U Hrvatskoj svaki mjesec od raka dojke umre 90 žena, a svaki treći dan jedna žena umre od raka vrata maternice!
Upravo iz tog razloga Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku o pokretanju preventivnih programa probira kojima je cilj rano otkriti rak, ukloniti ga na vrijeme te tako dugoročno smanjiti pobolijevanje i smrtnost. Tako je 2006. godine usvojen Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke, a 2010. godine Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice ( postoji još i Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva). Nacionalnim programom ranog otkrivanja raka dojke obuhvaćene su sve žene u Republici Hrvatskoj u dobi od 50 do 69 godina. U okviru ovog programa žene mogu obaviti mamografski pregled dojki svake dvije godine tako da im pozivi za besplatni mamografski pregled stižu na kućnu adresu. U tijeku je provedba petog ciklusa, a prema procjeni Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) u prva tri ciklusa odaziv je bio sljedeći: 1. ciklus 63 posto, 2. ciklus 57 posto, 3. ciklus 60 posto.
Dinka Nakić, dr.med., pomoćnica ravnatelja HZJZ-a za kvalitetu, kaže kako je teško očekivati da ćemo ikada postići stopostotni odaziv, no treba težiti tome da se Nacionalnim programom obuhvati što veći broj žena.
Procjena o broju žena koje su se odazvale na Papa test u prvom ciklusu provedbe Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka vrata maternice je između 38 i 72%, ovisno o županiji. No, prema podacima iz Europske zdravstvene ankete (EHIS) u Hrvatskoj oko 77 posto žena jednom u tri godine napravi Papa test.
Dinka Nakić kaže kako sve smjernice i sva epidemiološka istraživanja pokazuju kako je za zdrave žene dovoljno da Papa test učine jednom u tri godine budući da je za razvoj raka vrata maternice potreban dug period od 10 i više godina. Češće bi trebale ponovite Papa test samo one žene kojima prethodni Papa test nije bio uredan i to po preporuci svog ginekologa.
Pritom svakako valja voditi računa o tome da Papa test, nažalost, ne otkriva rak jajnika, bolest za koju još ne postoji program probira.
Dinka Nakić, dr. med. / Foto: privatna arhiva
Kada govorim o tome da jednom u tri godine treba napraviti Papa test to nikako ne znači da je dovoljno da žena na ginekološki pregled ode jednom u tri godine, govori Dinka Nakić te upozorava kako ginekološki pregled ne znači samo Papa test. Ginekološki pregled obuhvaća puno više, od dobre anamneze preko palpacije do ultrazvuka, a Papa test je samo jedna od dijagnostičkih metoda koje ginekolog napravi u okviru pregleda.
Programom ranog otkrivanja raka vrata maternice obuhvaćene su žene u dobi od 25 do 64 godine, koje na kućnu adresu dobivaju poziv na Papa test svake tri godine.
Pozivam sve da se odazovu na pozive na preventivne preglede. O zdravlju trebamo brinuti dok smo zdravi, jer kada se razbolimo već je kasno, rekla je Dinka Nakić.
Dodala je kako nevjerojatno da ljudi svake godine voze svoj automobil na tehnički pregled koji plaćaju i to smatraju normalnim. A kada im se pruži mogućnost da prekontroliraju svoje zdravlje, naprave svoj „tehnički pregled“ onda se na taj pregled ne odazovu.
Očito je da ono što je besplatno kod nas još uvijek nije dovoljno cijenjeno, istaknula je Nakić.
Istina, nitko ne može jamčiti jesu li svi pozivi na preglede poslani na prave adrese i jesu li županijski zavodi uspjeli doći do svih žena budući da ljudi nemaju naviku promptno prijaviti promjenu adrese prebivališta/boravišta Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. Iz tog se razloga svi podaci odnose na procjenu odaziva, a ne na stvarno stanje.
Svi koji vjeruju u to da se na pozive u puno većem broju odazivaju ljudi u velikim gradovima nisu u pravu. Riječ je o najobičnijoj predrasudi. Činjenica je da veliki gradovi imaju senzibilitet jer imaju više novca i više ulažu u preventivne programe. To je posebice vidljivo u Zagrebu gdje se provodi Projekt „Zagreb – zdravi grad“ u sklopu kojeg je omogućen besplatni mamografski pregled ženama u dobi od 40 do 49 godina te starijim od 69 godina, koje nisu obuhvaćene Nacionalnim programom ranog otkrivanja raka dojke. No, postoji primjer jedne male općine, općine Čaglin u Požeško-slavonskoj županiji, za koju su mediji pisali da je to najsiromašnija općina u državi, a u kojoj se na preventivne programe odazvalo više od 90 posto žena na Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke u I. ciklusu.
Pomoćnica Nakić kaže kako je to odličan primjer kako se i u malim sredinama zahvaljujući entuzijazmu pojedinaca odaziv na preglede može povećati.
Fascinantno je kako je patronažna sestra u Čaglinu uspjela senzibilizirati mještane. Tu je pomogao i svećenik, znači, cijela se lokalna zajednica udružila. Županija je ženama plaćala troškove prijevoza da mogu besplatno doći na mamografiju. Sve je to rezultiralo iznimno velikim odazivom, kazuje Nakić te dodaje kako je to najbolji pokazatelj da se sve može, samo treba djelovati. Svatko od nas može napraviti puno. Ako vi, ja ili bilo tko drugi od nas uspijemo nagovoriti jednu osobu da se odazove na preglede već smo napravili puno, zaključuje Nakić.
Niti jedna vrsta tumora nema tako čvrstu uzročno posljedičnu vezu s nekim danas znanim uzrokom kao što to imaju HPV i rak vrata maternice, pa se čak u 99,7 posto slučajeva karcinoma može dokazati infekcija HPV-om.
Iz tog je razloga šokantno da Hrvatska, nakon što je država omogućila besplatno cijepljenje djevojčica i dječaka protiv HPV-a (cijepe se u 7. i 8 razredu osnovne i 1. razredu srednje škole), ima jedan od najlošijih odaziva u regiji.
U zemljama koje su uvele cjepivo jasno se vide blagodati tog cjepiva. Kod nas je odaziv tako sramotno mali da o njemu uopće ne želim govoriti. Ne mogu vjerovati da u vrijeme današnje informatizacije takve stvari uopće dođu na raspravu, jer kada biste pitali svakog roditelja žele li zaštiti svoje dijete od raka svi bi rekli da žele. A sada kada imaju na raspolaganju cjepivo koje smanjuje rizik od nastanka raka, izbjegavaju cijepiti svoju djecu, rekla je Nakić.
