Tit Albreht: Borba protiv raka je kompleksna i samo kroz pravilno planiranje zdravstveni sustavi mogu udovoljiti potrebama populacije
Pojavnost raka i smrtnost od te bolesti u stalnom su porastu. Prema podacima iz 2015. od raka svake godine umre 8,8 milijuna ljudi. Procjene su, međutim, da će broj umrlih do 2020. doseći brojku od čak 15 milijuna.
Kad gledamo Europu, u njoj je jedna od četiri globalnih smrti uzrokovana rakom. Posebno je zabrinjavajuća situacija u zemljama Srednje i Istočne Europe u kojima je smrtnost od raka za 32 posto veća no u zemljama Zapadne Europe.
Kako se nositi s ovim velikim javnozdravstvenim problemom pitanje je koje su na Media Education Eventu održanom 27. listopada u Varšavi, u organizaciji kompanije Pfizer, odgovarali stručnjacima među kojima je bio i Tit Albreht iz slovenskog Nacionalnog instituta za javno zdravlje. Albreht je jedan od vodećih europskih stručnjaka za zdravstvene politike. U protekle tri godine bio je glavni koordinator projekta CanCon (“European Guide on Quality Improvement in Comprehensive Cancer Control”) koji je pokrenula Europska komisija s ciljem prepoznavanja ključnih elemenata i standarda kvalitete u kontroli zloćudnih bolesti diljem Europe te smanjenja nejednakosti među zemljama članicama.
Kada ga pitate koji je najučinkovitiji “lijek” za rak za Albrehta nema dvojbe: ključan element svake zdravstvene politike kada je riječ o borbi protiv raka izrada je nacionalnog plana borbe protiv raka.
Za razliku od Hrvatske koja je nedavno tek osnovala povjerenstvo koje će raditi na dokumentu, Slovenija je prvi Nacionalni plan donijela 2010., a lani je već startao drugi, izmijenjeni državni plan borbe protiv raka.
– Borba protiv raka je kompleksna i samo kroz pravilno planiranje zdravstveni sustavi mogu udovoljiti potrebama populacije, rekao je Albreht. Kao ključne elemente nabrojao je: promociju zdravog života kao primarnu prevenciju, screening i ranu detekciju kao sekundarnu prevenciju, brzo i efikasno dijagnosticiranje i liječenje, psihološko-onkološko njegu, preživljenje i rehabilitacija i palijativnu skrb.
Glavni ciljevi nacionalnog plana su bolja struktura borbe protiv raka i svih njenih elemenata.
– Borbu protiv raka treba učiniti više transparentnom, a važni su i promoviranje i integracija nekih novih modela liječenja, istaknuo je.
– Kod raka imate tri „problema“. Prvi je taj što je razvoj istraživanja najjači unutar unutar medicine. Drugo je problem to što velik broj lijekova dosta brzo stupa na tržište (sad je i Europska agencija za lijekove skratila proceduru odobravanja). Na trećem je mjestu izazov kako novi lijek “smjestiti“ u financijski sustav neke države. Svi se sustavi plaše prevelikog upada terapija koje su skupe, rekao je Albreht.
Rak je, smatra, danas i veliki socijalni izazov budući da je većina oboljelih i dalje radno aktivna. Stoga je jedno od pitanja koje stoji pred vladama svih zemlja kako osigurati kvalitetan život osobama koje su oboljele od raka.
– S jedne strane sustavi nas tjeraju da što dulje ostanemo radno aktivni, a s druge strane sve mlađi ljudi obolijevaju od raka. Ako ćemo svi morati raditi do 67. godine života morat ćemo uzeti u obzir i činjenicu da će jedan dobar dio radnika biti bolestan, i to ne samo od bolesti koje je se jednostavno liječe, već i od raka, rekao je Albreht.
Na koji način Slovenija svojim iskustvom može pomoći Hrvatskoj?
– Mi smo nacionalnim planom htjeli ostvariti dvije stvari. Prvo, htjeli smo poboljšati kvalitetu liječenja, postići to da odlučivanje o načinima terapija bude u centrima koji imaju kvalitetu. S druge strane uvidjeli smo da ono što je rutinski, kao što je, primjerice, samo liječenje kemoterapijom, treba dovesti što bliže pacijentu kako on ne bi morao putovati iz, recimo, Tolmina u Ljubljanu i tako izgubiti čitav dan, kazao je Albreht te dodao kao u tome još do kraja nisu uspjeli. Smatra da će za Hrvatsku zbog njene rasprostranjenosti to biti još veći izazov.
Druga stvar koju pokušavaju riješiti je palijativa. U Sloveniji je u tijeku provedba regionalnog pilot projekta koji će se baviti raznim modalitetima organizacije palijativne skrbi. Jedan je od oblika i podrška pacijentima u njihovom domu putem mobilnih timova. .
Da je za sve zemlje veliki izazov kvaliteta života osoba s rakom, a ne samo borba s bolešću za koju se sve više pronalazi učinkovita terapija, smatra i Mark Lawler, profesor na Sveučilištu Queen’s u Belfastu.
– Dobar nacionalni plan za kontrolu raka mora uključivati njegovo istraživanje i uvijek nam ponajprije trebaju točni podaci kako bismo mogli napraviti zdravstvenu politiku, rekao je Lawler te naglasio kako su važan dio rješenja i sami pacijenti.
– Kada se pacijenti osjećaju nevažnima, teže je boriti se s rakom. Glas pacijenata i ljudi koji su pobijedili rak mora se čuti. Pacijenti mogu prenijeti vitalne informacije i važno ih je uključiti u istraživanja od samog početka, naglasio je Lawler.
Tit Albreht: Borbu protiv raka treba učiniti više transparentnom, a važni su i promoviranje i integracija nekih novih modela liječenja
Mark Lawler: Kada se pacijenti osjećaju nevažnima, teže je boriti se s rakom.
