Bili ste na sistematskom pregledu, a nalaze vaše krvi i urina baš kao i mamografsku snimku najprije je interpretirao algoritam umjetne inteligencije (AI), a zatim liječnik. Još prije desetak godina ovo bi izgledalo kao znanstveno-fantastični scenarij. No, otkad su se krajem 2022. godine pojavili prvi veliki jezični modeli (LLM), kao što je ChatGPT, umjetna se inteligencija brzo počela širiti kako u istraživačkim laboratorijima, tako i u ordinacijama, klinikama i bolnicama u svijetu. Primjerice, američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila je za upotrebu više od 1000 medicinskih AI alata. Nadalje, prema nedavnom istraživanju Američkog liječničkog udruženja (AMA) oko 80 posto liječnika u SAD-u u svom poslu koristi alate umjetne inteligencije.

U prvoj studiji o integraciji umjetne inteligencije u europske zdravstvene sustave, koju je nedavno objavila Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), navodi se da AI može poboljšati zdravstvenu skrb i ublažiti pritisak na preopterećeno osoblje. Prema toj studiji, gotovo tri četvrtine zemalja EU (uključujući Hrvatsku) već koristi dijagnostiku potpomognutu umjetnom inteligencijom. Ipak, svega osam posto zemalja u europskoj regiji WHO-a (obuhvaća 53 članice, ne samo zemlje EU) ima strategiju umjetne inteligencije specifičnu za zdravstvo, a gotovo 40 posto zemalja nema etičke smjernice o korištenju AI u zdravstvenim ustanovama.

„Umjetna inteligencija danas se najviše koristi u dijagnostici, razvoju novih lijekova i personaliziranoj medicini. Primjerice, AI pomaže radiolozima analizirati CT, MR i rendgenske snimke te patolozima preciznije prepoznati promjene u tkivu. Sve se više koristi i u onkologiji kako bi liječnicima pomogla odabrati terapiju koja ima najveće šanse za uspjeh kod pojedinog pacijenta“, rekao je akademik Igor Štagljar, profesor na Sveučilištu u Torontu te dodao kako je jedan od najimpresivnijih primjera objavljen prošle godine u časopisu Nature.

„Tim profesora Ewana Birneyja s EMBL-EBI razvio je algoritam umjetne inteligencije koji je analizirao elektroničke zdravstvene podatke više od 500.000 ljudi iz Ujedinjenog Kraljevstva i Danske. Na temelju tih podataka AI je mogao predvidjeti rizik razvoja velikog broja bolesti čak pet 10, 15 pa i 20 godina unaprijed. Zamislite što to znači za medicinu: umjesto da liječimo bolest tek kada se pojave prvi simptomi, mogli bismo mnogo ranije prepoznati osobe s povećanim rizikom i spriječiti razvoj bolesti ili je otkriti u najranijoj fazi. Mislim da upravo takvi primjeri najbolje pokazuju koliko brzo umjetna inteligencija mijenja način na koji razmišljamo o zdravlju i medicini“, ispričao je Igor Štagljar, poznati hrvatski znanstvenik koji se velikim dijelom bavi istraživanjima usmjerenima na razumijevanje tumora i drugih teških bolesti.

A umjetna inteligencija danas je dio istraživanja i na Sveučilištu u Torontu.

„Koristimo je za analizu milijardi mogućih kemijskih spojeva kako bismo pronašli one koji bi mogli postati novi lijekovi protiv raka i drugih teških bolesti. Upravo smo takav pristup prošle godine opisali u radu objavljenom u časopisu Nature Biotechnology. Rad je bio objavljen i na naslovnici časopisa, a o našem istraživanju pisao je i CNN jer smo pokazali kako umjetna inteligencija može dramatično ubrzati pronalaženje novih kandidata za lijekove. Ono što je nekad trajalo nekoliko godina danas možemo napraviti u nekoliko mjeseci. Naravno, nakon toga slijede laboratorijska istraživanja i klinička ispitivanja koja ostaju nezamjenjiv dio razvoja svakog novog lijeka. AI, dakle, ne zamjenjuje znanstvenike, ona nam omogućuje da mnogo brže dođemo do najboljih ideja koje zatim moramo eksperimentalno potvrditi“, istaknuo je Štagljar.

 

Akademik Igor Štagljar: “Ne vjerujem da će umjetna inteligencija zamijeniti liječnike. Ona može biti izvrstan pomoćnik, ali nema ljudsko iskustvo, empatiju, intuiciju ni odgovornost za donošenje odluka. Konačna odluka o dijagnozi i liječenju uvijek mora ostati u rukama liječnika. Ono što me više zabrinjava jest mogućnost da se ljudi previše oslone na AI i postupno prestanu kritički razmišljati ili provjeravati informacije koje dobivaju.”

 

Fotografije: privatni album akademika Štagljara

Naš sugovornik osvrnuo se na prednosti korištenja AI u medicinskim istraživanjima, ali i zdravstvenoj skrbi.

„Najveća prednost umjetne inteligencije jest to što može analizirati goleme količine medicinskih podataka u vrlo kratkom vremenu. To znači bržu dijagnostiku, ranije otkrivanje bolesti i precizniji odabir terapije za svakog pacijenta. U istraživanju novih lijekova AI može skratiti godine rada na svega nekoliko mjeseci kada je riječ o pronalaženju najperspektivnijih kandidata za lijek. Time se ubrzava razvoj novih terapija za bolesti koje danas još uvijek nemaju učinkovito liječenje. Na kraju, najveći dobitnici svega toga trebali bi biti upravo pacijenti“, ističe Štagljar.

Znanstvenici upozoravaju kako će se obećanja koja nudi umjetna inteligencija u medicini ostvariti samo ako se AI koristi odgovorno. Današnji algoritmi umjetne inteligencije moćni su alati koji prepoznaju obrasce, predviđaju, pa čak i donose odluke. Ali oni nisu nepogrešivi: nekoliko novijih studija pokazuje kako medicinski alati umjetne inteligencije mogu dovesti do pogrešnih dijagnoza. Primjerice, tim znanstvenika sa Sveučilišta Duke testirao je alat umjetne inteligencije, koji je odobrila Američka agencija za hranu i lijekove (FDA), namijenjen otkrivanju oteklina i mikrokrvarenja uz pomoć magnetske rezonancije (MR) mozga pacijenata s Alzheimerovom bolešću. Alat je poboljšao sposobnost iskusnih radiologa da pronađu te suptilne točke na MR snimkama, ali je također izazivao lažne uzbune, često zamjenjujući bezopasne zamućenja s nečim opasnim. Stoga su znanstvenici Sveučilišta Duke zaključili da je AI alat koristan, ali radiolozi bi prvo trebali pažljivo pročitati nalaze magnetske rezonancije, a zatim koristiti alat kao drugo mišljenje, a ne obrnuto.

„Ne vjerujem da će umjetna inteligencija zamijeniti liječnike. Ona može biti izvrstan pomoćnik, ali nema ljudsko iskustvo, empatiju, intuiciju ni odgovornost za donošenje odluka. Konačna odluka o dijagnozi i liječenju uvijek mora ostati u rukama liječnika. Ono što me više zabrinjava jest mogućnost da se ljudi previše oslone na AI i postupno prestanu kritički razmišljati ili provjeravati informacije koje dobivaju. Kao i svaka moćna tehnologija, umjetna inteligencija može donijeti ogromnu korist, ali samo ako je koristimo odgovorno, transparentno i uz stalni ljudski nadzor“, rekao je Štagljar.

Ako se koristi nekritički, AI može širiti pogrešne informacije, ali i narušiti našu sposobnost provjere činjenica. Znanstvenici to nazivaju učinkom Google Mapsa: vozači koji su se nekada kretali po pamćenju sada često nemaju osnovnu geografsku svijest jer su navikli slijepo slijediti glas u svom automobilu.

„Veliki izazov je kvaliteta podataka na kojima se AI trenira. Vrijedi staro informatičko pravilo ‘garbage in, garbage out’: ako algoritam uči na lošim ili nepotpunim podacima, njegovi zaključci također mogu biti pogrešni. Zato je iznimno važno da medicinski AI sustavi prolaze strogu znanstvenu i kliničku provjeru prije nego što se počnu koristiti u bolnicama. Također moramo zaštititi privatnost pacijenata jer umjetna inteligencija obrađuje goleme količine vrlo osjetljivih zdravstvenih podataka. Na kraju, mislim da je najvažnije da umjetna inteligencija ostane alat koji pomaže liječnicima, a ne tehnologija koja zamjenjuje ljudski odnos između liječnika i pacijenta. Upravo su povjerenje, razgovor i empatija nešto što nijedan algoritam neće moći zamijeniti“, zaključio je Igor Štagljar.

* Tekst je objavljen uz novčanu potporu Agencije za medije iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti.