Prof. dr. Ivan Đikić: Bez ulaganja u kvalitetne ljude umjetna inteligencija jako je ograničena

Primjena umjetne inteligencije (AI) pri probiru na rak dojke dovodi do veće stope ranog otkrivanja, pokazala je studija švedskih znanstvenika objavljena početkom ove godine u medicinskom časopisu Lancet. Riječ je o dosad najvećoj studiji o primjeni AI-ja u probiru na rak: obuhvatila je oko 100.000 žena u Švedskoj uključenih u program mamografskog probira. Žene su u razdoblju od travnja 2021. do prosinca 2022. godine nasumično raspoređene, ili na probir uz potporu umjetne inteligencije ili na standardno očitavanje nalaza koje provode dva radiologa. Studija je pokazala da podrška umjetne inteligencije pri mamografskom probiru pridonosi povećanju broja otkrivenih slučajeva raka dojke za 29 posto u usporedbi s tradicionalnim probirom.

Nadalje, između dvaju ciklusa probira zabilježeno je manje slučajeva raka dojke, a među onima koji su se ipak razvili, manje je bilo uznapredovalih ili agresivnih oblika. Sustav umjetne inteligencije radio je tako da je analizirao mamograme te dodjeljivao slučajeve niskog rizika jednom očitavanju, a slučajeve visokog rizika dvostrukom očitavanju koje su provodili radiolozi.

„Široka primjena mamografije uz podršku umjetne inteligencije u programima probira na rak dojke mogla bi smanjiti opterećenje radiologa te pridonijeti otkrivanju većeg broja slučajeva raka u ranoj fazi, uključujući agresivne podtipove“, rekla je za Guardian glavna autorica studije dr. Kristina Lang sa Sveučilišta Lund.

Dodala je kako se uvođenje umjetne inteligencije u zdravstvo ipak mora provoditi oprezno, uz korištenje provjerenih alata i kontinuirano praćenje „kako bismo osigurali kvalitetne podatke o tome kako umjetna inteligencija utječe na različite regionalne i nacionalne programe probira te kako se taj utjecaj može mijenjati tijekom vremena.“

Umjetna inteligencija pokazuje dobre rezultate i u dijagnostici drugih vrsta tumora. Tako je BBC ovih dana objavio da dermatološki tim u bolnici St Luke’s u Bradfordu (javna bolnica koju financira britanski National Health Service) od travnja koristi novi, brzi AI sustav za pregled sumnjivih lezija na koži. Brzo skeniranje znači da se u svakoj sesiji mogu pregledati 32 pacijenta, u usporedbi s 24 prije uvođenja AI-a. Zdravstveni asistent snima tri fotografije sumnjivog madeža ili lezije, a zatim ih prenosi u sustav koji ih analizira za nekoliko minuta. Pacijentima s benignim slučajevima nudi se savjet i otpuštaju se, dok se oni koji su identificirani kao sumnjivi upućuju specijalistu u klinici. U bolnici St Luke’s ističu kako se broj nepotrebnih biopsija smanjio se za oko 10 posto otkako je u dermatološke preglede uveden AI. Dodatno, tvrtka koja stoji iza sustava DERM (Deep Ensemble for the Recognition of Malignancy) tvrdi da je umjetna inteligencija 99,9 posto točna u isključivanju slučajeva melanoma.

„Umjetna inteligencija ne samo da je prodrla, nego je već uspostavljena u nekim područjima medicine, prvenstveno kod dijagnostike. Ponajviše je zastupljena u radiologiji i patologiji. U tim disciplinama, uspjeh AI-a u postavljanju točne dijagnoze s najmanjim detaljima je izrazito visok. Umjetna inteligencija ima nevjerojatnu brzinu i sposobnost prepoznavanja najmanjih razlika u uzorcima. Gdje god se radi o velikom količinama podataka, kod sekvenciranja ili oslikavanja kao što su mamografija i magnetska rezonancija (MR) te u patološkim nalazima, AI je superioran. Naravno, AI radi i manje greške pa mu se nikad ne dozvoljava da donosi završno mišljenje. Potrebno je uvijek i konačno mišljenje liječnika specijaliste iz tog područja“, kaže naš poznati znanstvenik prof. dr. Ivan Đikić, profesor na Sveučilištu Goethe u Frankfurtu.

Kako je primjena umjetne inteligencije u dijagnostici raka dojke sve raširenija, posljednjih godina vodi se rasprava oko toga hoće li AI zamijeniti specijaliste poput radiologa.

Prof. dr. Ivan Đikić: Liječnici uvijek trebaju biti osobe koje će evaluirati podatke umjetne inteligencije i nakon toga donijeti završeno mišljenje koje ima legalnu odgovornost. Kada se dogode greške, pitanje je tko će biti odgovoran i tko će platiti štetu koja će biti napravljena.

 

Foto: Ivan Đikić, privatni album

„To pitanje treba postaviti na višu razinu. Hoćemo li dopustiti da umjetna inteligencija odlučuje o važnim odlukama u našem životu? Mislim da bi odgovor trebao biti ne. Nedopustivo je dozvoliti umjetnoj inteligenciji da donosi važne odluke o zdravlju ili životu umjesto ljudi. Stoga je potrebna što brža, što detaljnija i što bolje pripremljena regulativa odnosno kontrola oko toga što AI može ponuditi u medicini, ali i u cijelom društvu. Liječnici uvijek trebaju biti osobe koje će evaluirati podatke umjetne inteligencije i nakon toga donijeti završeno mišljenje koje ima legalnu odgovornost. Kada se dogode greške, pitanje je tko će biti odgovoran i tko će platiti štetu koja će biti napravljena. Dakle, uz umjetnu inteligenciju će uvijek morati biti i ljudski faktor koji će preuzeti i odgovornost korištenja AI-ja“, rekao je Đikić.

Naš sugovornik osvrnuo se i na najave „AI revolucije u stvaranju novih lijekova” o čemu se puno govori u stručnim krugovima, ali i u medijima.

„Ta predviđanja se zasad nisu ostvarila. U nedavnoj analizi u Nature Reviews Drug Discovery napravljena je usporedba kliničkih pokusa od vrlo ranih početka stvaranja lijekova do završetka cijelih kliničkih pokusa. Uspoređeni su klinički pokusi u kojima se AI uopće nije koristio s onima u kojima je maksimalno korišten. Zasad podaci ne pokazuju statističku razliku između uspjeha u stvaranju potpuno novih lijekova bez umjetne inteligencije i s umjetnom inteligencijom. To je jako važno jer brojne farmaceutske kompanije, znanstveni instituti i sveučilišta izdvajaju nevjerojatno velike novce za AI. Bacaju gotovo sve karte na listu umjetne inteligencije, a sve to u očekivanju da će AI raditi puno bolje nego kvalitetni ljudi koji su to do sada radili“, kaže Đikić.

Upozorava kako se sada u farmaceutskoj industriji vrlo često otpušta veliki broj kvalificiranih, vrlo produktivnih i odličnih znanstvenika s područja kemije i biologije.

„Većinom se regrutiraju računarski eksperti koji rade s AI- jem. Tako se stvara čak jedan krug u kojem strojevi odnosno umjetna inteligencija kontrolira ljude što rade i kakva im je produktivnost. AI im čak daje instrukcije što trebaju raditi u sljedećem tjednu ili mjesecu. Taj proces je otišao daleko bez ikakvih podataka koji bi potvrdili da AI radi kvalitetno, odgovorno i superiorno u odnosu na znanstvenike. To postaje velika opasnost. Umjetna inteligencija bez podrške i ulaganja u kvalitetne ljude je jako ograničena. Pogotovo jer ne postoje novih podaci koji su potrebni umjetnoj inteligenciji kako bi pronalazila uzorke i iz uzoraka pronalazila nova znanja. Stoga sam s kolegom Henningom Walczakom sa Sveučilišta u Kolnu nedavno za Nature Cell Biology napisao komentar pod naslovom ‘Scientific culture in the age of AI’ u kojem problematiziramo kako umjetna inteligencija utječe na znanstvenike i znanstvenu kulturu“, zaključio je Đikić.

Odnedavno žene diljem SAD-a mogu uz s pomoću alata AI-ja saznati koliki je rizik da razviju rak dojke u bliskoj budućnosti. Riječ je o Clarity Breast, alatu tvrtke za digitalno zdravstvo Everlywell, a temelji se na umjetnoj inteligenciji koja analizira  nedavnu mamografsku snimku.

Clairity Breast lani je odobrila američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) za predviđanje petogodišnjeg rizika od raka dojke na temelju mamografskih snimaka. Tijekom testa, koji stoji 249 dolara, softver Clairityja koristi mamografske snimke za predviđanje rizika od razvoja raka dojke u postotku (od nula do 100).

„Ta bi ocjena, koju bi liječnici trebali razmotriti uz ostale kliničke podatke, poput obiteljske i osobne medicinske povijesti te drugih čimbenika rizika, mogla pridonijeti ranijem otkrivanju raka odnosno u fazi kada je bolest lakše izlječiva i kada su izgledi za povoljan ishod liječenja veći“, izjavila je za New York Times dr. Eleonora Teplinsky, onkologinja u sustavu Valley Health System u Paramusu u New Jerseyju.

* Tekst je objavljen uz novčanu potporu Agencije za medije iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti.