Kada liječenje završi – kako upravljati strahom od recidiva
Većina žena koje su preživjele karcinom dojke suočava se s velikom neizvjesnošću i na tom putu nailaze na različite psihosocijalne izazove poput tjeskobe, depresije, posttraumatskog stresa, financijskih briga ili poteškoća s povratkom na posao.
Žene se više boje promjena na tijelu, nego boli, mučnina i povraćanja
Svaka povezanost s rakom izaziva brojne strahove kod ljudi, posebno oboljelih, a liječnici najviše ističu strah od nepoznatog, strah od…
Može li se usporiti osjećaj prolaznosti?
Ljepota prolaznosti leži upravo u tome što ništa ne traje zauvijek – a to što je nešto prolazno, čini ga dragocjenim, krhkim i neponovljivim.
Hrabrost – snaga koja pomiče granice
Kada živimo autentično i hrabro, doživljavamo veće zadovoljstvo i unutarnji mir jer ne postoji trajni sukob između našeg pravog ja i osobe koju bismo inače predstavljali.
Sindrom slomljenog srca – može li se umrijeti od tuge?
Osobe sa sindromom slomljenog srca mogu osjetiti iznenadnu bol u prsima ili misliti da imaju srčani udar.
Snaga zagrljaja: ljubav je u našim rukama
U zagrljaju nema gubitnika. Zato, ne gubite vrijeme. Zagrlite osobu do sebe. I najvažnije, zagrlite samu sebe.
Što kad strah od karcinoma preuzme kormilo života
Iracionalni strah od maligne bolesti manipulira normalnim sumnjama i remeti vaš svakodnevni život stalnim mislima, brigama i prisilama. Te neželjene misli i prisile čine začarani krug koji može postati sve gori i gori ako se ne liječi.
Kako se riješiti osjećaja krivnje nakon bolesti
Osim s osjećajem krivnje, mnogi se onkološki bolesnici nakon izlječenja suočavaju i sa strahom od mogućeg povratka bolesti
Hipersenzibilnost – teret ili dar života?
Iako se vrlo osjetljivi ljudi ponekad negativno opisuju kao “preosjetljivi”, to je osobina ličnosti koja donosi i prednosti i izazove.
Ne sputavajte maštu, ona je put prema sebi
Često od okoline čujemo izjave poput ‘budi realan’, ‘spusti se na zemlju’ ili izraz ‘glava u oblacima’. Time se odlazak u naše vlastite kreativne misli negativno interpretira kao nezrelost i nespremnost na život. No, trebaju li se odrasle osobe odreći maštanja, igre i snova?
