Test intolerancije na hranu preporučuje se svim osobama od navršene pete godine života koje imaju navedene simptome.
Zdravlje pojedinca i populacije rezultat je interakcije između genetike i mnogobrojnih vanjskih čimbenika. Prehrana je jedan od vanjskih čimbenika i od velikog je značaja. Nutritivne potrebe svake osobe razlikuju se i u ovisnosti su o dobi, spolu, genetici i zdravstvenom stanju.
S obzirom na to da znanost o prehrani svakim danom ima sve više spoznaja i dijagnostika napreduje smatra se da bi se prehrana kod određenih zdravstvenih stanja trebala individualizirati, tj. da ju je potrebno individualizirati. Jedan je od individualiziranih načina prehrane i test intolerancije na hranu. Određuje se biokemijskom metodom (kvantitativno preko specifičnih antitijela imunoglobulina IgG4 imunoenzimatskom metodom iz seruma krvi). Metoda se temelji na reakciji antigena (namirnica) i antitijela – ELISA tehnikom. U proteklih nekoliko godina značajno je porastao broj znanstvenih istraživanja povezanosti kroničnih bolesti s intolerancijom na hranu, tj. osjetljivošću na pojedine namirnice.
Test intolerancije na hranu možete napraviti i u Centru za preventivnu medicinu Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, i to na 44, 88, 164 i 276 namirnica.
Više informacija potražite ovdje.
Što je zapravo intolerancija i kako se provodi test intolerancije na hranu?
Intolerancija na hranu još se naziva i odgođena alergijska reakcija (tipa III) te nije niti trovanje hranom niti alergija na hranu. Kod alergija na hranu (tip I) tijelo stvara imunoglobuline IgE te simptomi nastaju odmah, dok kod intolerancije na hranu nastaju imunoglobulini IgG4, a reakcija nastupa nakon nekoliko sati do nekoliko dana. Najčešći simptomi intolerancije na hranu su:
- gastrointestinalni (grčevi u trbuhu, nadutost, mučnina, vjetrovi, proljev, zatvor i sindrom iritabilnog crijeva);
- dermatološki (kožni osip, suha koža, svrbež, urtikarije, angioedem, dermatitis, akne, psorijaza, ekcemi);
- pretilost;
- respiratorni (otok nosne sluznice, rinitis, sinusitis, nadražaj ždrijela, astma, suhi kašalj);
- neurološki (glavobolja, migrene, vrtoglavica, omaglica);
- psihološki (gubitak motivacije, tjeskoba, sniženje raspoloženja, umor, hiperaktivnost).
Test intolerancije na hranu preporučuje se svim osobama od navršene pete godine života koje imaju navedene simptome. Sama intolerancija na hranu, kao što je prethodno rečeno, odgođena je reakcija koja nastupa nakon nekoliko sati do nekoliko dana tako da bez Testa intolerancije osobe teško mogu točno i precizno znati koja namirnica kod njih izaziva određene simptome.
Mnogo ljudi ima intoleranciju na hranu, no često toga nisu svjesni. Najučestalije intolerancije su na gluten, jaja, orašaste plodove, mliječni šećer, mliječne proteine….
Intolerancije se očituju raznim simptomima vezanim uz probavni sustav (nadutost, bol i grčevi u trbuhu, proljev, zatvor…), kožni osipi, ekcemi, umor, glavobolje….
Dijetoterapija kod intolerancije na hranu je eliminacija namirnica na koje se pokazala osjetljivost te mijenjanje nutritivno jednako vrijednom namirnicom. Pravovremena i dobro postavljena dijagnoza te potom uklanjanje iz prehrane namirnica ili supstanci koje uzrokuju preosjetljivost najučinkovitija je pomoć osobama s intolerancijom na hranu.
