Kako da ljeti kožu održite u dobroj formi, a da pritom ne potrošite pola ljetnog budžeta, te da se zdravo izložite suncu?
Ugodan odmor, kupanje i lješkarenje na plaži pojam su za dobro iskorišten odmor na kojem ne pazimo baš na svaku sitnicu te nam se zna dogoditi da čak i izgorimo na suncu. Znanstvenici kažu da naša koža, u svojim donjim slojevima, taloži odnosno pamti svaki put kada smo izgorjeli na suncu. Iz tog razloga uz lijepu preplanulu put ponekad može doći i do promjena na koži, od ubrzanog starenja tkiva, pojave raznih flekica pa do trajnog nakupljanja pigmenata, tzv. sun spots, koje se, kad se jednom pojave, teško mogu izblijediti kremama i tretmanima. Također, sve su češće alergijske reakcije, ali i pojava melanoma – malignih oboljenja kože kojima nikako ne odgovara sunčanje, bilo na otvorenom ili u solariju, pa osobe s takvom sklonošću moraju dodatno pripaziti na zaštitu od sunca.
Ono što bi svatko morao znati je samo djelovanje sunca na našu kožu i što je u biti, prilikom sunčanja, tako oštećuje. To je istodobno zajedničko djelovanje UVA i UVB zraka. Prve, UVA zrake, najčešće izazivaju crvenilo kože, ali ne i opekline. Prodiru u sve slojeve kože, ali tako da ne izazivaju oštećenja koja ćemo odmah vidjeti prostim okom. No, kroz neko vrijeme koža postaje gruba i naborana, kao ona koju susrećemo kod ljudi koji često borave na suncu, poput ribara ili zemljoradnika. Povremeno izlaganje UVA zrakama nije toliko štetno po našu kožu, ali dugoročna izloženost može oštetiti stanice što često uzrokuje nastanak karcinoma kože.
Druge po redu, UVB zrake, pak ostaju na površinskom sloju kože gdje stimuliraju proizvodnju melanina koji izaziva to famozno tamnjenje i preplanulost. Ako koža nije zaštićena, UVB zrake će je opeći, a budući da koža pamti, što je više opeklina raste i opasnost od raka kože. Koža se od UV zraka brani pojačavajući proizvodnju melanina, prirodne zaštite protiv sunca i sunčeve radijacije. Pojačava se i proizvodnja stanica epidermisa, pa se koža može znatno zadebljati. Ako su stanice kože zbog sunčeva zračenja jače oštećene, procesi obnove DNA mogu zakazati odnosno stanice mogu mutirati.
No, bez obzira na sva saznanja danas nas još uvijek niti jedan proizvod ne može 100 posto zaštiti od sunca i uz svaki ćemo barem malo potamnjeti, ovisno o kapacitetu naše kože. Izlažemo li se direktno suncu, pogotovo u podnevnim satima, bez obzira na zaštitnu kremu, ta zaštita nije dovoljna. Zbog toga je potrebno uz kreme koristiti i zaštitnu odjeću dugih rukava i hlačnica, šešir i naočale te izbjegavati sunčanje od 11 do 17 sati.
Ako smo na slabijem suncu, preporučuje se namazati samo područja koja su najviše izložena ili su najosjetljivija: lice, prsište, vrat, uši te gornji dio leđa. Tako ćemo sigurno izbjeći crvenilo, opekline i alergije. Ipak, postoje neke razlike u preparatima za sunčanje, ovisno o tome kako doziraju i kombiniraju kemijske zaštitne filtere i mineralne blokatore.
Tako postoje tri vrste zaštite koje možemo pronaći u preparatima za sunčanje i nerijetko se kombiniraju kako bi zaštita bila bolja i učinkovitija. To su mineralni sun blokatori te anorganski kemijski i organski kemijski filteri kojima je osnovna zadaća da štite kožu od štetnog sunčevog zračenja te čuvaju našu kožu da ne izgorimo. Koju ćemo kremu, ulje ili losion u konačnici odabrati, ovisi o našoj upućenosti o svojstvima i djelovanju različitih filtera ili blokatora te o našim preferencijama. Na primjer, nekome smeta da se vidi bijeli trag na koži koji ostavljaju mineralni sun blokatori pa će radije koristiti preparate s kemijskim filterima koji ne ostavljaju taj trag, ali pružaju slabiju zaštitu od sunca.
Danas se na tržištu mogu pronaći razne kreme, ulja i losioni za sunčanje s jakim kemijskim zaštitnim filterima koji upijaju sunčeve zrake, ili s mineralnim sun blokatorima koji odbijaju sunčeve zrake. Takvi proizvodi uvelike mogu pomoći da ne izgorimo i tako spriječimo nastanak neželjenih posljedica sunčanja, ali je potrebno znati koje proizvode odabrati i kako ih koristiti.
Ako, pak, ne želite kupovati takve proizvode, bilo prirodne ili industrijske, pomoć uvijek možete potražiti u prirodi. Sastojci za takve preparate su sve dostupniji u trgovinama zdrave hrane i bio ljekarnama, pripravci se mogu napraviti za desetak minuta u vlastitoj kuhinji, cijena im je znatno niža nego u specijaliziranim dućanima, a o efektu koji ćete postići ne ugrožavajući zdravlje, da ne govorimo. Prirodna kozmetika ne sadrži aditive, razne dodatke i konzervanse pa tako ne oštećuje kožu i kosu, nego ih vidljivo obnavlja i pomlađuje. Većinu takvih pripravaka možete pojesti, što je više nego dovoljna preporuka za zdravo sredstvo za sunčanje.
Naši savjeti svakako mogu pomoći da kožu i kosu održite u dobroj formi, a da pritom ne potrošite pola ljetnog budžeta, te da se zdravo izložite suncu, bez da dodatno naštetite svome zdravlju.
Njega kože iznutra
Uz konzumiranje minimalno dvije litre vode ili čaja, te korištenje preparata za sunčanje sa zaštitnim faktorima, koži možete pomoći i pravilnom prehranom koja mora biti bogata voćem i povrćem, koje je pak bogato antioksidansima, vitaminima A, C, E, fitokemikalijama, polifenolima te F beta karotenom, koji se najčešće preporučuje kao priprema za sunčanje. Beta karoten rasprostranjen je u voću i povrću, u nijansama od žute i narančaste pa sve do tamnozelene boje. Mrkva, dinja, rajčica, lubenica, kruška, špinat, blitva bogati su izvori beta karotena.
Za one nestrpljive ili sklone alergijama na sunce, kožu se za sunčanje može pripremiti pomoću oralnog uzimanja karotenoida – beta karotena ili astaksantina (najbolje u kapsulama) koji se mogu kupiti u svim ljekarnama i piju se nekoliko tjedana prije intenzivnijeg izlaganja suncu.
Njega kože izvana
Prirodno ulje za vrijeme i nakon sunčanja – SPF 40
Ovo potpuno prirodno i zdravo „ulje za sunčanje“ s prirodnim zaštitnim faktorima koristi se za tretiranje kože prije i nakon sunčanja, a korisno je i za njegu kose koja se uslijed djelovanja soli može znatno oštetiti:
Sastojci:
- 50 ml ulja čileanske maline (SPF 35)
- 15 ml ulja buritija (izaziva tamnjenje kože ali ne i njeno gorenje)
- šaka čaja od stolisnika (hajdučka trava – sprječava crvenilo i alergiju od sunca)
- 170 ml svijetlog sezamovog ulja (također SPF 8)
- nekoliko kapi eteričnog ulja mandarine ili kamilice
Postupak:
Stolisnik potopite u sezamovo ulje. Zatvorite posudu (najbolje staklenu) i pustite da smjesa odstoji desetak dana (svaki dan bočicu protresite). Dobiveni macerat procijedite, pomiješajte s uljem čileanske maline i buritijem, dodajte eterično ulje i uspite smjesu u bočicu.
* Ako nemate sezamovo ulje možete ga zamijeniti kokosovim. Nemojte sezamovo ulje zamijeniti maslinovim uljem, za koje mnogi smatraju da je dobro za sunčanje jer ima zaštitni faktor (doduše vrlo nizak), ali to ulje najčešće poluči efekt prženja i od njega se jako brzo izgori na suncu. Maslinovo ulje je odlično za njegu suhe i ispucale kože nakon sunčanja. Ako ste ga već pripremili za ljeto, neka to ipak bude za naknadnu njegu.
*SPF je skraćenica od engleskog termina „sun protection factor” i to je isključivo oznaka za zaštitu od UVB zraka koja nam govori koliko smo dobro zaštićeni, ali ne i da dulje zbog toga možemo ostati na suncu, a da ne izgorimo.
Prirodni maslac za sunčanje – SPF 35
Ako ste u mogućnosti, kupite u trgovinama zdrave hrane kokosov, kakao i kartie (shea) maslac (svaki ima oko 5 – 8 SPF) te ih u jednakim omjerima zagrijte na laganoj vatri dok se ne otope, maknite s vatre i uz povremeno miješanje pričekajte dok ponovo ne dobijete kompaktan maslac. Dodajte maslacu nekoliko kapi eteričnog ulja ylang ylaga ili kamilice te praha titanijum dioksida pomiješanog s jednom žlicom baznog ulja ili rastopljenog maslaca (najbolje je dozirati 10 posto praha titanijevog dioksida na ukupnu masu čime se postiže SPF 10 do 20). Kod ovog maslaca potreban je oprez. Kod dodavanja iznad 5 posto smjesa postane gusta i pretvori se u pastu, te tada ostavlja bijeli trag na koži, koji nije štetan, no mnogi ga ne vole iz estetskih razloga. Miješajte maslac dok se titanium potpuno ne spoji s njime, spremite maslac u posudu i možete ga odmah isprobati.
