Šećerna bolest jedan je od vodećih javnozdravstvenih problema i globalna epidemija suvremenog društva uzrokovana promjenama načina života povezanog sa smanjenjem tjelesne aktivnosti, unosom visokokalorične hrane i porastom učestalosti debljine.
U svijetu od šećerne bolesti trenutno boluje 415 milijuna ljudi, a predviđa se da će do 2040. godine taj broj porasti na čak 642 milijuna. Prema registru CroDiab, u Hrvatskoj je 2016. godine zabilježeno 284 185 osoba sa šećernom bolešću, a pretpostavlja se da više od 40 posto slučajeva nije ni dijagnosticirano.
Ove brojke ukazuju na važnost problema koji predstavlja šećerna bolest u današnjem modernom i, kako se ponekad kaže, „vesterniziranom“ svijetu. Promjene u načinu života, uz smanjenje redovite tjelesne aktivnosti i povećanu dostupnost visokokalorične „brze“ hrane, doprinose povećanju rizika za nastanak šećerne bolesti i posljedičnih komplikacija. Komplikacije šećerne bolesti predstavljaju znatno opterećenje za budžete zdravstvenih sustava širom svijeta i iznimno je važno djelovati na razinama prevencije koje sprečavaju njihov nastanak.
Prema procjenama Međunarodne dijabetičke federacije (IDF), prevalencija šećerne bolesti za dobnu skupinu od 20 do 79 godina starosti u svijetu za 2015. godinu iznosila je 8,8 posto, a u Europi 9,1 posto. Pored visoke prevalencije šećerne bolesti, izražen je trend porasta tipa 2 bolesti, koji se uobičajeno javlja kod odraslih, ali sve češće i kod djece i adolescenata. Procjene također govore i o porastu prevalencije šećerne bolesti u Republici Hrvatskoj, tako da u dobnoj skupini od 20 do 79 godina prevalencija šećerne bolesti iznosi 6,8 posto. Unutar europske regije, šećerna bolest je najčešća u Turskoj i zemljama istočne Europe. Hrvatska se nalazi u sredini ljestvice, čime je usporediva s Poljskom, Švicarskom i Lihtenštajnom.
Šećerna bolest nalazila se na petom mjestu ljestvice vodećih uzroka smrti (1889 umrlih) u 2016. godini, s 3,7 posto udjela u ukupnoj smrtnosti i s prisutnim trendom porasta posljednjih desetljeća, te sa standardiziranim stopama mortaliteta višim od onih u Europskoj regiji i EU.
Hrvatska ima svijetlu tradiciju u skrbi za šećernu bolest: akademik Zdenko Škrabalo bio je jedan od važnih ljudi dijabetologije u Europi u drugoj polovici prošlog stoljeća, a hrvatski model zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću dobro je poznat u stručnoj literaturi tog vremena. Moderno vrijeme, međutim, nosi i nove izazove, ali i mogućnosti: osiguravanje ravnomjerne dostupnosti skrbi unutar prenapregnutih zdravstvenih sustava, mjerenje ishoda i planiranje intervencija temeljeno na dokazima kao i rastuće troškove povezane s dijabetesom.
Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske pokrenulo je Nacionalni program zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću 2007. godine. Sveukupni cilj programa je unapređenje zdravlja stimulacijom i podržavanjem usvajanja učinkovitih mjera ranog otkrivanja, nadzora, prevencije i liječenja šećerne bolesti i njenih komplikacija. Njegovim provođenjem smanjit će se porast prevalencije šećerne bolesti i komplikacija, a povećati udio bolesnika čija je bolest otkrivena u ranim razdobljima, poboljšati kvaliteta života osoba sa šećernom bolešću i dugoročno smanjiti troškovi liječenja osoba sa šećernom bolešću. Neizostavan dio programa je i CroDiab registar osoba sa šećernom bolešću unutar kojeg se prikupljaju podaci na temelju kojih se mogu planirati daljnje strategije i aktivnosti na ovom području.
Sumarno, šećerna bolest veliki je javnozdravstveni problem, a trendovi u cijelom svijetu ukazuju da će takvim i ostati još bar neko vrijeme. Potrebne su aktivnosti na svim razinama prevencije: primarnoj (usvajanje zdravih načina života), sekundarnoj (rano otkrivanje i započinjanje intervencija) te tercijarnoj (kontrola rizičnih čimbenika kod osoba s postavljenom dijagnozom). Samo sinergijske aktivnosti mogu u konačnici dovesti do poboljšanja zdravlja u populaciji koja je izložena rizicima koje šećerna bolest predstavlja.
Šećerna bolest nalazila se na petom mjestu ljestvice vodećih uzroka smrti (1889 umrlih) u 2016. godini, s 3,7 posto udjela u ukupnoj smrtnosti.
Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske pokrenulo je Nacionalni program zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću 2007. godine.
