Održan drugi MedTalk pod nazivom: „Sigurnost zdravstvenih radnika za sigurnost pacijenata“ ● Zdravstveni radnici među najrizičnijim zanimanjima ● čak 12 posto zdravstvenih radnika ima izražene emocionalne smetnje, kao posljedicu pandemije ● Unatoč pandemiji, akutni i kronični bolesnici ne smiju odgađati liječenje i uvijek moraju imati pravo prvenstva ● Kvalitetna komunikacija između pacijenata i zdravstvenih radnika ključna je za sigurnost pacijenata
Povodom Svjetskog dana sigurnosti pacijenata, kojem je ove godine u fokusu zdravlje zdravstvenih radnika, kao prioritet za zdravlje pacijenata, Koalicija udruga u zdravstvu (KUZ) bila je domaćin drugog MedTalk-a koji je održan 17. rujna pod nazivom „Sigurnost zdravstvenih radnika za sigurnost pacijenata“.
Tijekom panel diskusije sudionici su razgovarali o stanju u zdravstvenom sustavu, duboko pogođenog zdravstvenom krizom uzrokovanom Covidom-19 te o važnosti svih sudionika za funkcioniranje zdravstvenog sustava, kao preduvjeta za osiguravanje potrebne skrbi pacijentima i povoljnih ishoda liječenja. Kako zdravstveni radnici predstavljaju njegovu okosnicu, skrbe o pacijentima i donose odluke vezane uz njihovo liječenje, nije dovoljna samo prevencija infekcije zdravstvenih radnika, već ih je potrebno zaštititi na više razina, uzimajući u obzir i fizički i psihički stres kojem su izloženi.
O sigurnosti zdravstvenih radnika za sigurnost pacijenata uz predsjednika KUZ-a, Ivicu Belinu, govorili su:
- prim. Željko Plazonić, dr. med. – Državni tajnik MiZ-a
- prof. Jasna Mesarić – Predsjednica Hrvatskog društva za poboljšanje kvalitete zdravstvene zaštite Hrvatskog liječničkog zbora, Libertas međunarodno sveučilište, dekanica Fakulteta zdravstvenih studija
- Ana Soldo, mag. pharm., predsjednica Ljekarničke komore
- Adriano Friganović, predsjednik Hrvatskog nacionalnog saveza sestrinstva
- mr. Dražen Jurković, dr.med., direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu
- Željana Margan Koletić, mag.pharm., Voditeljica Odsjeka za farmakovigilanciju i racionalnu farmakoterapiju, HALMED
Tijekom uvodnog izlaganja, predsjednik KUZ-a, Ivica Belina, govorio je o složenim okolnostima i velikim izazovima, kojima su zdravstveni sustavi diljem svijeta izloženi: „Pružanje sigurnije skrbi u složenim okolnostima, jedan je od najvećih izazova s kojima se zdravstvo danas suočava. Razinu sigurnosti pacijenata j potrebno je podići na višu razinu i nastojati spriječiti štetu po pacijenta tijekom liječenja i skrbi, posebice štetu koja se može izbjeći. Također, uslijed pandemije važna je i briga za sigurnost zdravstvenih radnika jer o njoj ovisi sigurnost pacijenata, a sigurnost pacijenata uvijek mora biti na prvom mjestu.“
Državni tajnik MIZ-a, prim. Željko Plazonić, tijekom panela govorio je o tome kako se Ministarstvo zdravstva u svom radu kontinuirano bavi sigurnosti pacijenata te je vrlo rano prepoznalo njegovu važnost za sustav u cjelini.
O Nacionalnom programu sigurnosti pacijenata koji bi uskoro trebala usvojiti Vlada rekao je: „Sveukupnost sigurnosti pacijenata je prilično velika. Osim zaštite sigurnosti kroz učinjene postupke koji su rezultirali štetnih ishodima, moramo spomenuti i važnost neučinjenih intervencija, koje također mogu imati štetne posljedice na pacijente. Sigurnost pacijenata bazira se na čitavom nizu područja, ali ono što je najvažnije dugoročno je podizanje razine svijesti i kulture sigurnosti pacijenta, koje uz povećanje sigurnosti utječe na učinkovitost sustava i što je najbitnije na povoljnije ishode liječenja.“
Predsjednica Hrvatskog društva za poboljšanje kvalitete zdravstvene zaštite Hrvatskog liječničkog zbora, prof. Jasna Mesarić, govorila je o komponentama koje obuhvaća Nacionalni program sigurnosti pacijenata te kriterijima procjene sigurnosti pacijenata u zdravstvenim ustanovama
„Važno je razviti sustav, koji će prepoznati i one neželjene događaje, koji se nisu dogodili, a mogli su jer od njih učimo i od njih unapređujemo sustav. Prikupljanje podataka ne znači ništa, ako ih smisleno ne analiziramo i onda temeljem tih analiza dajemo procjene i poduzimamo određene aktivnosti, uspostavom konkretnih kliničkih smjernica, koje u konačnici dovode do pozitivnih aspekata liječenja“, rekla je.
