Izraz “maskirana depresija” nekad se koristio za opisivanje stanja u kojem osoba ima fizičke, ali ne i psihološke simptome depresije ili promjene raspoloženja povezane s tom dijagnozom
Dijagnoza “maskirana depresija” bila je popularna tijekom 70-ih i 80-ih, a od tada je pala u nemilost i više se ne koristi kao službena dijagnoza. Razlog je vjerojatno širina pojma i dug popis mogućih simptoma što je često dovodilo do pogrešne dijagnoze.
Najnoviji Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje verzija 5 (DSM-5) više ne navodi “maskiranu depresiju” kao kliničku dijagnozu.
Ipak, iako to više nije formalna dijagnoza, neki je ljudi još uvijek koriste za opisivanje svojih simptoma, a u praktičnom smislu upotrebljavaju je i stručnjaci. U nedavnom razgovoru za Večernji list šef Klinike za psihijatriju “Sveti Ivan” u Zagrebu, psihijatar prof. dr. Igor Filipčić upozorio je da se psihijatri u Hrvatskoj susreću s puno slučajeva “maskiranih depresija”: https://www.vecernji.hr/
“Neki ljudi se puno češće tuže na bolne sindrome, bol u trbuhu, mučninu, znojenje, glavobolju, bol u ekstremitetima i probleme s kralježnicom… to je maskirana depresija, jer je puno lakše reći da vas nešto boli, nego kad vas boli duša”, rekao je doktor Filipčić.
Fizički simptomi povezani s maskiranom depresijom mogu uključivati i poteškoće sa spavanjem, ubrzan rad srca, gastrointestinalne probleme i umor. Osobe kojima je prethodno dijagnosticirana maskirana depresija često su prijavljivale i slabu koncentraciju, seksualnu disfunkciju, nedostatak energije, poteškoće na poslu i socijalno povlačenje.
Depresija doista može uzrokovati fizičke i kognitivne simptome te promjene ponašanja i raspoloženja. Američki istraživači procjenjuju da oko dvije trećine depresivnih osoba osjeća dugotrajnu, neobjašnjivu fizičku bol.
Osobe s “maskiranom depresijom” mogu dobro funkcionirati u svakodnevnom životu i činiti se da su dobrog mentalnog i fizičkog zdravlja, a zapravo prikrivaju fizičke i mentalne simptome depresije.
Snimke mozga pokazuju da depresija utječe na područja mozga uključena u regulaciju emocija i fizičke boli. Depresija je također povezana i s proizvodnjom tvari zvanih citokini, koji mogu uzrokovati upalu i bol.
Na isti način povezani su i depresija i poremećaj sna. Depresija vas može spriječiti da dobro spavate, a nedostatak sna može dovesti do dublje depresije. Slaba koncentracija i poteškoće u donošenju odluka također se smatraju ključnim simptomima depresije.
Bez jasnog razumijevanja načina na koji depresija utječe na tijelo, moguće je pogrešno protumačiti simptome kao fizičku bolest. Ali liječenje fizičkih simptoma bez liječenja temeljne depresije nije učinkovito.
Poznato je da je depresija kod nas nedovoljno prepoznata i da se ljudi koji osjećaju psihičke poteškoće kasno odlučuju ići liječniku, kad je bolest već uznapredovala i teže ju je liječiti. To osobito vrijedi za starije osobe, djecu i adolescente, ljude s niskim primanjima, ali i oboljele od kroničnih bolesti poput karcinoma.
Prepoznavanje tjelesnih simptoma depresije važno je jer je točna dijagnoza osnova za učinkovit plan liječenja i bolje zdravstvene ishode.
Iako se maskirana depresija više ne koristi kao službena dijagnoza, možda ćete i danas čuti slične izraze. Izraz “skrivena depresija” također se može koristiti za opisivanje iskustva nekoga s depresijom tko to ne pokazuje prema van.
Drugi klinički izrazi koji se danas koriste za opisivanje ovog stanja uključuju: somatski simptomi, somatoformni poremećaj, somatizacijski poremećaj.
Osobe s “maskiranom depresijom” mogu dobro funkcionirati u svakodnevnom životu i činiti se da su dobrog mentalnog i fizičkog zdravlja, a zapravo prikrivaju fizičke i mentalne simptome depresije. Ljudi ponekad ovo stanje nazivaju “nasmiješena depresija”.
Ako osjećate simptome depresije, postoje koraci koje možete poduzeti kako biste se fizički i emocionalno osjećali bolje.
Razgovarajte s liječnikom o svim svojim simptomima. On će znati procijeniti treba li vas uputiti psihijatru ili možda u neku od udruga za psihološku pomoć.
Antidepresivi mogu pomoći u ublažavanju boli i upale. Neki antidepresivi, uzeti u pravoj dozi i u točno doba dana, mogu poboljšati san. Antidepresivi također mogu poboljšati vašu sposobnost razmišljanja, koncentracije i donošenja odluka. No, naravno, ovi se lijekovi uzimaju isključivo prema procjeni i preporuci psihijatra. Psihoterapija može biti jedan od najboljih načina nošenja s depresijom, a kod lakših slučajeva daje odlične rezultate i bez farmakoterapije. Brojna istraživanja dokazala su da je kombinacija lijekova i psihoterapije najučinkovitiji način nošenja s depresivnim simptomima niskog i srednjeg intenziteta.
Blage simptome depresije uspješno uklanjaju tehnike opuštanja kao što su trbušno disanje, progresivna mišićna relaksacija, meditacija i joga, a medicina danas priznaje i da su svaki oblik opuštanja i tjelesna aktivnost općenito korisne kod većine psihičkih tegoba pa i depresivnih stanja.
Ako osjećate simptome depresije, nemojte čekati, razgovarajte s liječnikom o tome što se događa s vama ili potražite neki drugi oblik pomoći. Vaše će cjelokupno zdravlje imati koristi od toga da se i psihički osjećate bolje.
