Hrvatska bi, kako je najavljeno, 2027. trebala napraviti veliki zaokret u politici cijepljenja protiv HPV-a: cjepivo koje je danas besplatno, ali dobrovoljno, trebalo bi postati dio obveznog kalendara cijepljenja. Ako se najava ostvari, Hrvatska će biti među rijetkim europskim zemljama koje su se odlučile na takav potez.

Do sada su svega tri zemlje – Island, Portugal i Norveška – postigle cilj Europskog plana za borbu protiv raka prema kojem obuhvat cijepljenih adolescenata ne bi smio biti manji od 90 %. No, ni u jednoj od tih zemalja cijepljenje nije obvezno ni zakonski uvjetovano.

Hrvatsko Ministarstvo zdravstva u siječnju 2026. godine najavilo je da će Hrvatska od 2027. godine uvesti obvezno cijepljenje protiv HPV-a. Informacija je izazvala lavinu reakcija, no nakon toga izostale su nove informacije i pojašnjenja.

Na naš upit što će biti s najavom obveznog cijepljenja protiv HPV-a iz Ministarstva zdravstva kažu da se od ranije najavljenog smjera nije odustalo.

„Ministarstvo zdravstva priprema izmjene Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti kojima bi se stvorila pravna osnova za uvrštavanje cijepljenja protiv HPV-a u Program obveznog cijepljenja. Trenutačno se provode stručne pripremne aktivnosti, uključujući usuglašavanje prijedloga sa stručnim institucijama i izradu zakonskog prijedloga, nakon čega će isti proći redovni zakonodavni postupak, uključujući javno savjetovanje i saborsku proceduru“, piše Ministarstvo u odgovoru u kojem navode kako je i nadalje plan da „ako izmjene zakonskog okvira budu donesene u predviđenom postupku, nove odredbe stupe na snagu tijekom 2027. godine. Međutim, dinamika njihove primjene ovisit će o završetku zakonodavnog postupka i usvajanju zakonskih izmjena u Hrvatskom saboru.“

Zanimljivo je da Hrvatska nije jedina zemlja koja u ovom trenutku razmišlja o prelasku na obvezni model cijepljenja. Identična najava stiže i iz Poljske koja bilježi jednu od najviših stopa incidencije i smrtnosti od raka povezanog s HPV-om u Europi.

Prema trenutačno dostupnim informacijama, poljska vlada najavljuje obvezno cijepljenje djevojčica i dječaka u dobi od devet do 14 godina, s dvije doze, a planirani početak primjene je 1. siječnja 2027.

Poljsko Ministarstvo zdravstva najavilo je kampanju o HPV cijepljenju, a cilj je povećati povjerenje roditelja i suprotstaviti se dezinformacijama prije početka provedbe novog modela.

Da obveza sama po sebi ne može zamijeniti povjerenje i edukaciju smatra i Neda Ferenčić Vrban, dr.med., specijalistica školske medicine i glavna tajnica Hrvatske lige protiv raka.

„U Hrvatskoj ulazak u ‘obavezni kalendar’ samo znači izjednačavanje ovog cjepiva sa svima ostalima cjepivima koja su u pedijatrijskom i školskom kalendaru. Čvrsto vjerujem da će se uvesti obavezno cijepljenje i time povećati obuhvat. Naravno to mora biti dio šire strategije koja uključuje: dobru komunikaciju i edukaciju, praćenje obuhvata po županijama i školama te rad s roditeljima koji imaju dvojbe. Drugim riječima: zakon nam otvara vrata, ali ukupnu procijepljenost, ne samo protiv HPV-a, povećava povjerenje i organizacija sustava“, kaže Ferenčić-Vrban  koja smatra da se najbolji rezultat postiže „kombinacijom edukacije i jasne preporuke stručnjaka, stručnih medicinskih društava, medija i udruga pacijenata.“

 

Nacionalni program besplatnog cijepljenja protiv HPV-a u Hrvatskoj je uveden 2015. godine. Ministarstvo zdravstva prvotno je u travnju 2015. odobrilo besplatno cijepljenje samo za djevojčice, no brzo se uvidjelo da je jednako važno cijepiti i dječake pa je program hitno izmijenjen te je u jesen 2015. omogućeno besplatno cijepljenje za oba spola.

Hrvatska je time 2015. godine postala jedna od naprednijih zemalja u Europi, jer su u to vrijeme mnoge države besplatno cijepile isključivo djevojčice, dok su dječaci u njihovim programima uvršteni tek godinama kasnije (primjerice, susjedna je Slovenija besplatno cijepljenje protiv HPV-a za dječake u svoj nacionalni program uvrstila tek 2021./2022. školske godine).

 

Cijepljenje protiv HPV-a u Hrvatskoj trenutačno je besplatno i dobrovoljno za djevojčice i dječake u dobi od 14 i 15 godina te za mlade do 25. godine života.

Unatoč dostupnosti cjepiva, procijepljenost ostaje ispod javnozdravstvenih ciljeva te iznosi oko 55 posto kod djevojčica i 40 posto kod dječaka, što je daleko od ciljanih 90 posto.

Unatoč tome, Neda Ferenčić Vrban smatra kako dosadašnja strategija nije bila neuspješna. Naprotiv, kaže, ostvareni su značajni pomaci i procijepljenost kontinuirano raste.

„Dosegnuti približno 50 % procijepljenosti velik je uspjeh i potvrda da sve više roditelja i mladih prepoznaje vrijednost cijepljenja. Sada imamo priliku dodatno ubrzati taj napredak i približiti se cilju od 90 %, što bi Hrvatsku svrstalo među najuspješnije zemlje u prevenciji bolesti povezanih s HPV-om. (Švedska, Portugal, Škotska Engleska, Malta…), a time u budućnosti dovelo i do eradikacije karcinoma uzrokovanih HPV-om. Vjerujem da nam je svima to zajednički cilj“, navodi.

A upravo će povećanje obuhvata biti glavni argument za uvođenje obveze.

Europska unija zemljama članicama postavila je vrlo ambiciozan cilj: do 2030. godine cijepiti protiv HPV-a najmanje 90 posto ciljane populacije djevojčica do 15. godine i značajno povećati procijepljenost dječaka.

Preporuka Vijeća EU iz 2024. godine, pritom, ne propisuje državama kako da povećaju procijepljenost. Umjesto toga, navode se samo mjere koje mogu pomoći, od cijepljenja u školama i lakše dostupnosti cjepiva do podsjećanja na cijepljenje, nadoknade propuštenih doza te boljeg informiranja i edukacije građana. Posebno je zanimljivo to da se u europskoj preporuci izravno govori i problemu povjerenja u HPV cjepiva koje je u padu, osobito među mladima, pa je iznimno važno provoditi kampanje, educirati mlade i njihove roditelje i boriti se protiv dezinformacija.

Drugim riječima, europski cilj nije samo procijepiti što je moguće veći broj mladih, nego i stvoriti sustav u kojem je cijepljenje dostupno, razumljivo i prihvaćeno.

„Najčešći razlog protivljenja cjepivu je uvjerenje da cjepivo na neki način potiče promiskuitet te da nije potrebno ako je spolno ponašanje odgovorno“, navodi Simona Mikuljan, lokalna koordinatorica projekta Budi mRAK za Zagreb koji od 2019. godine provode studenti medicine iz udruge CroMSIC (Međunarodna udruga studenata medicine Hrvatska) uz podršku nadležnih institucija. Projekt je do danas obuhvatio gotovo 10.000 učenika.

