Često spominjemo termin ‘kemija mozga’. Kako nas ona mijenja, možemo li sami utjecati na nju i kako?
Ljeto je stiglo, dani su dulji, godi nam lakša hrana i pravi je trenutak da poradimo na našem tijelu i organu koji upravlja cijelim našim organizmom, funkcijama, mislima i osjećajima – mozgu. Ovog puta pisat ćemo o takozvanim neurotransmiterima, a to su – dopamin, serotonin, oksitocin i endorfin.
Oni putuju našim organizmom kroz krvotok i tako utječu na mnoga tjelesna zbivanja i procese.
Serotonin
Serotonin još zovemo hormonom sreće. No, on je puno više od toga. Ima ključnu ulogu u regulaciji važnih funkcija poput održavanja tjelesne temperature, raspoloženja, ponašanja, sna, učenja, pamćenja, apetita, odnosno osjećaja gladi i sitosti te ljubavi.
Također djeluje kao centralni analgetik reducirajući bol. Snižene razine serotonina su u jasnoj korelaciji s različitim depresivnim stanjima, anksioznim poremećajima, poremećajima sna, agresivnim ponašanjem, bolnim sindromima te povećanim ili smanjenim apetitom.
Hrana bogata serotoninom je ona koja u sebi sadrži aminokiselinu triptofan koja zapravo izgrađuje serotonin i zato je od velike važnosti. Preporučuje se jesti morske plodove, bijelo meso, voće i povrće, orašaste plodove i njihove produkte – hladno prešana ulja.
Dopamin
Hormon dopamin također je jedan od najvažnijih neurotransmitera u našem mozgu te je važan za ispunjenje naših ciljeva. Uključen je u mnoge moždane funkcije, posebice one koje reguliraju emocije, motivaciju, misao i osjećaj užitka. Kako bismo ostvarili željene ciljeve, ključ je u motivaciji koja dovodi do toga da se osjećamo dobro i ustrajemo u onome što nam je cilj. Taj put do željenog cilja ostvaruje se stalnim nagrađivanjem mozga. Zato dopamin nazivamo i hormon nagrade. Da malo pojasnimo teoriju: dopamin se aktivira ako jedemo omiljenu hranu, doživimo uspjeh, čujemo lijepu vijest i najvažnije – fizičkom aktivnošću! Posljedično se javlja osjećaj zadovoljstva koji nas motivira da ponavljamo pozitivne obrasce. Manjak dopamina povezuje se s osjećajem tuge, nesanice, bezvoljnosti, gubitkom mogućnosti uživanja u svim aspektima života; gubitkom apetita, manjkom seksualne želje, smanjenom koncentracijom i pamćenjem.
Oksitocin
Oksitocin zovemo hormonom ljubavi i povezanosti. Karakterizira ga osjećaj povjerenja i odanosti. Povišen je nakon poroda pri stvaranju veze između majke i djeteta, u igri i maženju s kućnim ljubimcima, kroz ljubavne i seksualne odnose, zagrljaje, druženja i ugodne razgovore, osjećaj da smo prihvaćeni te da pripadamo određenoj zajednici. Osobe sa sniženom razinom oksitocina češće vrijeme provode same, teže ostvaruju socijalne kontakte uz otežano uklapanje u timove.
Endorfin
Endorfin je poznat i kao prirodni analgetik koji suzbija osjećaj boli. Riječ je o vrlo snažnom analgetiku koji ima analgetsko djelovanje poput opijatnih analgetika, čemu dodatno u prilog ide i njegova kemijska struktura koja je vrlo slična strukturi opijata. Do njegova pojačanog lučenja dolazi tijekom tjelesne aktivnosti, seksualnog odnosa – orgazma, ali i kroz druge oblike socijalne interakcije. Zajedno s ostalim neurotransmiterima, pojačano se aktivira u umjetničkom djelovanju poput stvaranja glazbe, pisanja i duhovnosti. Sveukupno utječe na bolje raspoloženje, smanjenu razinu umora, kao i na povećanu otpornost na bol i stres. Zaključno, nastojte se što zdravije hraniti, što više fizički aktivirati, boraviti u prirodi, naročito uz more, šume i planine, uz drage ljude i kućne ljubimce!
Razvijajte svoje talente te istražite svijet koji nas okružuje, ali i sami sebe. Svi smo mi kutija puna iznenađenja!
Maja Vukoja
Related posts
“Nisi sama – pitaj bez srama!” rubrika je razvijena početkom 2018. godine u sklopu projekta “Nisi sama – ideš s nama!”, a s ciljem pružanja online podrške osobama koje se liječe ili su se liječile od maligne bolesti i članovima njihovih obitelji.
Odmah upozoravamo da takva vrsta podrške nije i ne može biti zamjena za psihoterapiju.
Odgovorom na Vaše pitanje možemo Vam pomoći samo trenutačno, no ako se već duže vrijeme osjećate depresivno svakako bi bilo dobro da posjetite psihologa ili psihijatra i potražite pomoć.
Zašto smo odlučili uvesti baš ovakvu rubriku?
Najmanje jednom tjedno u inbox na Facebook stranici Nismo same stigne nam poruka žene koja nema podršku članova obitelji i prijatelja pa piše da je sama u bolesti. Često nam pišete i da ste tužne, anksiozne, da se sramite svog tijela, osjećate strah od povratka bolesti…
U sklopu našeg projekta ta i druga slična pitanja potpuno anonimno možete uputiti našoj stalnoj suradnici, psihijatrici Maji Vukoji.
U sklopu projekta psihijatrica Vukoja za Nismo same napisala je i 50-ak stručno/popularnih tekstova koje možete pročitati na našoj stranici.
Zahvaljujući potpori Ureda za zdravstvo Grada Zagreba, snimili smo i video poruke u kojima psihijatrica Vukoja odgovara na neka od vaših najčešćih pitanja. Svi video materijali dostupni su na našoj YouTube stranici.
Za Vaša smo pitanja uveli i poseban mail podrska@nismosame.com s kojega ćete dobiti odgovor na mail adresu koju ostavite u formularu.
Pitanja koja se ponavljaju, ili su od općeg interesa, bit će objavljena na našoj stranici s odgovorom psihijatrice u uopćenoj formi, bez Vaših osobnih podataka.
Samo hrabro naprijed, bez ikakvog srama postavite pitanje koje Vas muči!