Britanski Telegraph objavio je ovih dana priču o Catharini Svanborg, profesorici mikrobiologije, imunologije i glikobiologije na Sveučilištu Lund (u Švedskoj), koja je posljednja dva desetljeća provela kako bi dokazala da majčino mlijeko liječi rak.

Još početkom devedesetih godina prošloga stoljeća Svanborg i njezin student Anders Håkansson slučajno su otkrili da protein koji se nalazi u majčinom mlijeku može ubiti stanice raka.

Provodili su eksperimente kako bi pokušali razumjeti na koji način majčino mlijeko to čini. Uobičajena je praksa znanstvenika da u ovoj vrsti testova koriste ljudske stanice raka zato što se one ponašaju na isti način kao i ostale ljudske stanice i žive neograničeno u laboratorijskim posudama.

Na njihovo iznenađenje, ovaj dvojac je shvatio da stanice raka neobjašnjivo nestaju, a kada je podrobnije proučila situaciju Svanborg je došla do zaključka da majčino mlijeko tjera stanice raka da ‘počine samoubojstvo’.

“Kada smo kroz mikroskop promatrali umiruće stanice raka, bili smo prilično uzbuđeni, osobito kada smo isti pokus ponovili još jednom te kada se pokazalo da smo isti učinak dobili dva puta. U sličnim eksperimentima duže vremena koristili smo normalne zdrave stanice i one nisu umrle”, objasnila je Svanborg.

Eksperimenti koji su uslijedili potvrdili su da  protein u majčinom mlijeku kada se poveže s masnom kiselinom stvara jedinstveni proteinsko lipidni spoj koji je sposoban uništavati stanice raka. Brzo smanjuje veličinu najagresivnijem tipu invazivnog tumora mozga, mjehura i debelog crijeva.

Svanberg je ovom otkriću dala ime Hamlet (Human alpha-lactalbumin made lethal to tumour cells) i patentirala ga je. Potom je o svemu informirala znanstveni svijet i objavila svoje istraživanje u jednom od najcitiranijih znanstvenih časopisa Proceedings of the National Academy of Science, 1995. godine.

No, umjesto da im iz cijelog svijeta stigne priznanje, Svanborg i njezini suradnici suočili su se s nevjericom.

Budući da je radila na Sveučilištu, Svanborg nije bila dio istraživačkog tima za rak i razvoj farmaceutske zajednice pa se u početku borila s predrasudama. Morala je uložiti velik napor kako bi njezina istraživanja bila ozbiljno uzeta u obzir.

Novinarima je rekla kako je u stručnim krugovima isprva postojala doza skepticizma, ali je tvrdoglavo krenula dalje kako bi dokazala da su njezina otkrića legitimna.

Dakle, u posljednjih 20 godina, ona je radila upravo to – ‘gradila’ je novi teren i polako osvajala skeptike izgrađujući bazu bogatih znanstvenih podataka. Njezin mali tim, koji se sastojao od desetak znanstvenika, testirao je Hamlet na životinjama i ljudima. S vremenom su dokazali da Hamlet može ubiti više od 40 vrsta raka, a da pritom zdrave stanice ostavi neozlijeđenima.

Kako se topio otpor zajednice, Svanborg se našla u povoljnijem položaju pa je svoja najnovija otkrića nedavno objavila na simpoziju o dojenju održanom u Firenci.

“Hamlet je spreman da postane novi lijek. Sve je spremno, ali sada nastavljamo sa svim potrebnim koracima, testovima i kliničkim ispitivanjima u cilju stvaranja nove terapije za rak”, otkrila je Svanborg.

Rezultati kliničkih studija bit će testirani na karcinomu debelog crijeva, mjehura i raka vrata maternice – kao i na drugim oblicima raka koje je teško liječiti.

 

“Tko bi pomislio da će majčino mlijeko imati potencijal za ubijanje stanica raka”, komentirao je dr. Leon Mitoulas, znanstveni direktor simpozija o dojenju.

 

Iako trenutno postoje mnogi učinkoviti tretmani protiv raka, ono što Hamlet čini jedinstvenim njegova je sposobnost ciljanja specifičnih tumora, s dokazano malo ili nimalo nuspojava.

Naime, za razliku od kemoterapije i radioterapije – koje uništavaju i zdrave stanice uzrokujući nuspojave poput oštećenja živaca, gubitka kose i mučnine – Hamlet, čini se, nije toksičan za zdrave stanice.

“Ovo je otkriće koje se mijenja u potrazi za potencijalnim tretmanima protiv raka u budućnosti. Provođenje ovog projekta je nešto na što sam jako ponosna i zahvalna sam svim članovima tima koji su neumorno radili kako bismo stigli ovdje gdje smo danas, a to je situacija da budemo spremni stvoriti novi lijek”, kazala je Svanborg.

Ali, kraj je još daleko. Hamlet i dalje traži ulaganja i investicije ‘velikih’ farmaceutskih tvrtki kako bi postao dostupan javnosti, a profesorica Svanborg ne zna koliko bi to godina moglo potrajati.

“Još ne možemo reći kada će Hamlet u potpunosti biti testiran, odobren i proizveden kao lijek za liječenje raka, ali ulažemo sve napore da dođemo do cilja i da on bude dostupan pacijentima koji trebaju alternativne terapije”, izjavila je Catharina Svanborg.