Svake godine 18. listopada u svijetu se obilježava Svjetski dan menopauze. Namjera je poboljšati svjesnost o zdravstvenoj problematici koju donosi menopauza.

Kako je priopćio ginekolog doc. prim. dr. Ivan Fistonić iz Instituta za žensko zdravlje, tema ovogodišnjeg Svjetskog dana menopauze je zdravlje kostiju.

Osteoporoza je najčešća kronična metabolička bolest kostiju. Nastaje zbog gubitka koštane mase i poremećaja koštane strukture što smanjuje snagu kostiju te predstavlja globalni zdravstveni problem, s obzirom na 8,9 milijuna prijeloma godišnje.

Procjenjuje se da u Republici Hrvatskoj oko 100.000 (13%) postmenopauzalnih žena boluje od osteoporoze, a oko 250.000 (30%) ima umanjenu koštanu masu – osteopeniju.

Najčešći su prijelomi podlaktice, kralježnice ili kuka, već pri padu s manje visine. Kvaliteta života se umanjuje, a povišen je rizik smrtnog ishoda.

Procjenjuje se da je 2019. godine oko 20 000 osoba doživjelo patološki prijelom zbog osteoporoze.

Kost se konstantno obnavlja zamjenjujući staru novom. U životnom periodu prije menopauze stvaranje nove kosti značajno nadmašuje njenu razgradnju. Suprotno je zbivanje u postmenopauzi, kada nestaje estrogen, hormon koji podupire koštanu pregradnju, a tome pridonosi i proces starenja. Posljedica je pojačana razgradnja kosti kojom slabi njena čvrstoća.

Što podrazumijeva termin „zdravlje kostiju“?

Kost je živo tkivo s vlastitom opskrbom krvlju i živcima. Zdrava skeletna struktura održava stabilnost tijela. Kost je dovoljno snažna da izdrži traumu pada s visine jednake tjelesnoj, istovremeno je dovoljno lagana da omogući dobru pokretljivost. Kost se stalno obnavlja; posebne stanice u vašem tijelu uklanjaju staru kost i zamjenjuju je novom.

Do menopauze zdrava kost se uspješno obnavlja, proizvodnja nove kosti značajno nadmašuje gubitak koštane mase. Nakon posljednje mjesečnice jajnici prestaju proizvoditi hormon estrogen. To dovodi do povećanog uklanjanja kosti što rezultira smanjenom čvrstoćom. Promjene povezane s dobi također dovode do gubitka koštane mase.

Ljudi žive duže i stoga se povećava broj onih sa slabijom kvalitetom koštanog tkiva. To može značajno utjecati na njihovo svakodnevno funkcioniranje, kvalitetu života, neovisnost o pomoći drugih, skratiti očekivani životni vijek te predstavlja veliki teret za zdravstvene sustave.

Što je osteoporoza?

Osteoporoza nastaje zbog gubitka koštane mase i poremećaja koštane strukture što smanjuje snagu kostiju. Posljedice su prijelomi podlaktice, kralježnice ili kuka, već pri padu s manje visine. Kvaliteta života se umanjuje, a veći je i rizik od smrtnog ishoda.

Osteoporoza ne pokazuje nikakve simptome sve dok ne slomite kost. Zato se naziva ‘tihom bolešću’. Glavni cilj brige za zdravlje kostiju je prevencija osteoporotskih prijeloma.

Ranije je osteoporoza bila dijagnosticirana tek kada je došlo do prijeloma.

Rizik za prijelom možemo predvidjeti prisutnošću čimbenika rizika. Oni uključuju:

  • nedavni prijelom
  • nizak indeks tjelesne mase
  • obiteljsku anamnezu prijeloma kuka
  • reumatoidni artritis
  • dijabetes tipa 1
  • ranu menopauzu
  • pušenje i zlouporabu alkohola
  • sjedilački način života
  • procjenu mineralne gustoće kostiju dijagnostičkim postupkom koji se naziva denzitometrija (DXA)

Vaš liječnik može kombinirati prisutnost ili odsutnost navedenih čimbenika kako bi procijenio rizik prijeloma u sljedećih 10 godina. Ako je rizik za prijelom visok, liječnik će propisati lijekove za obnovu čvrstoće kostiju prije nego što dođe do prijeloma. Smanjenje rizika od prijeloma moglo bi produžiti kvalitetu i duljinu vašeg života.

Što je sarkopenija?

Sarkopenija je noviji koncept koji opisuje stanje koje nastaje gubitkom mišićne mase, mišićne snage i funkcionalnosti tijekom procesa starenja. U postmenopauzi sarkopenija, u kombinaciji s osteoporozom, značajno povisuje rizik za prijelom kostiju.

Kako održati kosti zdravima?

  • Optimizirajte unos kalcija u prehranu, pomoću kalkulatora kalcija (dostupno na internetu), i nadopunite ga samo tabletama kalcija ako to ne možete učiniti prehranom bogatom kalcijem, poput mlijeka, jogurta i zelenog lisnatog povrća.
  • Optimiziranje razine vitamina D u organizmu. To je usko povezano s izlaganjem sunčevoj svjetlosti i može se kontrolirati standardnim laboratorijskim testiranjem. Nedostatak vitamina D može se lako nadoknaditi suplementima.
  • Unosite 1 gram bjelančevina dnevno hranom.
  • Prakticirajte vježbe s opterećenjem (poput hodanja) 30 minuta dnevno.
  • Dodajte vježbe ravnoteže i vježbe snage kad god je to moguće.
  • Izbjegavajte pušenje.
  • Ograničite količinu alkohola.

Prevencija pada

Održavanje zdravlja kostiju smanjuje rizik od pada.

Kako spriječiti pad?

  • Uvjerite se da svi tepisi imaju ne klizajuću podlogu.
  • Provjerite jesu li sve prostorije dobro osvijetljene.
  • Pazite na skliske površine, osobito led.
  • Razmislite o nošenju cipela s gumenim potplatima.
  • Redovito kontrolirajte vid.
  • Uključite se u vježbe ravnoteže i treninge koji će poboljšati mišićnu snagu.
  • Provjerite s liječnikom može li neki od lijekova koje uzimate izazvati vrtoglavicu ili povećati rizik od pada.