„Godišnje provedemo i do 400 radionica, kako u razredima osnovnih i srednjih škola tako i na roditeljskim sastancima, kroz koje smo educirali značajan broj učenika i njihovih roditelja. S obzirom na to da veliki naglasak stavljamo na provođenje radionica, smatramo da je prvi i ključan korak primarno prenijeti sve potrebne informacije i odgovoriti na eventualna pitanja učenika, roditelja, a i nastavnika kojima se roditelji često prvima obraćaju vezano uz temu HPV-a“, kaže Simona Mikuljan te dodaje kako se odluka o cijepljenju često mijenja kada ljudi dobiju informacije.

„Iznimno smo ponosni na odaziv na naše radionice koji je svake godine sve veći. Posebno nas ohrabruje činjenica da su mladi, ali i njihovi roditelji, danas sve bolje informirani o mogućnostima zaštite od HPV-a i važnosti cijepljenja. Upravo su veća razina znanja i osviještenosti ključni za donošenje odgovornih odluka, a naš je cilj nastaviti doprinositi tome da prevencija postane dio brige o zdravlju budućih generacija“, ističe.

A upravo su odgovorne odluke ono na čemu bi se morale temeljiti javne kampanje prije uvođenja najavljene obveze.

Jer HPV cjepivo nije zamišljeno kao zaštita ponašanja, nego kao prevencija infekcije prije nego što do nje dođe. Cijepljenje pruža snažnu zaštitu od bolesti povezanih s HPV-om. Najbolji je primjer Australija koja je 2007. godine prva pokrenula nacionalni program cijepljenja protiv HPV-a. Inicijativa provedena u školama postigla je obuhvat veći od 80 % i dovela do toga da 2021. godine nije zabilježen nijedan novi slučaj raka vrata maternice među ženama mlađima od 25 godina, što je prvi takav slučaj otkako se vodi evidencija.

U Europi je prvi nacionalni program cijepljenja djevojčica protiv HPV-a 2008. godine uvela Velika Britanija. Do 2019. godine gotovo su sve zemlje EU-a uvrstile cjepivo protiv HPV-a u svoje nacionalne rasporede cijepljenja. Njih četrnaest sada cijepi i dječake. Dokazano je da cjepivo protiv HPV-a najbolje djeluje prije početka spolne aktivnosti pa se rutinsko cijepljenje u Europi uglavnom provodi između devete i 14. godine.

A upravo je dob u kojem se procjepljuju djeca ono što brine hrvatske roditelje koji se protive cijepljenju.

„Roditelji smatraju da su njihova djeca premlada da bi primila cjepivo protiv spolno prenosive infekcije, a da pritom uvijek nisu svjesni razloga koji stoji iza takvog pristupa“, kaže Simona Mikuljan te ističe kako je najveća zabluda s kojom se susreću mišljenje da HPV pogađa isključivo žene i da bi se prema tome samo one trebale cijepiti.

„Upravo zbog toga na radionicama nastojimo naglašavati kako se muškarci nikako ne bi trebali izuzeti iz ove teme, između ostalog kako bi se u konačnici postigla što bolja procijepljenost te kako bi bilo koju vrstu raka uzrokovanog HPV-om ostavili u prošlosti“, kaže.

Da je važno cijepiti i djevojčice i dječake jer HPV uzrokuje bolesti kod oba spola, uključujući više vrsta raka: rak vrata maternice, rak anusa, rak penisa, rak rodnice i stidnice, rak usne šupljine i ždrijela te genitalne bradavice, upozorava i Neda Ferenčić Vrban.

„Visoka procijepljenost djevojčica i dječaka ključna je za smanjenje širenja HPV-a i prevenciju brojnih zloćudnih bolesti. Što je procijepljenost veća, to je manji broj infekcija, premalignih promjena i karcinoma povezanih s HPV-om. Imamo priliku generacijama koje dolaze osigurati zdraviju budućnost i značajno smanjiti teret bolesti koje se danas mogu spriječiti cijepljenjem“, ističe Ferenčić Vrban.

I sad se vraćamo na ključno pitanje: što u stvarnosti mijenja uvođenje obveznog HPV cijepljenja?

Prema odgovoru Ministarstvu zdravstva, eventualno obvezno cijepljenje najvećim bi se dijelom oslonilo na postojeći sustav.

„Način provedbe u najvećoj bi mjeri slijedio postojeći organizacijski model, koji se u Hrvatskoj uspješno provodi već niz godina. Cijepljenje bi se provodilo prvenstveno kroz djelatnost školske i adolescentne medicine u suradnji sa školama i roditeljima, uz sudjelovanje zavoda za javno zdravstvo i drugih zdravstvenih ustanova, sukladno važećim programima cijepljenja“, stoji u odgovoru.

Ministarstvo navodi da bi dobne skupine, broj doza i raspored bili određeni Provedbenim programom cijepljenja i stručnim preporukama HZJZ-a.

Prema sada važećim preporukama, djeca u dobi od 11 do 14 godina cijepe se s dvije doze, dok se starije dobne skupine cijepe prema propisanom rasporedu.

„Cijepljenje bi najvjerojatnije bilo organizirano u petom razredu osnovne škole, za djevojčice i dječake, s dvije doze u razmaku od 6 mjeseci“, navode.

Dakle, ako plan bude realiziran, obvezno HPV cijepljenje ne bi značilo stvaranje paralelnog sustava, nego bi se ono pokušalo uklopiti u postojeći sustav školske medicine.

To je važno jer Hrvatska već ima infrastrukturu koju mnoge zemlje koriste upravo za povećanje procijepljenosti. Pitanje je, samo, koliko će se taj sustav dodatno organizirati i kako će se komunicirati s roditeljima.

Nada Ferenčić Vrban očekuje da će se uvrštavanjem HPV-a u tzv. A kalendar cijepljenja dogoditi upravo ono što se želi postići, a to je povećanje broja cijepljene djece.

„U Hrvatskoj ulazak u ‘obavezni kalendar’ samo znači izjednačavanje ovog cjepiva sa svima ostalima cjepivima koja su u pedijatrijskom I školskom kalendaru. Čvrsto vjerujem da će se uvesti obavezno cijepljenje i time povećati obuhvat. Naravno to mora biti dio šire strategije koja uključuje: dobru komunikaciju i edukaciju, praćenje obuhvata po županijama i školama te rad s roditeljima koji imaju dvojbe. Drugim riječima: zakon nam otvara vrata, ali ukupnu procijepljenost, ne samo protiv HPV-a, povećava povjerenje i organizacija sustava“, kaže Ferenčić Vrban te zaključuje:

„Kao liječnica koji snažno zagovara cijepljenje, rekla bih ovako: ‘Hrvatska je već napravila važan korak time što HPV cjepivo postoji, dostupno je i besplatno.

Procijepljenost od 50 posto je uspjeh, ali ako želimo eliminirati bolesti uzrokovane HPV-om, moramo ići prema vrlo visokoj procijepljenosti djevojčica i dječaka, idealno što bliže 90%. Najvažnije je stvoriti sustav u kojem je cijepljenje u redovnom programu, jednostavno dostupno i s povjerenjem prihvaćeno.“

Što s roditeljima koji će odbiti cijepiti djecu?

„Pitanja vezana uz provedbu eventualnog obveznog cijepljenja, uključujući postupanje u pojedinačnim slučajevima, bit će uređena važećim zakonskim i podzakonskim propisima koji se primjenjuju na obvezna cijepljenja u Republici Hrvatskoj. Cilj Ministarstva prije svega je kroz kvalitetnu edukaciju i pravodobno informiranje roditelja povećati razumijevanje koristi cijepljenja te osigurati donošenje informiranih odluka u interesu zaštite zdravlja djece i javnog zdravlja“, odgovorili su iz Ministarstva zdravstva na naše pitanje razmatraju li se posebne odredbe ili postupci za slučajeve u kojima roditelji ne pristanu da njihova djeca prime cjepivo.

* Tekst je objavljen uz novčanu potporu Agencije za medije iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti.