Oblaci plutaju prema mom životu, ali ne da donose kišu ili prate oluju, nego da dodam boju svom zalasku sunca (Rabindranath Tagore)
U našem narodu često za razne psihičke, fizičke probleme ili jednostavno loš dan, okrivljujemo vrijeme.
Što je zapravo meteoropatija?
Pojam meteoropatija odnosi se na skup tjelesnih i emocionalnih poremećaja koji se javljaju ovisno o varijacijama vremena ili sezonskim promjenama klime. Iz znanstvene perspektive, 1984. psihijatar Norman E. Rosenthal identificirao je meteoropatiju kao sezonski afektivni poremećaj, definirajući je kao psihijatrijski poremećaj posebno povezan s varijacijama u okolišu.
Prema mišljenju psihijatra, bolest bi bila posljedica poteškoća u prilagodbi tijela vremenskim promjenama. Sezonski afektivni poremećaj karakterizira skup depresivnih simptoma koji se redovito ponavljaju u isto vrijeme, a najčešće zimi.
U “klasičnom” obliku poremećaja klinički simptomi nastupaju početkom jeseni sa vrhuncem u zimskoj sezoni i povezani su s područjima u kojima imamo manjak sunčeve svjetlosti. Međutim, postoji i proljetni afektivni poremećaj, a po nekim stručnjacima čak i ljetni tip afektivnog poremećaja.
Danas je klima vrlo promjenjiva. Puno tegoba evidentno je neovisno o godišnjem dobu uslijed čestih promjena temperature, vlage i tlaka zraka. Osim meteorološkog utjecaja, uzroci poremećaja mogu se pripisati i biološkim čimbenicima koji se odnose na:
– serotonin: koji se naziva “hormon dobrog osjećaja”, neurotransmiter koji je stimuliran sunčevom svjetlošću i stvara osjećaj zadovoljstva i blagostanja;
– melatonin: hormon koji djeluje kao “biološki sat” tako da se aktivira tijekom noćnih sati i glavni je regulator sna.
Opći simptomi meteoropatije:
– promjene raspoloženja (depresija, razdražljivost, nervoza itd.);
– pospanost i pretjerana potreba za snom;
– sklonost socijalnoj izolaciji, iscrpljenost i astenija;
– poteškoće u koncentraciji;
– povećan apetit, osobito prema ugljikohidratima;
– bol u trbuhu;
– bolovi u zglobovima.
Utvrđeno je da su neki ljudi izloženiji većem riziku od meteoropatije, posebice:
– žene, osobito one koje su već sklone predmenstrualnom sindromu, poremećaju cikličkog obrasca koji dijeli mnoge simptome s meteoropatskim tegobama (hiperfagija, hipersomnija, povećanje tjelesne mase, žudnja za ugljikohidratima, manjak energije, pogoršanje afektivnih simptoma u večernjim satima);
– starije osobe; oni koji pate od promjena, neuroloških ili psiholoških, u raspoloženju, ciklusu spavanja i budnosti;
– oni koji već pate od depresivnih i anksioznih ili srodnih simptoma (razne promjene kojima je tijelo izloženo pogoršavaju postojeće poremećaje);
– osobe koje imaju posebno poremećen, stresan i nepravilan način života;
– oni koji pate od stanja kao što su reumatizam, glavobolja, hipertenzija.
Kako si pomoći?
Jedan od tretmana jest svjetlosna terapija ili fototerapija.Ova terapija koristi posebne lampe koje mogu emitirati ultraljubičaste zrake (slične onima koje nalazimo na sunčevoj svjetlosti). Fototerapija se također može sastojati od prirodnog izlaganja sunčevoj svjetlosti provođenjem više vremena na otvorenom. Vježbanje se također pokazalo kao učinkovit oblik terapije, dok su se s farmakološke strane učinkovitima pokazali posebno SSRI (selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina) – antidepresivi.
Od velike pomoći jest i psihoterapija, osobito kognitivno-bihevioralne terapije, kako bi se osobi pomoglo identificirati i smanjiti negativne misli i ponašanja te naučiti nove, pozitivne obrasce ponašanja.
Konačno, postoje i praktični koraci koji se mogu poduzeti i održavati tijekom cijele godine kako bi se ojačali osobni resursi pojedinca i izbjegla izolacija, stres i tjeskoba, koji, kao što se vidi, mogu pospješiti nastanak poremećaja.
Oni uključuju:
– tehnike opuštanja i meditacije;
– tjelovježbu i aktivnosti na otvorenom;
– korekcije u prehrani (kao što je ograničavanje škroba i posebno šećera);
– druženje s bliskim osobama i upotpunjavanje života nama dragim i zanimljivim sadržajima.
I na kraju, vrijeme ne možemo mijenjati, ali ga možemo prihvatiti i mijenjati sebe i pozitivnim promjenama utjecati na vlastiti život.
