U Hrvatskoj je oko 400.000 oboljelih od dijabetesa tipa 2, ali se terapije lijekovima pridržava tek oko polovice pacijenata. To, naravno, povećava rizik od komplikacija i dodatno opterećuje zdravstveni sustav. No, AI platforma koju je razvio tim Insulogic ima rješenje za taj problem. Rješenje interdisciplinarnog tima hrvatskih stručnjaka koji povezuju medicinu i tehnologiju ima dva ključna dijela. Prvi je prediktivni model koji identificira pacijente s rizikom za prekid terapije, a drugi dio je AI glasovna aplikacija koja automatski kontaktira identificirane rizične pacijente telefonskim pozivom na hrvatskom jeziku i podsjeća ih na terapiju.

Tim Insulogic pobjednik je ovogodišnjeg AI4Health.Cro inovacijskog natjecanja „AI u službi dijabetesa” u kome je sudjelovalo 150 natjecatelja okupljenih u 44 tima. Ovo je treće po redu natjecanje koje je organizirao konzorcij AI4Health.Cro čiji je cilj iskoristiti prednosti AI tehnologija za dobrobit hrvatskog zdravstva.

“AI4Health.Cro je privatno-javno partnerstvo koje je nastalo prije tri godine s ciljem da se omogući ubrzana digitalizacija hrvatskog zdravstva. Ono omogućava brži razvoj digitalnih inovacija, pogotovo onih temeljenih na metodama umjetne inteligencije. Sredstvima koje je projekt osigurao omogućavamo inovatorima da potpuno besplatno dobiju stručnu pomoć, vodstvo i pristup resursima potrebnim za razvoj njihovih inovacija“, kaže dr. Anja Barešić, koordinatorica projekta AI4Health.Cro i voditeljica Laboratorija za računalnu biologiju i translacijsku medicinu na Institutu Ruđer Bošković.

Ističe kako u projektu sudjeluje 16 partnerskih institucija predvođenih Institutom Ruđer Bošković.

“Našim poduzetnicima, ali i udrugama, zdravstvenim ustanovama i raznim drugim organizacijama iz javnog sektora, nudimo edukacije, priliku za testiranje inovacija u stvarnom bolničkom okruženju, ili na stvarnim podacima, te pomoć u pristupanju investitorima. AI4Health.Cro tim je pružio usluge našim korisnicima, od kojih je dosad bilo šezdesetak malih i srednjih poduzeća i tridesetak ustanova iz javnog sektora, ukupne vrijednosti veće od 2,5 milijuna eura“, pojasnila je dr. Barešić.

Naglasila je da korisnici usluga konzorcija AI4Health.Cro dolaze iz svih područja medicine i zdravstva te nude razna dijagnostička rješenja. Među tim rješenjima ističu se pomoć u prikupljanju podataka i komunikaciji na razini liječnik-pacijent, ali i cijeli niz usluga koji olakšavaju administraciju. Tako zdravstvenim djelatnicima oslobađaju više vremena da se fokusiraju na pacijenta i ono što čini osnovu njihovog posla te ekspertize.

„Tu su rješenja u pedijatriji, psihologiji, radiologiji, patologiji, kardiologiji, genomici, palijativi, itd. U pravilu, ona su već dobro formulirane ideje ili proizvodi na početku razvojnog puta, no mi imamo i alternativni put: naš tim eksperata odabire temu koja je od strateške važnosti za hrvatski zdravstveni sustav i moguće ju je unaprijediti primjenom umjetne inteligencije. Tada dohvaćamo i pripremamo stvarne medicinske podatke iz zdravstvenog sustava i pružamo računalno okruženje te otvaramo natjecanje za bilo koga tko se želi okušati u razvoju takvog jednog modela“, rekla je dr. Barešić.

Osim ovogodišnje teme, koja se bavila kontinuitetom pacijentova pridržavanja liječnički propisane terapije za dijabetes tipa 2, u sklopu AI4Health.Cro inovacijskih natjecanja nalazile su se i teme rane rehospitalizacije (2024.) te analize mamografskih snimaka (2025.).

 

Tim Insulogic pobjednik je ovogodišnjeg AI4Health.Cro inovacijskog natjecanja „AI u službi dijabetesa” u kome je sudjelovalo 150 natjecatelja okupljenih u 44 tima.

 

Prošle se godine na inovacijsko natjecanje posvećeno unaprjeđenju preciznosti dijagnosticiranja raka dojke uz pomoć umjetne inteligencije prijavilo 106 natjecatelja u sklopu 34 tima. Pobjednik je bio tim JMM koji je razvio prototip aplikacije koja prepoznaje potencijalno kancerogene lezije na mamografskim snimkama dojke.

„Mnoga od rješenja koja smo dosad vidjeli tek su na putu da zažive na tržištu nakon dugogodišnjeg razvoja, no nekolicina je dospjela na tržište u posljednje tri godine, koliko traje ovaj projekt. Upravo ćemo na završnoj konferenciji 22. rujna pokazati neka najzrelija rješenja koja su razvijena djelomično uz pomoć eksperata i usluga pruženih u sklopu ovog projekta“, napomenula je dr. Barešić.

Naša sugovornica ističe kako je AI  u medicini prisutan desetljećima.

„Često liječnici koriste AI a da toga nisu svjesni, najčešće u radiologiji. U posljednje vrijeme broj tehnologija koje se razvijaju naglo raste, no još uvijek je njihov ulazak u zdravstvo spor, jer je riječ o izuzetno kompleksnoj domeni u kojoj je svaka pogreška skupa, ne samo financijski. Naš cilj je ne samo uvoditi tehnologije koje su razvijene u svijetu, nego iskoristiti snagu lokalne tehnološke zajednice i usmjeriti je upravo prema medicini, stvarajući lokalna partnerstva i rješavajući probleme koji opterećuju upravo naš zdravstveni sustav“, rekla je dr. Barešić.

Osvrnula se i na primjenu velikih jezičnih modela (LLM), kao što je ChatGPT u medicini i zdravstvu.

„Nedavno popularizirana grana umjetne inteligencije s velikim jezičnim modelima koji su našli put u svakodnevnu upotrebu u drugim segmentima života, nalazi na samom začetku razvoja. Treba biti posebno oprezan kod korištenja takvih modela za medicinske svrhe dok tehnologija malo ne sazre, za razliku od nekih drugih tipova modela umjetne inteligencije“, upozorila je dr. Barešić.

Naglasila je kako se AI danas koristi u ubrzavanju i povećavanju točnosti cijelog niza procesa u zdravstvu, no za sada najviše pomaže s ponavljajućim i manje kompleksnim podzadacima.

„U njima briljira jer stroj ne pati od zamora te jednako dobro može sažeti neki nalaz ili opisati sliku i ujutro i popodne, i nakon par tisuća ponavljanja. Tu je izvrsna pomoć u svakodnevnom radu, no na kraju čovjek postavlja dijagnozu, potpisuje nalaz i preuzima odgovornost za njegovu točnost. Budućnost vidim kao cijeli niz alata s nevidljivim AI kotačićima koji imaju dokazanu točnost i sigurnost prije nego što se krenu upotrebljavati u ovako osjetljivom sektoru. A je li nešto AI ili nije, zapravo nije ni bitno ni liječniku ni pacijentu. Na isti način kao što danas nitko ne propitkuje je li neki stroj električan poput mikroskopa, ili liječnik gleda kroz povećalo: bitno je da mu pomaže da uspješno i efikasno odradi svoj posao“, zaključila je dr. Anja Barešić.

Tko je Anja Barešić?

Anja Barešić diplomirala je molekularnu biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) Sveučilišta u Zagrebu, a doktorirala bioinformatiku na University College London (UCL). Trenutačno vodi Laboratorij za računalnu biologiju i translacijsku medicinu na Institutu Ruđer Bošković gdje se njezino istraživanje usredotočilo na različite aspekte računalne biologije, napredne statistike i primjene strojnog učenja, s naglaskom na projekte s visokim translacijskim potencijalom u kliničkoj praksi. Od 2023. godine koordinatorica je Europskog digitalnog inovacijskog centra “AI for smart health and medicine” ( AI4Health.Cro).

Foto: Anja Barešić/privatni album 

Na konferenciji „AI4Health.Cro in Practice: Four Services. Real-World Impact”, koja će se 22. rujna održati na Sveučilištu Algebra Bernays u Zagrebu, posjetitelji će moći vidjeti neka od zanimljivih AI rješenja za naše zdravstvo. Primjerice, bit će predstavljen SENDD sustav koji može pomoći liječnicima da ranije prepoznaju rizik od neurorazvojnih odstupanja kod novorođenčadi. Tu je i napredna platforma Digicyte ResoluX koja može drastično ubrzati i poboljšati analizu stanica i tkiva pod mikroskopom te ubrzati analizu medicinskih uzoraka uključujući tumore. Ne treba zaboraviti ni Mental Boost program koji može pružiti dostupniju psihološku podršku, tu su i digitalna rješenja za zaštitu osjetljivih zdravstvenih podataka te uređaj koji koristi hladnu plazmu u dermatologiji.

* Tekst je objavljen uz novčanu potporu Agencije za medije iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti.