Umirovljena socijalna radnica Katica Matić osmislila je O-H metodu pomoću koje učimo kako oprostiti.

 

Koliko puta smo se našle u situaciji da su nas povrijedili toliko da se nikako nismo mogli osloboditi misli o tome? Koliko često su nas naljutili toliko da smo osjećali bijes? Koliko često nam ljudi oko nas čine nažao, a to u nama izaziva osjećaje koji nas razdiru? Koliko često se nismo dobro razumjeli, a izgovorene riječi produbljuju jaz među nama?

Mogla bih nizati slična pitanja jer u svakodnevnim odnosima nerijetko se nalazimo baš u situacijama u kojima osjećamo povrijeđenost, ljutnju, bijes, negativne emocije koje nam ne čine dobro, a stalno ih vrtimo u mislima. Tko je što kome rekao, zašto je to rekao, što je zapravo mislio i onda još povrh svega stalno pričamo o tome puneći se dodatno negativnom energijom.

Bračni partneri, roditelji i djeca, svekrva i nevjesta, punica i zet, braća, sestre… Razni su odnosi i obiteljske prilike koje izazivaju lijepe i manje lijepe osjećaje.

Jednako se tako i na poslu, s kolegama i kolegicama, u školi, među prijateljima,  zbog izgovorenih ili neizgovorenih riječi stvaraju negativne emocije koje narušavaju međusobne odnose, ali još više škode nama samima.

Na jednoj strani može biti sve dobro što je osoba učinila i čini za nas, ali neka situacija, nesporazum, krive riječi sve to mogu srušiti.

Prevlada ljutnja, udaljavamo se od te osobe, vrtimo negativne misli. A da ne govorimo kad je u pitanju osoba koja nije ni bila prijateljski naklonjena. Iz labirinta loših misli nije lako izići, a uz to javljaju se i tjelesni signali koji narušavaju zdravlje.

Ključna riječ koja sve rješava je oprost.

Umirovljena socijalna radnica Katica Matić osmislila je O-H metodu, socijalno-obrazovnu i odgojnu metodu, koja uz riječi Oprosti i Hvala uči kako sebe i druge vidjeti u pravom svjetlu i tako se odnositi prema sebi i drugima.

Autorica je nekoliko knjiga, održava seminare i radionice, surađuje s udrugama civilnog društva a nakon prvijenca o O-H metodi objavila je i knjigu pod nazivom „Znam, znam, ali KAKO?“ u kojoj obrađuje područje emocionalne inteligencije i O-H metode.

– Oprost na prvom mjestu pomaže onome tko oprašta, pa tek onome kome se oprašta. Oprostom prestajemo biti žrtva i u vlasti osobe ili situacije koja nas je povrijedila, kaže Katica Matić. Dodaje kako ljudi imaju potrebu stalno pričati o onome što nas je ili tko nas je povrijedio uz jake emocije ljutnje, straha, pa čak i mržnje, ali samim pričanjem ne rješavamo problem nego se još više ‘upetljavamo’. Nakon dužeg se vremena, ako smo stalno u stresu i osjećamo neugodne emocije, razbolijevamo.

Autorica u knjizi iz iskustva ljudi, a pozivajući se i na medicinska istraživanja, navodi kako potisnute emocije izazivaju tjelesnu bol.

– U procesu rada s O-H metodom uvijek prvo spoznamo tko je i što je uzrok naše ljutnje, straha, mržnje… Kroz oprost osjetimo mir, gledamo realnije na čitavu situaciju te ljutnju pretvaramo u toleranciju, a kada smo u miru sami sa sobom bolje razumijemo što osjeća druga osoba, razumijemo i sebe i nju. Oprost može i mržnju pretvoriti u bezuvjetnu ljubav, kazuje Katica Matić.

Ističe kako je O-H metoda smišljeni način rada te plansko postupanje da bi se postigao željeni cilj. A željeni je cilj sretan i zdrav život te zadovoljan i uspješan čovjek.

– Oprostom utječemo na poboljšanje i očuvanje zdravlja, poboljšavamo međuljudske odnose, jačamo emocionalnu inteligenciju, uspješniji smo na poslu… Kada smo mi zdravi i zadovoljni, onda možemo pomoći i drugima. U protivnom borimo se sa svojim problemima te ne pomažemo ni sebi ni drugima, upozorava naša sugovornica.

 

nismo same

 

Ana koja je podijelila svoja iskustva rada O-H metode, opraštanja sebi, bivšem suprugu i bratu, zapisala je:

U trenutku kad odlučimo raditi s osobom koja nas je povrijedila, zapravo imamo susret s najskrivenijim dijelovima sebe i najednom, kao u zrcalu, vidimo jedan novi lik. Prekrasno, a tako jednostavno.

 

 

Ivona je spoznaju o O-H metodi opisala ovako:

Bilo mi je teško nekome reći Oprosti, a Hvala sam još nekako i govorila. Ali sada kada znam da oprostom pomažem prvo sebi, a zahvalom da se osjećam bogatija i sigurnija, obećala sam sebi da ću ih češće izgovarati.

 

 

Uvijek strah, ljutnja, odgovornost, nemoć, ako ih potisnemo izazivaju fizičku bol, da bi nas zavarale i da bi potisnute neugodne emocije ostale potisnute. Ovo se najčešće događa ljudima koji su odlučni izvana, a pate iznutra.

Opraštanje čisti um, a pročišćava srce i dušu.

Oprostiti znači živjeti u sadašnjosti, slobodni od sjena prošlosti.

Opraštanje postaje lakše kada odlučimo da više nećemo biti žrtve.

Oprostiti drugom ne znači opravdati njegove postupke.

Terapeutsko pisanje igra važnu ulogu u shvaćanju sebe i reakcije vlastitog tijela. Kada smo bolesni, dobro je opisati simptome, lijekove koje uzimamo, kada, kako reagiramo i slično. To pomaže da preuzmemo kontrolu nad bolešću… Ipak, najveća korist od terapeutskog pisanja je da prepoznamo svoje osjećaje za koje nismo ni znali da ih posjedujemo.   

Smijeh nam pomaže da se suočimo sa svakodnevnim teškoćama, zbližava ljude, uklanja strahove, štiti zdravlje, ubrzava oporavak od bolesti i pozitivno utječe na obiteljski odnos. Smijeh, kao i sve ostalo, može se naučiti, samo treba odlučiti i vježbati.