Europi, ovoga je tjedna pokrenuta kampanja podizanja svjesnosti javnosti „Pitajte znanost – pitajte liječnika“.
Cilj kampanje je izgradnja povjerenja i pronalazak inovativnih načina suradnje između svih stručnjaka koji doprinose javnom zdravlju na lokalnoj, nacionalnoj, regionalnoj i europskoj razini.
Znanost, istraživanje, nova otkrića i inovacije u području zdravstva, značajno su poboljšali kvalitetu života i dugovječnost stanovništva tijekom proteklih 100 godina. Mnoge bolesti zbog kojih se prije nekoliko desetljeća umiralo, sada su potpuno izlječive, ili samo kronične, te podložne odgovarajućem liječenju. Pritom je, naravno, važno povjerenje. Povjerenje u znanost, liječnike, zdravstveni sustav. Paralelno s razvojem znanosti i novim otkrićima, ne smijemo zaboraviti i na vlastitu odgovornost i svijest o tome što možemo učiniti za sebe i svoje zdravlje. Stoga je jako važno da tražimo vjerodostojne informacije.
Velik dio povjerenja i svijesti dodatno je poljuljan tijekom proteklih godinu dana pandemije – lažne i neprovjerene informacije dovele su mnoge ljude u sumnju, čak i u onim točkama u kojima do sada nismo imali nedoumica.
„Podizanje svjesnosti javnosti jedna od naših misija, kao vodećeg globalnog inovativnog i tehnološki napredne kompanije. ‘Pitajte znanost – pitajte liječnika’ inicijativa je za podizanje svjesnosti radi razumijevanja zdravstvenih pojmova, problema i rješenja u trenutku kada je društvo izloženo neistinitim i neprovjerenim informacijama, koje svatko može širiti. Zbog toga je važno podići svjesnost o tome kako i gdje možemo dobiti provjerene odgovore na svoja pitanja, bez obzira na to jesmo li zdravi ili bolesni“, rekao je Roberto Rego Vieira Rocha, regionalni direktor tvrtke Pfizer za Adriatic regiju te dodao kako je to upravo cilj Pfizerove kampanje čiji je slogan „Znanost će pobijediti“ (Science will win).
Kampanja, koja je nedavno pokrenuta u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji, na jednostavan i razumljiv način podiže svjesnost javnosti o važnosti vjerodostojnih izvora informacija o zdravlju i štetnim učincima neistinitih informacija o zdravlju. Kampanja otkriva važnost zdravstvene zaštite i dokazane načine prevencije bolesti, kao što su: vježbanje, prehrambene navike, prilagođenost životnoj dobi…
Imamo priliku čitati, vidjeti i čuti vjerodostojne podatke, smjernice, statistike i izjave nadležnih profesionalaca kojima možemo vjerovati. Upravo na njih, kao čitatelje, gledatelje ili korisnike društvenih mreža, nas i usmjerava ova kampanja.
Danas svatko može širiti informacije putem interneta, stoga u njihovu istinitost možemo biti sigurni jedino ako se obratimo profesionalnim izvorima i vjerodostojnim medijima.
Povjerenje u znanost, ili pak u mitove, može biti presudno u nečijoj borbi protiv bolesti, bilo da je riječ o nama samima ili o nekome od naših bližnjih. Jedno je živjeti u uvjerenju da „jabuka na dan tjera liječnika iz kuće van“, a drugo je biti siguran da ćemo virus izliječiti antibiotikom.
Kampanja „Pitaj znanost“ pomoći će vam razlikovati zablude od istine pri informiranju o zdravlju, lijekovima, istraživanju, inovacijama i metodama liječenja. U suradnji s influencerima, kampanja će pokušati razbiti i neke mitove povezane sa zdravljem i rasvijetliti kako nam mitovi i neistine o zdravstvenim problemima mogu naštetiti.
Neki se odgovori mogu naći i na web stranicama zdravstvenih ustanova i organizacija, poput Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo ili Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), te internetskih tvrtki koje svojim inovacijama spašavaju živote te uvelike poboljšavaju kvalitetu života i dugovječnost stanovništva.
Mitovi i istine
- Antibiotici su lijekovi za virusna oboljenja.
To nije istina. Antibiotici djeluju protiv bakterija, a ne protiv virusa. Međutim, pojedinci slabijeg zdravstvenog stanja tijekom zaraze virusom mogu razviti bakterijsku infekciju koja se onda liječi antibioticima.
- Nošenje maske tijekom sportskih aktivnosti otežava disanje.
To je istina. Dugotrajna upotreba zaštitne maske može biti neugodna, ali ne predstavlja rizik od gušenja ili nedostatka kisika. No, istina je da se ne preporučuje nošenje zaštitne maske tijekom sportskih aktivnosti jer ona otežava disanje ili predstavlja rizik od smanjene sposobnosti disanja.
- Pucanje zglobovima na prstima ne uzrokuje artritis.
To je istina. Pucanje prstiju ne uzrokuje artritis. Iako točan uzrok reumatoidnog artritisa nije poznat, klasificiran je kao autoimuna bolest jer pacijentov imunološki sustav zdravo tjelesno tkivo tretira kao prijetnju i napada ga. To znači da naš imunološki sustav postaje nekontroliran i okreće se protiv naših organa. Trenutno više od 2,9 milijuna ljudi u Europi pati od umjerenog do teškog reumatoidnog artritisa, a simptomi od kojih pate pacijenti s reumatoidnim artritisom uključuju bolove i otekline u zglobovima, posebno u zglobovima ruku, nogu i stopala.
- Celijakija je alergija.
To nije istina. Celijakija je autoimuni poremećaj. Svaki put kad osoba s ovom bolešću unese gluten u svoj organizam, dolazi do pretjerane reakcije imunološkog sustava. Jednostavno rečeno, celijakija uzrokuje da tijelo samo sebe napadne svaki put kad netko s ovom bolešću unese gluten. Razlog pogrešnog vjerovanja da je celijakija alergija leži u činjenici da kod celijakije, slično alergijama, odgovor imunološkog sustava uzrokuje unos strane tvari, u ovom slučaju glutena.
- Najčešća greška pri korištenju krema za sunčanje je nanos nedovoljne količine.
To je istina. Na dijelove kože koji su izloženi suncu treba nanijeti dovoljnu količinu kreme (barem 2 čajne žličice). Ako se ne primijeni dovoljna količina kreme, zaštita od sunca se smanjuje, što također povećava izloženost štetnim UV zrakama. Nanesite kremu 15 do 30
minuta prije izlaganja suncu na sva područja kože koja nisu prekrivena odjećom, ne zaboravljajući vrat, uši, čelo i stražnji dio stopala i ruku, te ju nanesite svaka dva sata te nakon svakog znojenja, plivanja i brisanja ručnikom.
- Svakodnevno trebamo napraviti barem 10 000 koraka.
To nije istina. Količina pokreta ovisi o potrebama pojedinca, ali istina je da je svakodnevno kretanje važno. Tjelesna aktivnost smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti i kod muškaraca i kod žena, međutim, hodanjem od 30 do 60 minuta dnevno možemo puno učiniti za svoje zdravlje, bez obzira na dob.
- Alkohol nas grije od hladnoće.
To nije istina. Vene u potkožnom tkivu se zbog utjecaja alkohola šire, uzrokujući osjećaj topline. Osoba u stvari gubi toplinu zbog utjecaja alkohola. Tjelesna temperatura zapravo ne raste pri pijenju alkohola, ali budući da tijelo pogrešno misli da nam je toplo, možemo se početi znojiti i tako gubiti toplinu, što također može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih komplikacija poput pothlađenosti.
