“Znamo početak, znamo kraj, jedino sredina plaši.” Hausa
Jesu li vam ikada rekli da ste “preosjetljivi” ili da “ne biste trebali toliko razmišljati”, osobito ljudi koji vam se čine previše bezosjećajnima ili za koje vjerujete da bi trebali malo više razmišljati?
Svi smo mi osjetljivi na određene stvari—to je ljudska priroda—ali hipersenzibilnost se shvaća kao različita razina osjetljivosti.
Iako se vrlo osjetljivi ljudi ponekad negativno opisuju kao “preosjetljivi”, to je osobina ličnosti koja donosi i prednosti i izazove.
Visoko osjetljiva osoba je osoba za koju se smatra da ima povećanu ili dublju osjetljivost središnjeg živčanog sustava na fizičke, emocionalne ili društvene podražaje.
Hipersenzibilnost sama po sebi nije klinička dijagnoza. Ona ne znači da imate psihičku bolest.
Smatra se da vrlo osjetljivi ljudi čine otprilike 20 posto opće populacije. Vrlo osjetljivi ljudi mogu imati koristi od pronalaženja načina kako da se nose sa stresom s kojim se često suočavaju. To vrijedi za one koji sebe prepoznaju kao vrlo osjetljive, kao i za one koji imaju voljenu osobu koja je osjetljivija od prosječne osobe.
Što uzrokuje visoku osjetljivost?
Ono što osobu čini vrlo osjetljivom vjerojatno ovisi o nizu čimbenika kao što su evolucija, okoliš, genetika i iskustva iz ranog djetinjstva. Visoka osjetljivost postoji i kod najmanje 100 drugih vrsta osim ljudi.
Istraživanja sugeriraju da je visoka osjetljivost evolucijska osobina koja povećava vjerojatnost preživljavanja jer su hipersenzibilna bića u potrazi za potencijalnim predatorima ili opasnim situacijama. Naravno, stalno biti na oprezu kada nema neposrednih prijetnji često rezultira tjeskobom.
Biti hipersenzibilan nosi i prednosti i izazove. Moguće je da vas lako uvrijede ljudi koji nemaju loše namjere ili koji daju sve od sebe da budu ljubazni.
Također je moguće pretjerano reagirati na svakodnevne stresore ili probleme u međuljudskim odnosima i situacijama.
No, biti hipersenzibilan ne mora nužno značiti da umišljate negativne stvari tamo gdje ih nema, ali je više onih koje lakše percipirate, a koje mogu dublje utjecati na vas, što nije nužno slabost.
Na vrlo osjetljive osobe intenzivno mogu utjecati određene situacije poput napetosti, nasilja i sukoba, što ih može navesti da izbjegavaju stvari zbog kojih se osjećaju neugodno.
Istovremeno, možda ćete biti jako dirnuti ljepotom ili emocionalnošću. Vrlo osjetljivi ljudi imaju tendenciju da budu duboko dirnuti ljepotom koju vide oko sebe. Mogu plakati dok svjedoče posebno dirljivim pričama.
Obično imaju posebno bliske odnose s drugima, jako brinu o svojim članovima obitelji i prijateljima te su općenito skloni stvaranju dubokih veza s ljudima.
Empatija koju vrlo osjetljiva osoba donosi za stol moćno je oruđe za pružanje podrške prijatelju i voljenoj osobi. Možda ćete biti više zahvalni za život koji imate.
Vrlo osjetljivi ljudi cijene dobar film, fini obrok u društvu ili lijepu pjesmu na razini kojoj većina ljudi ne može pristupiti.
Oni mogu osjećati više egzistencijalne tjeskobe, ali također mogu osjećati više zahvalnosti za ono što imaju u životu. Ono što je jako važno jest, koliko god je moguće štiti svoje unutarnje ‘ja’, izbjegavati nasilne sadržaje jer djeluju preintenzivno i ostavljaju osjećaj uznemirenosti koji je destruktivan i time potencijalno može izazvati emocionalnu štetu.
Također je izražena veća potreba (ne samo želja) za odmorom, osobito kada imate užurbane dane; potreba za povlačenjem u mračnu, tihu sobu, imati svoj svijet upotpunjen dubokim mislima i snažnim osjećajima koji ih prate, ali svijet u kojem možete pronaći mir.
I duboko u sebi morate znati da ste posebni.
Maja Vukoja
Related posts
“Nisi sama – pitaj bez srama!” rubrika je razvijena početkom 2018. godine u sklopu projekta “Nisi sama – ideš s nama!”, a s ciljem pružanja online podrške osobama koje se liječe ili su se liječile od maligne bolesti i članovima njihovih obitelji.
Odmah upozoravamo da takva vrsta podrške nije i ne može biti zamjena za psihoterapiju.
Odgovorom na Vaše pitanje možemo Vam pomoći samo trenutačno, no ako se već duže vrijeme osjećate depresivno svakako bi bilo dobro da posjetite psihologa ili psihijatra i potražite pomoć.
Zašto smo odlučili uvesti baš ovakvu rubriku?
Najmanje jednom tjedno u inbox na Facebook stranici Nismo same stigne nam poruka žene koja nema podršku članova obitelji i prijatelja pa piše da je sama u bolesti. Često nam pišete i da ste tužne, anksiozne, da se sramite svog tijela, osjećate strah od povratka bolesti…
U sklopu našeg projekta ta i druga slična pitanja potpuno anonimno možete uputiti našoj stalnoj suradnici, psihijatrici Maji Vukoji.
U sklopu projekta psihijatrica Vukoja za Nismo same napisala je i 50-ak stručno/popularnih tekstova koje možete pročitati na našoj stranici.
Zahvaljujući potpori Ureda za zdravstvo Grada Zagreba, snimili smo i video poruke u kojima psihijatrica Vukoja odgovara na neka od vaših najčešćih pitanja. Svi video materijali dostupni su na našoj YouTube stranici.
Za Vaša smo pitanja uveli i poseban mail podrska@nismosame.com s kojega ćete dobiti odgovor na mail adresu koju ostavite u formularu.
Pitanja koja se ponavljaju, ili su od općeg interesa, bit će objavljena na našoj stranici s odgovorom psihijatrice u uopćenoj formi, bez Vaših osobnih podataka.
Samo hrabro naprijed, bez ikakvog srama postavite pitanje koje Vas muči!