“Riječi su suze koje su zapisane. Suze su riječi koje treba proliti. Bez njih, radost gubi sav svoj sjaj, a tuga nema kraja.” – Paulo Coelho
Sindrom slomljenog srca je srčano stanje koje je često izazvano stresnim situacijama i ekstremnim emocijama. Stanje, također, može biti potaknuto ozbiljnom tjelesnom bolešću ili operacijom. Sindrom slomljenog srca obično je privremen. Ali neki se ljudi mogu i dalje osjećati loše nakon što izliječe srce. Osobe sa sindromom slomljenog srca mogu osjetiti iznenadnu bol u prsima ili misliti da imaju srčani udar.
Sindrom slomljenog srca zahvaća samo dio srca. Nakratko prekida način na koji srce pumpa krv. Ostatak srca nastavlja raditi kao i obično. Dolazi do privremenog stezanja velikih ili malih arterija srca te promjena u strukturi srčanog mišića. Istovremeno se javlja snažan val adrenalina i kortizola.
Sindrom slomljenog srca može se nazvati i stresna kardiomiopatija. Neki uzroci sindroma slomljenog srca uključuju:
- primanje loših vijesti (kao što je dijagnoza raka);
- jaku tjelesnu bol;
- obiteljsko nasilje;
- prometnu ili drugu nesreću;
- neočekivani gubitak, bolest ili ozljedu bliskog rođaka, prijatelja ili kućnog ljubimca;
- žestoku raspravu;
- financijski gubitak;
- intenzivan strah.
Rizična skupina
Više od 90 posto prijavljenih slučajeva su žene u dobi od 58 do 75 godina. Istraživanja pokazuju da do 5 posto žena za koje se sumnja da imaju srčani udar zapravo ima ovaj poremećaj.
Kako se sindrom slomljenog srca razlikuje od srčanog udara?
Srčani udar općenito je uzrokovan potpunim ili gotovo potpunim začepljenjem srčane arterije. Kod sindroma slomljenog srca srčane arterije nisu začepljene. Ali protok krvi u arterijama srca može biti smanjen. Većina ljudi koji imaju sindrom slomljenog srca brzo se oporave i obično nemaju dugotrajne posljedice. Ali ponekad se stanje vrati. To se naziva rekurentna stresna kardiomiopatija.
Može li se umrijeti od sindroma slomljenog srca?
Abnormalnosti vidljive kod sindroma slomljenog srca obično nestaju za jedan do četiri tjedna te se osoba koje to doživi potpuno oporavi. Rijetko, sindrom slomljenog srca može uzrokovati smrt.
Komplikacije sindroma slomljenog srca uključuju dugotrajnu izloženost stresu, boli i tuzi, naročito ako se ne tretiraju putem primanja psihološke pomoći.
Somatski dolazi do sljedećih komplikacija:
- nakupljanja tekućine u plućima – plućnog edema;
- niskog krvnog tlaka;
- nepravilnih otkucaji srca, koji se nazivaju aritmije;
- zatajenja srca;
- krvnih ugrušaka u srcu.
Prevencija
Sa somatske strane gledano, kako bi se spriječila nova epizoda sindroma slomljenog srca, liječnici preporučuju dugotrajno liječenje beta blokatorima ili sličnim lijekovima. Ovi lijekovi blokiraju potencijalno štetne učinke hormona stresa na srce.
Poduzimanje koraka za upravljanje emocionalnim stresom može poboljšati zdravlje srca i spriječiti sindrom slomljenog srca.
Neki od načina za smanjenje i upravljanje stresom uključuju:
- psihološki rad na sebi i liječenje kod psihologa ili psihijatra;
- rad na međuljudskim odnosima;
- tjelesnu aktivnost;
- socijalizaciju.
Svakako, sindrom slomljenog srca pokazatelj je kako naša negativna emocionalna stanja mogu utjecati na cjelokupno zdravlje te ugroziti naš život.
Nikada, niti u jednoj teškoj situaciji, ne zapustite sebe. Uvijek potražite pomoć stručnjaka!
Maja Vukoja
Related posts
“Nisi sama – pitaj bez srama!” rubrika je razvijena početkom 2018. godine u sklopu projekta “Nisi sama – ideš s nama!”, a s ciljem pružanja online podrške osobama koje se liječe ili su se liječile od maligne bolesti i članovima njihovih obitelji.
Odmah upozoravamo da takva vrsta podrške nije i ne može biti zamjena za psihoterapiju.
Odgovorom na Vaše pitanje možemo Vam pomoći samo trenutačno, no ako se već duže vrijeme osjećate depresivno svakako bi bilo dobro da posjetite psihologa ili psihijatra i potražite pomoć.
Zašto smo odlučili uvesti baš ovakvu rubriku?
Najmanje jednom tjedno u inbox na Facebook stranici Nismo same stigne nam poruka žene koja nema podršku članova obitelji i prijatelja pa piše da je sama u bolesti. Često nam pišete i da ste tužne, anksiozne, da se sramite svog tijela, osjećate strah od povratka bolesti…
U sklopu našeg projekta ta i druga slična pitanja potpuno anonimno možete uputiti našoj stalnoj suradnici, psihijatrici Maji Vukoji.
U sklopu projekta psihijatrica Vukoja za Nismo same napisala je i 50-ak stručno/popularnih tekstova koje možete pročitati na našoj stranici.
Zahvaljujući potpori Ureda za zdravstvo Grada Zagreba, snimili smo i video poruke u kojima psihijatrica Vukoja odgovara na neka od vaših najčešćih pitanja. Svi video materijali dostupni su na našoj YouTube stranici.
Za Vaša smo pitanja uveli i poseban mail podrska@nismosame.com s kojega ćete dobiti odgovor na mail adresu koju ostavite u formularu.
Pitanja koja se ponavljaju, ili su od općeg interesa, bit će objavljena na našoj stranici s odgovorom psihijatrice u uopćenoj formi, bez Vaših osobnih podataka.
Samo hrabro naprijed, bez ikakvog srama postavite pitanje koje Vas muči!