Obilježen 4. veljače, Međunarodni dan borbe protiv raka. Ministar zdravstva Milan Kujundžić najavio da će borba protiv raka biti prioritet Vlade u 2019. godini.

Borba protiv raka naš je prioritet u 2019. godini, zbog čega je Vlada u plan reformi uvrstila donošenje Nacionalnog plana protiv raka, s ciljem osvješćivanja javnosti o raku kao velikom javnozdravstvenom problemu, poboljšanja prevencije i odaziva na preventivne preglede, te poboljšanja dijagnostike i terapije za svakog oboljelog, izjavio je ministar zdravstva Milan Kujundžić na konferenciji za medije koja je održana u povodu 4. veljače, Međunarodnog dana borbe protiv raka.

“Danas je Svjetski dan borbe protiv raka koji obilježava cijeli svijet, a ujedno počinje i Hrvatski tjedan protiv raka. Nažalost, predviđa se da će broj umrlih u svijetu u idućih 20 godina s 18 milijuna godišnje porasti na oko 30 milijuna. U Hrvatskog godišnje oko 23 000 ljudi oboli od raka, a predviđa se porast oboljelih slično kao i u svijetu”, rekao je ministar Kujundžić.

U tijeku je e-savjetovanje o Nacionalnom planu protiv raka, a stručnjaci koji su na njemu radili očekuju da će biti usvojen u proljeće, dok bi njegova provedba ušla u proračunsko financiranje od iduće godine. Ministar kaže da su dosad stigle brojne međunarodne recenzije i sugestije za poboljšanje plana.

Kujundžić je istaknuo kako Hrvatska prati svjetske trendove u liječenju raka kada su u pitanju novi lijekovi, a lani je nabavljen i značajan broj CT-a i MR, kao i linearnih akceleratora te gama-knife, koji imaju značajnu ulogu u dijagnostici raka.

Hrvatska prema čimbenicima rizika i svjesnosti pripada među najgore, a prema screeningu, dijagnostici i terapiji je u gornjoj trećini među razvijenim zemljama. Treba učiniti sve da se građani odazovu na preventivne preglede i screening jer rano otkivanje i na vrijeme postavljena dijagnoza čini bolest izlječivom.

“Naročito smo loši kad je u pitanju pušenje, a poznato je da je svaki četvrti karcinom povezan s pušenjem”, kazao je ministar.

U Hrvatskoj postoje tri programa screeninga – za rak dojke, vrat maternice i rak debelog crijeva, a ministar ističe kako bi se samo povećanjem odaziva na screening dojke sa sadašnjih oko 60 posto na 80 posto u Hrvatskoj godišnje spasilo 3000 života.

Po podacima HZJZ-a, u tijeku je peti ciklus pozivanja žena između 50 i 59 godina na mamografske preglede u sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke, a prosječni odaziv je 60 posto.

Iznimno je slab odaziv na program ranog otkrivanja raka debelog crijeva, na koji se pozivaju osobe stare između 50 i 74 godina, jer iznosi svega 21 posto, dok je provedba programa ranog otkrivanja raka vrata maternice zastala jer se trenutno reorganizira.

Uskoro bi, prema najavama, trebao započeti i probir na rak pluća niskodoznom CT dijagnostikom.

Voditelj Registra za rak pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo Mario Šekerija rekao je kako je broj oboljelih od malignih bolesti u stalnom porastu, što je u najvećoj mjeri rezultat povećanog očekivanog trajanja života i sve većeg broja starijih osoba.

U Hrvatskoj, istaknuo je, danas živi 170.000 osoba koje su u nekom trenutku svojeg života bolovale od karcinoma.

Iako je kod muškaraca najčešći rak pluća, očekuje se da će po učestalosti primat preuzeti rak prostate. Na trećem je mjestu po pojavnosti rak dojke, ujedno i najčešći rak kod žena.

Član Povjerenstva za izradu i praćenje Nacionalnog plana protiv raka Stjepko Pleština rekao je da u Hrvatskoj od raka umre 60 posto oboljelih, dok u Danskoj, koja je najuspješnija u smanjenju smrtnosti od raka, umre njih 30 posto.

Kada bi se Hrvatska, zahvaljujući provedbi Nacionalnog plana protiv raka, približila samo europskom prosjeku od 46,7 posto umrlih od karcinoma, to bi značilo da je godišnje sačuvano 5000 do 7000 života, rekao je Pleština.

Slogan hrvatskog tjedna protiv raka je „ „Ja jesam i hoću“ čime se želi istaknuti uloga svakog pojedinca u brizi o svom zdravlju, priopćio je jučer Hrvatski zavod za javno zdravstvo koji je bio jedan od organizatora konferencije.

„Za suzbijanje ovog vodećeg javnozdravstvenog problema neophodno je jačanje suradnje cijelog zdravstvenog sektora te intenzivna suradnja s civilnim sektorom. Takav pristup najbolje se očituje u nacionalnim programima ranog otkrivanja raka u koje je direktno uključeno više od 5000 zdravstvenih djelatnika. Združeno, koordinirano djelovanje još većeg broja zdravstvenih ustanova i djelatnika temelj je i Nacionalnog plana protiv raka“, priopćili su iz HZJZ-a.

Povodom Međunarodnog dan borbe protiv raka, Koalicija udruga u zdravstvu i platforma Onkologija.hr jučer su predstavile prvo istraživanje  o očekivanim ishodima onkološke skrbi za pacijente u 12 zemalja središnje i istočne Europe.

Upitnik je preveden na 12 jezika, a oboljelima od raka i članovima njihovih obitelji dostupan je na web stranici survey.onkologija.hr.

“U regiji Središnje i Istočne Europe ne postoje podaci o ishodima liječenja koje pacijenti smatraju važnima te sve takve podatke preslikavamo iz zemalja Zapadne Europe. Rezultate koje ćemo dobiti planiramo primijeniti u zagovaračkim aktivnostima na nacionalnim razinama, ali i na regionalnoj razini, jer nas sve, uz značajne nacionalne razlike, povezuje uočljiv porast broja oboljelih i umrlih od raka. U Hrvatskoj navedene rezultate planiramo primijeniti u implementaciji mjera iz Nacionalnog plana za borbu protiv raka, kao i za moguću suradnju sa stručnim društvima u onkologiji”, rekao je tim povodom Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu.