“Riječi su sjeme koje slijeće u naša srca, a ne u zemlju. Pazite što sadite i pazite što govorite. Ono što ste posadili možda će jednog dana biti vaša hrana.” – nepoznati autor
Psihoterapija je već uvelike raširena i poznata metoda liječenja.
Kada je Freud govorio o psihoterapiji, mnogi su bili skeptični na ideju da bi se određeni psihički problemi mogli rješavati razgovorom.
Međutim, razvojem psihijatrije i neuroznanosti pokazala se evidentna efikasnost psihoterapije na moždano funkcioniranje.
Istraženo je kako mnogi vanjski faktori, pa tako i psihoterapija, utječu na razne neurološke funkcije, a naročito u tretmanu problema mentalnog zdravlja: poremećaja kao što su depresija, anksioznost, posttraumatski stresni poremećaj, poremećaji ličnosti i sl.
Rezultati ovih istraživanja omogućili su detaljan uvid u CNS (centralni živčani sustav), identificirajući biološke mehanizme koji prate razne funkcionalne psihološke promjene.
Ponajviše se radi o pojačanoj aktivnosti serotonina i dopamina koji na više razina poboljšavaju kvalitetu života te na povećanje dijela mozga zaduženog za kognitivno funkcioniranje, pamćenje i koncentraciju.
Također, bilježi se smanjena hiperaktivnost amigdale zadužene za naše emocije, koja je povišene aktivnosti, naročito kod poremećaja povezanih s anksioznošću.
Ranije se smatralo da su određene promjene u funkciji i strukturi mozga moguće samo uz psihofarmake odnosno lijekove koje koristimo u tretmanu psihičkih tegoba.
Danas znamo da isti učinak ima i psihoterapija.
Naravno, u kompleksnijim slučajevima, uvijek je preporučljiva kombinacija u liječenju, iako neka istraživanja pokazuju da psihoterapija dugoročno može biti efikasnija u smislu održivosti pozitivnog učinka.
U psihološkom smislu, novi stavovi o životu, nove navike, korekcije u ponašanju i načinima razmišljanja koji nastaju i razvijaju se u klijentu za vrijeme rada i odnosa s terapeutom, dovode do novih spoznaja, a time i dugoročnih promjena.
Sve navedeno pokazatelj je da prave riječi mogu liječiti naše živote i naše duše.
Maja Vukoja
Related posts
“Nisi sama – pitaj bez srama!” rubrika je razvijena početkom 2018. godine u sklopu projekta “Nisi sama – ideš s nama!”, a s ciljem pružanja online podrške osobama koje se liječe ili su se liječile od maligne bolesti i članovima njihovih obitelji.
Odmah upozoravamo da takva vrsta podrške nije i ne može biti zamjena za psihoterapiju.
Odgovorom na Vaše pitanje možemo Vam pomoći samo trenutačno, no ako se već duže vrijeme osjećate depresivno svakako bi bilo dobro da posjetite psihologa ili psihijatra i potražite pomoć.
Zašto smo odlučili uvesti baš ovakvu rubriku?
Najmanje jednom tjedno u inbox na Facebook stranici Nismo same stigne nam poruka žene koja nema podršku članova obitelji i prijatelja pa piše da je sama u bolesti. Često nam pišete i da ste tužne, anksiozne, da se sramite svog tijela, osjećate strah od povratka bolesti…
U sklopu našeg projekta ta i druga slična pitanja potpuno anonimno možete uputiti našoj stalnoj suradnici, psihijatrici Maji Vukoji.
U sklopu projekta psihijatrica Vukoja za Nismo same napisala je i 50-ak stručno/popularnih tekstova koje možete pročitati na našoj stranici.
Zahvaljujući potpori Ureda za zdravstvo Grada Zagreba, snimili smo i video poruke u kojima psihijatrica Vukoja odgovara na neka od vaših najčešćih pitanja. Svi video materijali dostupni su na našoj YouTube stranici.
Za Vaša smo pitanja uveli i poseban mail podrska@nismosame.com s kojega ćete dobiti odgovor na mail adresu koju ostavite u formularu.
Pitanja koja se ponavljaju, ili su od općeg interesa, bit će objavljena na našoj stranici s odgovorom psihijatrice u uopćenoj formi, bez Vaših osobnih podataka.
Samo hrabro naprijed, bez ikakvog srama postavite pitanje koje Vas muči!