Znanstvenici već godinama pokušavaju pronaći model koji bi rezultirao što ranijim otkrivanjem tumora dojke.
Vođeni tom željom na Massachusetts Institute of Technology (MIT), jednom od najboljih svjetskih sveučilišta, točnije u njihovom Laboratoriju za računalstvo i umjetnu inteligenciju, kreirali su, u suradnji s bolnicom u Massachusettsu, računalni program koji iz mamografskih snimki može očitati hoće li se u idućih pet godina u nekom tkivu razviti rak dojke ili neće.
Model je testiran na 60 000 različitih mamografskih snimki. Pokazalo se da on može uočiti male promjene u tkivu dojke, a koje ukazuju na mogući razvoj raka.
Regina Barzilay, profesorica na MIT-u koja je i sama pobijedila rak dojke, kaže da se nada da će ovakvi sustavi omogućiti liječnicima da mamografiju i prevencijske programe prilagode svakom pacijentu ponaosob, a kako bi bilo što manje tumora koji se otkrivaju u kasnoj fazi razvoja bolesti.
Iako je mamografija značajno smanjila smrtnost od raka dojke, još uvijek se vodi rasprava o tome koliko često treba ići na mamografiju i s koliko godina početi s tom pretragom.
Američko društvo za rak preporučuje da se jednom godišnje na mamografske preglede upućuju žene starije od 45 godina, dok američka inicijativa za prevenciju preporučuje testiranje svake dvije godine, počevši od 50. godine života.
„Umjesto da za sve vrijede ista pravila, trebali bismo broj odlazaka na mamografiju i dob žene za prvu mamografiju uskladiti s njezinom obiteljskom anamnezom, odnosno rizikom koji žena nosi za obolijevanje od raka dojke“, rekla je Barzilay, autorica novog istraživanja koje je objavljeno u časopisu Radiology.
„Primjerice, liječnik će jednoj skupini žena preporučiti mamografiju svake dvije godine, dok će neka druga visoko rizična skupina dobiti savjet da na preglede odlazi i češće“, dodala je.
Novi model koji je kreirao tim s MIT-a značajno je precizniji u predviđanju budućeg razvitka raka dojke od svih prijašnjih modela.
Da spadaju u visoko rizičnu kategoriju, model je prepoznao kod čak 31 posto testiranih pacijentica.
Constance Lehman, profesorica radiologije na Harvardu i glavna radiologinja u bolnici u Massachusettsu, upozorila je da stajalište prema kojem bi broj odlazaka na mamografiju trebalo prilagoditi riziku od razvoja bolesti, a ne dobi žene, trenutačno nema podršku struke.
„Razlog je taj što prije nismo imali potrebne alate za točnu procjenu rizika za svaku ženu“, rekla je Lehman i dodala: „Naš rad je prvi koji pokazuje da je taj rizik moguće procijeniti.“
Umjesto da radiolozi sami pregledavaju mamografske snimke, tim s MIT-a i bolnice Massachusetts razvio je računalni model koji direktno iz uzoraka očitava postoje li predispozicije za razvoj raka dojke.
Koristeći informacije iz više od 90 000 različitih mamografskih snimki, program očitava i one elemente koji su presuptilni za ljudsko oko.
„Još ’60-ih radiolozi su shvatili da u tkivu grudi postoje promjene koje se ne vide na mamografu“, rekla je Lehman. Dodala je kako na te promjene utječu genetika, hormoni, trudnoća, laktacija, dijeta, gubitak tjelesne težine, ali i povećanje težine. „Svi se ti podaci sada mogu iskoristiti za što precizniju procjenu eventualnog rizika od nastanka raka dojke i to ponaosob za svaku ženu“, rekla je.
Barzilay smatra da će njihov program jednoga dana liječnicima omogućiti da na mamografskim snimkama očitaju i rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti ili nekog drugog tipa raka.
Njihova je želja model prilagoditi i drugim bolestima, posebice onima kod kojih rizični faktori nisu toliko vidljivi, kao što je to, primjerice, rak gušterače.
„Naš cilj je da rezultati do kojih smo došli postanu standard u liječenju. Uz spoznaju tko će u budućnosti oboljeti od raka, spasit ćemo brojne živote jer će maligna bolest biti otkrivena i prije no što se razviju njezini simptomi“, rekli su znanstvenici koji su sudjelovali u istraživanju.
