„Pravo na lijek“ (Right to Cure) naziv je kampanje koja je startala danas, a kao europsku građansku inicijativu pokrenula ju je široka koalicija sindikata u zdravstvu, nevladinih organizacija, aktivističkih skupina, udruženja studenata i zdravstvenih stručnjaka. Njihov je cilj uvjeriti Europsku komisiju da poduzme mjere kako bi se osiguralo da prava intelektualnog vlasništva, kao što su patenti, ne ograniče dostupnost tretmana i cjepiva protiv bolesti COVID-19.
Inicijativu je potpisalo i više hrvatskih nevladinih organizacija među kojima je i Udruga NISMO SAME.
Inicijativa se javnosti obratila otvorenim pismom u kojem ističu kako brzina kojom se novi koronavirus proširio svijetom pokazuje da nitko nije siguran dok svi nisu sigurni.
„Ako želimo da ova pandemija završi, izostavljanje bilo koga nije opcija“, ističe se u pismu te dodaje kako je tijekom prvih mjeseci pandemije predsjednica Europske komisije, Ursula Von der Leyen, izjavila da bi bilo koje buduće cjepivo protiv bolesti COVID-19 trebalo biti zajedničko javno dobro. U isto vrijeme Europska unija zauzela je vodeću ulogu u financiranju znanstvenih istraživanja u privatnim institucijama.
“Posljednjih tjedana proširile su se ohrabrujuće vijesti o tome da smo nadomak stvaranja učinkovitog cjepiva protiv novog koronavirusa. Međutim, prvotnu zahvalnost znanstvenicima na njihovom impresivnom radu zamijenile su procjene cijena koje će farmaceutska društva naplatiti, te povezano opterećenje za bolesnike i države.
Uz to, zabrinuti smo da se pregovori između Komisije i farmaceutskih društava vode iza zatvorenih vrata. Tajnost dogovora, trošak za naša društva te klinički podaci doprinose rastućem oklijevanju građana da se cijepe i zaštite.
Mehanizmi postavljanja cijena koje koristi farmaceutski sektor zloglasno su netransparentni i često temeljeni na „volji za plaćanjem“, umjesto na troškovima razvoja i proizvodnje. Prava intelektualnog vlasništva mogu ograničiti pristup i dostupnost budućih lijekova ili cjepiva protiv bolesti COVID-19 jer društvima omogućuju monopol prilikom određivanja cijene lijeka.
Ova zdravstvena kriza, kao i mnoge druge, najteže pogađa najsiromašnije i najranjivije dijelove društva. Niti pacijenti niti javni proračuni za zdravstvo i socijalnu sigurnost ne bi trebali biti iskorišteni za stvaranje profita dioničara velikih farmaceutskih društava. I jedni i drugi su već pod ogromnim pritiskom.
A činjenica jest da smo već platili. Europska unija financirala je istraživanje cjepiva milijardama javnog novca. Ne postoji razlog zašto bi društva trebala doprinijeti profitu dioničara, i to usred pandemije i ekonomske krize“, upozoravaju iz Inicijative čiji je cilj prikupiti milijun potpisa u periodu od godine dana, a što građanima EU omogućava da predlažu propise. Ova obvezujuća inicijativa još je jedan način za izražavanje zabrinutosti udruga civilnog društva, stručnjaka za javno zdravstvo i svjetskih vođa koji strahuju da bi nova cjepiva i terapije mogli biti dostupni samo malom dijelu populacije, zbog financijskih i logističkih barijera.
“Ovo nije vrijeme za privatni profit i kontrolu. Svatko ima pravo na lijek. Jedini način za suzbijanje ove pandemije je stvaranje zajedničkog rješenja, a to su antipandemijska cjepiva i terapije kao globalno javno dobro, besplatno dostupno svakome. Niti jedno farmaceutsko društvo danas nije sposobno proizvesti dostatne količine za sve one kojima je lijek potreban, niti bi trebali imati moć određivanja cijene lijeka.
Postoji rješenje za ovaj lockdown naših života. Već smo to platili. Vrijeme je da se podijeli“, navodi se u otvorenom pismu u kojem se ističe 30. studenoga nije slučajno odabran kao početak inicijative.
To je, naime, dan uoči Svjetskog dana AIDS-a, kada „pokazujemo svoju podršku ljudima koji žive s HIV-om i koji su njime pogođeni. Milijuni ljudi su umrli jer si nisu mogli priuštiti terapiju i zaštitu. S vremenom su farmaceutska društva bila prisiljena otkazati patente i terapije su postale dostupne u siromašnijim zemljama samo deset godina nakon što su bile dostupne u bogatim zemljama.“
Iz Hrvatske u organizaciju kampanje na europskoj razini, kao aktivna članica međunarodne mreže People’s Health Movement, uključena je Udruga BRID.
Ana Vračar, programska koordinatorica u Udruzi BRID /Foto: privatna arhiva
Kako nam je rekla Ana Vračar, koordinatorica PHM-a za europsku regiju, u Udruzi se nadaju da će u suradnji s drugim organizacijama koje podržavaju inicijativu u Hrvatskoj, uključujući mnoge udruge pacijenata i sindikate, primorati Europsku komisiju da kod definiranja propisa o medicinskim proizvodima za Covid-19 na prvo mjesto stavi zdravlje stanovništva i učini sve što je u njenoj moći da sigurni i efikasni lijekovi i cjepiva, uključujući one za Covid-19, postanu javno dobro, a ne izvor profita za odabrane farmaceutske tvrtke.
Peticiju je moguće potpisati na stranici http://radnickaprava.org/tekstovi/novosti/pravo-na-lijek-podijelimo-rjesenje-bez-profitiranja-od-pandemije
Popis organizacija koje su do sad podržale kampanju:
- Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju (BRID)
- European Medical Students’ Association (EMSA) – Zagreb
- Hrvatski nacionalni savez sestrinstva
- Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestrara – medicinskih tehničara (HSSMS-MT)
- Hrvatska udruga leukemija i limfomi (HULL)
- Institut za političku ekologiju (IPE)
- Koalicija udruga u zdravstvu (KUZ)
- MijelomCRO
- Novi sindikat
- Pravo na grad
- Regionalni industrijski sindikat (RIS)
- Sindikat hrvatskih učitelja (SHU)
- Sindikat Istre, Kvarnera i Dalmacije (SIKD)
- Sindikat kabinskog osoblja zrakoplova (SKOZ)
- Sindikat obrazovanja, medija i kulture Hrvatske (SOMK)
- Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH)
- Udruga roditelja djece s oštećenjem vida i dodatnim poteškoćama u razvoju “OKO”
- Udruga za promicanje kvalitete života “Karika” – Karlovac
- Udruga žena oboljelih i liječenih od raka NISMO SAME
