“Najljepši most između očaja i nade je prospavana noć.” 

E. Joseph Cossman

 

Mnogo je potencijalnih uzroka nesanice kod oboljelih od maligne bolesti, kao i razumijevanja uzroka, što je važno u odabiru adekvatnog liječenja. 

Kvalitetan san je vrlo važan za svakog pojedinca, naročito za one koji se nose s bolešću, a po mnogim istraživanjima san ima i važnu ulogu u samom oporavku.

Što zapravo znamo o nesanici?

Nesanica je doživljaj pojedinca da ima san slabe kvalitete koji uključuje jedan ili više navedenih problema:

  • teškoće pri usnivanju;
  • često buđenje tijekom noći i problem ponovnog usnivanja;
  • buđenje prerano ujutro;
  • spavanje nakon kojeg se osoba ne osjeća odmorno.

Jedna od tri osobe u nekom je trenutku svog života patila od nesanice.

Izgleda da postoje i određeni faktori koji povećavaju mogućnost nastanka nesanice:

  • starija životna dob (nesanica se pojavljuje češće kod ljudi iznad 60.);
  • ženski spol;
  • osobe koje su bolovale ili boluju od nekog oblika depresije.

Ako se uz navedene faktore pojave i određena stanja, kao što su stres, nervoza, medicinski problem ili uzimanje određenih lijekova, mogućnost pojave nesanice još je veća. 

Na koji način maligna bolest utječe na san?

Rast tumora 

Sam rast tumora utječe na mnoge biokemijske i molekularne procese u tijelu.

Zato su u simptomatologiju malignih bolesti često uključeni umor i nesanica.

Tjelesne promjene 

Kad govorimo o tjelesnim promjenama, obično je prva pomisao operacija, naročito oporavak nakon zahvata, spavanje tijekom dana nakon anestezije te cijeljenje operativne rane.

Kemoterapija i radioterapija

Kemoterapija i radioterapija također izazivaju promjene na molekularnoj razini te tako narušavaju kvalitetu spavanja i izazivaju osjećaj umora.

To se odnosi i na mnoge lijekove koje oboljeli uzimaju, poput kortikosteroida koje se, ako je moguće, preporučuje uzeti u prvom dijelu dana, kako bi negativan efekt na spavanje bio što manji.

Simptomi vezani uz samu bolest i liječenje:

  • bol
  • mučnina i povraćanje 
  • kratak dah
  • kašalj
  • napadi vrućine u tijelu 
  • svrbež
  • dijareja

Svi navedeni simptomi su nezanemarivi i potrebno ih je tretirati kako bi se sveli na minimum i trajali što kraće.

Emocionalni faktor 

Uz malignu bolest javljaju se brojne emocije i mogu biti vrlo nemilosrdan neprijatelj spavanja. 

Neraspoloženje, ljutnja, briga i strah često rastu na kraju dana, kada bismo se trebali opustiti.

Zato to kako se osjećamo ne smijemo potiskivati i skrivati, potrebno je potražiti pomoć bliskih osoba i stručnjaka.

Nedostatna tjelesna aktivnost 

Smanjena tjelesna aktivnost tijekom dana također može utjecati na loš san.

Često je ona uzrokovana realitetom: učestale hospitalizacije, kemoterapija, radioterapija, bol te ostale ranije navedene tegobe.

Loša higijena spavanja

Osobe koje i inače imaju tegobe sa spavanjem, kao i loše navike vezane uz spavanje, imat će više problema za vrijeme liječenja maligne bolesti.

Važan je adekvatan raspored spavanja.

Ako je ikako moguće, potrebno je ići spavati svaku večer u isto vrijeme.

U krevetu ne bi trebalo gledati televiziju, jesti ili raspravljati o emocionalnim pitanjima. 

Za vrijeme spavanja potrebno je prigušiti zvukove i svjetlost te izbjegavati odviše visoku ili nisku temperaturu. 

U tome pomaže korištenje čepića za uši, roleta na prozorima i električnog pokrivača, odnosno klima uređaja.

Svakako je dobro izbjegavati konzumiranje tekućine nakon 20 sati uvečer, što će smanjiti broj buđenja noću zbog mokrenja.

Dnevno spavanje se ne preporučuje, osim kratkog odmora od 10 do 15 minuta, otprilike osam sati nakon buđenja. Ljudi koji teško usnu trebali bi u potpunosti izbjegavati dnevno spavanje.

Ako noću morate ustati nemojte se izlagati jakoj svjetlosti. Korištenje male noćne lampice bit će dovoljno.

Nužno je izbjegavanje nikotina, kofeina i alkohola.

Preporučuje se lagani obrok, konzumiranje velikih količina hrane neposredno prije odlaska u krevet sigurno će loše utjecati na san. 

Intenzivno vježbanje prije spavanja, posebno kod ljudi koje to razbudi, moglo bi otežati padanje u san.

Bolje je vježbati kasno poslijepodne, iako istraživanja pokazuju da vježbanje prije spavanja nije toliko loše koliko se nekada mislilo, osim kod ljudi koji se vježbanjem razbude.

Na kraju, ne smijemo zaboraviti koliko su važni kvalitetan ležaj i madrac.

Ako nakon ovih savjeta i dalje postoje tegobe sa spavanjem, potrebno je potražiti liječničku pomoć. 

Jer, ako nemamo kvalitetan san u dan koji dolazi ulazimo iscrpljeni i nespremni za sve izazove koji nas očekuju.

Naročito ako smo na hrabrom putu prema ozdravljenju.