U organizaciji udruga Nismo same i Remisija u Zagrebu je 12. prosinca održana edukacija za pacijente pod nazivom “Vrijednost inovacije u liječenju malignih i upalnih bolesti”. Prenosimo neke osnovne naglaske sa skupa.
Brojne inovacije kroz povijest poboljšale su preživljenje određenih bolesti i ukupno zdravlje čovječanstva. Lijekovi su jedan od najučinkovitijih i najkorištenijih alata za liječenje i izlječenje bolesti. Nova otkrića u području zdravstva ohrabruju nastojanja da maligna bolest postane kronična bolest s kojom će ljudi moći živjeti kao i svi drugi kronični bolesnici.
Vrijednost liječenja za pacijenta znači višu razinu funkcionalnosti, osiguranje produktivnosti, mogućnost ponovne skrbi za sebe i za djecu, mogućnost povratka na posao, život bez boli, hodanje bez pomagala… Ulaganje u zdravstvo ulaganje je u društvo u cjelini. Dugoročno kvalitetna i sigurna zdravstvena usluga doprinosi unaprjeđenju zdravstvenog stanja stanovništva, razvoju zdrave i sposobne radne populacije koja je spremna dati i veći ekonomski doprinos.
To su samo neki naglasci s edukacije “Vrijednost inovacije u liječenju malignih i upalnih bolesti” koja je održana 12. prosinca u Velikoj dvorani Hrvatskog novinarskog društva u organizaciji udruga Nismo same i Remisija.
Skup je moderirao Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu, koji je uvodno otvorio raspravu o vrijednostima liječenja iz perspektive pacijenata.
Doc. dr. Natalija Dedić Plavetić, v. d. pročelnica Poliklinike Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb, govorila je o revoluciji u liječenju HER2 pozitivnog karcinoma dojke, nakon pojave bioloških lijekova za HER2 pozitivne karcinome, te značajnom povećanju preživljenja i kvalitete života pacijentica s tim oblikom tumora.
Naglasila je da Klinika za onkologiju KBC-a Zagreb u liječenju HER2 pozitivnog karcinoma dojke sada ima već više od 20 godina iskustva pa je anti HER2 lijekovima liječeno već više od 5000 pacijentica.
Prof. dr. Stjepko Pleština, predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb, ukazao je na novi trend u promišljanju zdravstvene zaštite – medicini utemeljenoj na vrijednostima liječenja.
“Medicina zasnovana na dokazima je svjesna, eksplicitna i razborita upotreba trenutno najboljeg dokaza pri donošenju odluka o skrbi za pojedinog pacijenta. Medicina bazirana na vrijednosti je medicina bazirana na vrijednosti koju dobiva bolesnik medicinskom intervencijom”, istaknuo je prof. dr. Pleština. Dodao je kako nije svejedno je li pacijent trudnica ili 60-godišnji muškarac. Nadalje, nije svejedno skraćuje li lijek trajanje bolesti za 10 sati ili za 10 godina.
“Je li uopće moguće predvidjeti jednaki ishod liječenja određenog lijeka koji je ispitan u jednom tumoru, a dajemo ga u drugome”, upitao je prof. dr. Pleština navodeći kako se pri odabiru lijeka kliničari vodi kvalitetom i snagom dokaza koje ima lijek, stanjem bolesti, svojim kliničkim iskustvom, ali i potrebama bolesnika.
Ljiljana Pranjić, članica udruga Nismo same i SVE za NJU, koja se već 18 godina bori s malignom bolešću i koja iz Zagreba posljednje četiri godine putuje u Split, govorila je o osobnom iskustvu u liječenju HER2 pozitivnog metastatskog karcinoma dojke i borbi s administracijom za lijek koji joj je spasio život.
Edukaciju su održali: prof. dr. Stjepko Pleština, predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb, doc. dr. Natalija Dedić Plavetić, v. d. pročelnica Poliklinike Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb i prof. dr. Branimir Anić, pročelnik Zavoda za kliničku imunologiju i reumatologiju KBC-a Zagreb.
Ljiljana Pranjić, članica udruga Nismo same i SVE za NJU, govorila je o osobnom iskustvu u liječenju HER2 pozitivnog metastatskog karcinoma dojke i borbi s administracijom za lijek koji joj je spasio život.
Ljiljanina borba započela je rečenicom koju joj je na pregledu izrekla tadašnja onkologica: “Ljiljana, čupam kose, ne znam više što ću s vama“.
Tada je Liljana, kako je rekla, shvatila da nema vremena gubiti energiju na nebitne stvari pa je svu snagu uložila u borbu za vlastiti život zbog čega je po drugo mišljenje putovala i u Barcelonu, na Instituto Oncologico. Lijek koji su joj tamo predložili u tom trenutku, međutim, nije bio na listi HZZO-a.
“Najteži mi je bio period dogovaranja terapije pa nakon toga mjesec dana čekanja odobrenja plaćanja nove terapije. Čekate i gledate kako vaše metastaze iz dana u dan naočigled rastu”, rekla je.
Osim u liječenju malignih bolesti, biološki lijekovi znače revoluciju i u liječenju reumatoidnog artritisa, psorijatičnog artritisa, psorijaze, uveitisa, upalnih bolesti crijeva i drugih bolesti.
Predsjednik Udruge Remisija, Nenad Horvat, govorio je o svojim iskustvima u liječenju inovativnom, biološkom terapijom. Nenadu Horvatu reumatični artritis dijagnosticiran je u dobi od 23 godine. U samom početku bolesti, u akutnoj fazi, njegovo je stanje bilo jako teško. Ništa nije mogao držati rukama i trebao je pomoć čak i pri obavljanju najjednostavnijih radnji. Zahvaljujući biološkoj terapiji, koju prima više od 10 godina, danas ima razvijen društveni život, samostalan je i radno aktivan.
Ono što u ovom trenutku brine pacijente moguća je zamjena lijeka iz nemedicinskih razloga što bi moglo povećati imunocitogenetski utjecaj, a moglo bi nepovoljno utjecati i na učinkovitost i sigurnost primjene lijeka i time povećati troškove liječenja.
“Ponekad mali koraci u inovaciji poput olakšavanja primjene određenog lijeka tako da, primjerice, pacijent ne mora primati lijek u bolnici već ga može podići u najbližoj ljekarni, puno znače u poboljšanju kvalitete života pacijenta. Terapijom koju je moguće primjenjivati kod kuće izravno se rasterećuje i troškovno zdravstveni sustav, čiji se kapaciteti onda mogu posvetiti bolesnicima kojima je hospitalizacija neophodna”, naglasio je Horvat.
Na skupu se čulo i kako postoje još neodgovorena pitanja vezana uz biološki slične lijekove koji su u visokoj mjeri slični originalnima, ali ih nije moguće do kraja replicirati, za razliku od generičkih lijekova. Zbog toga je potrebno pratiti ishode njihove primjene, kako bi se dugoročno utvrdila njihova djelotvornost i sigurnost u svim indikacijama i na većem broju oboljelih.
Prof. dr. Branimir Anić, pročelnik Zavoda za kliničku imunologiju i reumatologiju KBC-a Zagreb i predsjednik Hrvatskog reumatološkog društva, iznio je stručno stajalište Hrvatskog reumatološkog društva prema kojem se kod stabilnih pacijenata propisana biološka terapija ne mijenja bez medicinskog razloga.
“Ako u pacijenta nije postignuta remisija i stabilno održavanje stanja bolesti, potrebno je propisati drugi lijek, dok paralela propisanog lijeka neće promijeniti kvalitetu i ishod liječenja pacijenta”, rekao je prof. dr. Anić.
Doc. dr. Natalija Dedić Plavetić naglasila je kako je u primjeni biološki sličnih lijekova u monoterapiji, odnosno pri liječenju jednim lijekom, snaga dokaza kliničkih ispitivanja za biološke originatore i biološki slične lijekove podjednaka, ali u slučajevima kombinirane terapije dvaju ili više lijekova još ne postoje dovoljno snažni dokazi za jednaku primjenu biološki sličnih lijekova.