Predsjednica Ljekarničke komore, Ana Soldo, govorila je o važnosti, položaju i izazovima, kojima su izloženi ljekarnici djelujući na prvoj liniji, a o kojima se u javnosti premalo zna i govori. Istaknula je podatak da je čak 70 posto svih medicinskih intervencija propisivanje lijeka, a upravo su ljekarnici odgovorni za njegovu sigurnu primjenu. Soldo je govorila i o važnosti eKartona za sigurnost pacijenata.
„Za uspješne ishode liječenje pacijenata potrebno je znanje i promišljenost. eKarton je izuzetno važan za sigurnost pacijenata, radi uvida i informacija o terapiji i zdravlju pacijenata, važnih za liječenje i ishode liječenja“, istaknula je.
O činjenici da su medicinske sestre vrlo često na prvoj liniji obrane, čime su također dovedene u rizik da i same budu zaražene te hrvatskim iskustvima u odnosu na iskustva vezana uz sigurnost zdravstvenih radnika i pacijenata u Europi i u svijetu, govorio je Adrijano Friganović, predsjednik Hrvatskog nacionalnog saveza sestrinstva koji je rekao: „Medicinske sestre i tehničari čine 50 posto dionika zdravstvenog sustava, dok taj postotak u nekim zemljama u Europi i svijetu ide i do 70 posto, čime čine okosnicu zdravstvenog sustava. Sigurnost pacijenata treba gledati iz dvije dimenzije, prva je da sa svaki pacijent ima pravo na sigurnu i dostupnu zdravstvenu skrb, a s druge strane je obaveza zdravstvenih radnika da izvrsnu zdravstvenu skrb pruže. Upravo suradnja i komunikacija između zdravstvenih radnika i pacijenata je temelj sigurnosti pacijenata“.
Dražen Jurković, direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu, naglasio je da su sigurnost pacijenata i sigurnost zdravstvenih radnika posredno povezane, no svaka ima svoje specifičnosti.
„Kod zdravstvenih radnika, osim fizičke sigurnosti, treba voditi računa i o sigurnosti tijekom svakodnevnog obavljanja posla zdravstvenih radnika na njihovom radnom mjestu, koje je posebno intenzivirano tijekom pandemije, dok kod sigurnost pacijenata, razlikujemo individualnu i institucionalnu razinu. Premda je u svijesti svakog zdravstvenog radnika namjera da se ne našteti pacijentu, edukacijom zdravstvenih radnika razina svijesti o sigurnosti pacijenata raste. Akreditacija zdravstvenih ustanova predstavlja ključni iskorak za unapređenje procesa i postupaka jer u sebi sadržavaju indikatore, koji direktno utječu na sigurnost pacijenata“, istaknuo je Jurković.
Željana Margan Koletić, Voditeljica Odsjeka za farmakovigilanciju i racionalnu farmakoterapiju HALMED-a, govorila je važnosti farmakovigilancije iz perspektive sigurnosti pacijenata. Pritom je istaknula: “U središtu praćenja neželjenih nuspojava je upravo pacijent. Ne prate se samo neželjeni događaji, već i one situacije u kojima su neželjeni događaji nastali, a sve s ciljem prikupljanja podataka i njihove analize, radi učenja i dobivanja novih spoznaja. Prema podacima kojima raspolažemo, samo 13 posto prijava stiglo je od pacijenata, stoga nastojimo razviti komunikacijske kanale putem kojih bi pacijenti jednostavno sami mogli prijaviti neželjene događaje.“
Na skupu su doneseni sljedeći zaključci i preporuke vezane uz sigurnost zdravstvenih radnika za sigurnost pacijenata:
- Sigurnost pacijenata uvijek mora biti na prvom mjestu;
- Zdravstveni radnici su među najrizičnijim zanimanjima i potrebno ih je zaštititi na više razina, kako bi mogli skrbiti o pacijentima i donositi odluke, unatoč fizičkom i psihičkom stresu kojem su izloženi. Zdravstveni radnici u uvjetima krize postaju “druga žrtva” – odnosno, uključeni u skrb o pacijentu u izvanrednoj situaciji i sami postaju traumatizirani;
- Veća uključenost bolesnika ključna je za sigurniju skrb – zdravstveni radnici trebaju pacijentima prenijeti informacije o tome kako sami mogu pridonijeti vlastitoj sigurnosti. Uključivanje pacijenata nije skupo i donosi dodatnu vrijednost;
- U vrijeme krize uzrokovane Covidom-19, ne smijemo zaboraviti na skrb za akutne i kronične bolesnike i ne odgađati njihovo liječenje;
- Svi bolesnici moraju primiti skrb u skladu sa svojim medicinskim potrebama i građanima treba osigurati odgovarajuće informacije o liječenju.
MedTalk je društveno odgovorna inicijativa u organizaciji Roche Hrvatska. Pokrenuta je s ciljem poticanja dijaloga, razmjene mišljenja i suradnje među različitim dionicima u javno-zdravstvenom sustavu, koji otvara aktualna pitanja iz područja zdravstva i potiče sve javnosti na unapređenje kvalitete sustava.
