Nakon dijagnoze maligne bolesti većina ljudi prvo se okrene dr. Googleu. Treba, međutim, znati dr. Google nije uvijek u pravu, upozorila je Jane E. Brody, kolumnistica New York Timesa.

 

Do pojave interneta bolesnici su se, piše Brody, prepuštali u ruke liječnicima i slušali njihove savjete o tome kako se nositi s bolestima poput raka. Danas imamo internet koji nudi ogromne količine informacija iz različitih izvora: od stručnjaka koji imaju dokaze za svoje tvrdnje, preko ljudi koji samo žele prodati svoje proizvode, do onih koji govore čiste gluposti.

„Treba znati prepoznati razliku između izvora, posebice kada se radi o stvarima koje doslovce utječu na vaš život“, upozorila je Brody.

Lidia Schapira, onkologinja s Medicinskog centra Sveučilišta Stanford, rekla je kako ljudi vrlo lako završe na stranicama koje sadrže lažne informacije, a  koje ih potom navode na krive odluke.

Shapira je urednica stranice www.cancer.net koja nudi jasne i znanstveno provjerene informacije o raku i novim načinima liječenja.

Među njezinim pacijentima nalaze se i žene koje su odbile kemoterapiju, a nakon što su na internetu pročitale da je ona opasna, bez obzira na detaljna istraživanja koja su pokazala da ta vrsta liječenja produžuje život.

“Kad se razgovara o šteti koju nanose neke vrste lijekova pacijenti razmišljaju emotivno pa im je teško kao nama liječnicima polaziti od činjenica”, rekla je Shapira.

Američko društvo za rak upozorilo je da pogrešne informacije mogu jako naštetiti ljudima koji se bore s malignom bolešću.

“Puno informacija koje se nude na internetu ima uporište isključivo u osobnim stavovima, željama za zaradom te osobnim iskustvima. Svatko može objaviti nešto na internetu pa ljudi mogu dijeliti pogrešne informacije. Ponekad slučajno, a ponekad i s namjerom”, upozorili su.  

Često se ljudi surfajući internetom prepadnu jer gotovo da nema simptoma, bio to kašalj ili kronični zatvor, koji se na društvenim mrežama ne povezuje s rakom.

U takvim situacijama uvijek je, kažu stručnjaci, bitno otići liječniku, a ne skidati dijagnoze s interneta.

David W. Wolpaw, obiteljski liječnik iz Manchestera, pisao je o slučaju 20-godišnjaka koji je tjedan dana suho kašljao. Razloge je potražio na internetu, a nakon toga je došao do zaključka da ima, ni manje ni više, no rak grla. Na kraju se pokazalo da  je u pitanju bila obična prehlada.

“Ljudi nikako ne smjeli liječnike zamijeniti dr. Googleom”, upozorio je Wolplaw. Istaknuo je da liječnici, osim što su se dugo godina školovali za taj posao i imaju  puno iskustva, svoje pacijente poznaje puno bolje od interneta.

„S internetom moramo biti oprezni jer internetske stranice često mogu izgledati pouzdano, čak i onda kad sadrže informacije koje nemaju znanstvene dokaze”, upozorio je Wolpaw.

Udruge oboljelih od raka diljem svijeta upozoravaju ljude da paze na tekstove koji u naslovu sadrže “znanstveno otkriće”, “tajni sastojak”, “čudotvorni lijek” ili “starinska metoda”, kao i na proizvode koji nude povratak novca kao jamstvo kvalitete ili one za koje se tvrdi da liječe niz bolesti.

No nije sve tako tragično. Oboljeli od raka često na internetu pronalaze i važne informacije koje dijele sa zajednicom.

“Internet može biti i koristan jer ljudima daje pristup provjerenim informacijama”,  rekla je dr. Schapira.

Internet pacijentima nudi i psihološku pomoć putem online grupa. Znanstvenica Danielle Gentile s Levine instituta za rak u Sjevernoj Karolini i njezini suradnici proučili su 170 istraživanja o pacijentima koji koriste informacijsku tehnologiju. Zaključili su da društvene mreže mogu biti od velike pomoći, posebice onim pacijentima koji nemaju osobnu podršku.

No, i tu treba biti oprezan. Dok neke online grupe dijele korisne savjete liječnika, u nekima pišu ljudi bez ikakvog znanja o medicini. Informacije koje se dobiju u takvim grupama svakako prvo treba provjeriti!

Dr. Schapira upozorava i kako pacijenti ne bi trebali istraživati informacije o raku dok se nisu spremni nositi s dijagnozom, i emocionalno i intelektualno.

„Na početku bolesti možda bi bilo bolje dopustiti drugim ljudima da pretražuju za vas. Neki ljudi nisu spremni upiti sve informacije na prvu i to je potpuno normalno. Neki žele dobiti informacije, ali odluku ostaviti stručnjacima dok neki žele sami odlučiti”, rekla je.

 

I još jedna važna napomena: Ako se tijekom primanja kemoterapije planirate liječiti i  nekom drugom metodom obavezno to recite svom onkologu jer u protivnom može doći do komplikacija!