Procjenjuje se da će u 2020. godini rak dojke biti dijagnosticiran kod 1,7 milijuna žena — što je porast u odnosu na sadašnju razina za 26 posto — uglavnom u zemljama u razvoju.
Eto, došao je i na mene red da nešto napišem. Ponekad je teško biti objektivan, precizan i racionalan kada si istodobno u ulozi liječnika, pacijenta i na čelu udruge koja je dio Europske koalicije za borbu protiv raka dojke. Ono što zasigurno mogu je prenijeti znanje i iskustvo i potruditi se da do velikog broja žena dođe informacija koja je važna i vrijedna za njihov život. Prevencija i edukacija iznimno su važne. Cilj svih nas trebao bi biti smanjenje smrtnosti od raka dojke jer, pobogu, zašto bi toliko žena moralo umirati? A umiru, nažalost, ne vidi se pad tendencije smrtnosti. Globalno gledano, rak dojke najčešći je uzrok smrti od raka kod žena, svake godine imamo 327.000 smrtnih slučajeva. Svake godine u svijetu nastane i 1,35 milijuna novih slučajeva, a smatra se da oko 4,4 milijuna žena živi s rakom dojke.
Procjenjuje se da će u 2020. godini rak dojke biti dijagnosticiran kod 1,7 milijuna žena — što je porast u odnosu na sadašnju razina za 26 posto — uglavnom u zemljama u razvoju.
U Hrvatskoj su prema posljednjim podacima Zavoda za statistiku oboljele 2644 žene, a umrlo ih je više od 1000. Kada je prvi put objavljen statistički podatak o broju novooboljelih žena od karcinoma dojke bilo ih je negdje oko 700, danas ih je više od 2500. Šireći iskustva, širenjem naših ženskih mreža, edukacijom možemo puno toga napraviti.
Vesna Ramljak / Foto: privatna arhiva
Zamislimo to ovako: U Hrvatskoj svaki mjesec od raka dojke umre više od 90 žena! Zamislite da mjesečno u prometnim nesrećama pogine više od 90 žena!? Digli bi se svi alarmi, mediji bi brujali. A što je s rakom dojke? Ne možemo, niti smijemo, govoriti o raku dojke samo onda kada obilježavamo tradicionalna događanja u ožujku i listopadu. O tome treba govoriti stalno, kontinuirano, podizati svijest naših žena, potaknuti ih da se brinu o sebi i o svom zdravlju.
Za početak, usvojimo naviku samopregleda. Ponekad je to pretraga koja zaista može spasiti život. Vi ste te koje poznate svoje tijelo, vi ste te koje mogu uočiti svaku promjenu, vi ste te koje morate znati da rak dojke ima puno lica i da ih treba naučiti prepoznati. Rak se ne događa nekom drugom, on se događa svima nama, dogodit će se svakoj osmoj do desetoj ženi u Republici Hrvatskoj. Statistika je neumoljiva.
Zbog čega je samopregled značajan? Redoviti samopregled vas uči kako ćete prepoznati normalnu građu svojih dojki i registrirati svaku novonastalu promjenu. A za to vam je potrebno samo desetak minuta! Najveći broj promjena koje se otkrije u dojci nije rak već neka druga, najčešće benigna promjena.
Samopregled dojke je nešto što svaka žena može vrlo dobro, kvalitetno i na jednostavan način napraviti te tako znatno poboljšati šanse za rano otkrivanje svih novotvorina. Svaku novu promjenu treba pokazati liječniku i po potrebi specijalistički obraditi.
Upute za samopregled dojki
Kada prakticirati samopregled?
Svaka žena starija od 20 godina treba prakticirati samopregled dojki jednom mjesečno. Najpogodnije je vrijeme za to do desetog dana ciklusa. Kada jednom upoznate svoje dojke daleko je lakše registrirati novonastale promjen
1. Dobro pogledajte dojke u ogledalu – potrebno je pažljivo pogledati izgled kože i bradavica, pomičnost dojki pri podizanju obje ruke, posebno pomičnost i izgled kože kada pojedinu dojku pomičemo u raznim smjerovima. Obratite pažnju na promjene u veličini, obliku, asimetriji dojki kao i svako novonastalo ulegnuće, otok, promjene boje kože te novonastalo uvlačenje bradavice.
2. Palpacija – Dojke treba pipati i sjedeći i ležeći, jer se neke promjene bolje uočavaju sjedeći, a druge ležeći. Pipati se na dva načina uvijek je sigurnije nego samo na jedan. Osnovno je pravilo da desna ruka uvijek pipa lijevu dojku, a lijeva ruka desnu. Pritom je jako važno spojiti jagodice dva ili još bolje tri prsta kako bi povećali površinu pipanja i izbjegli mogućnost da male kvržice “pobjegnu” pred (raširenim) prstima. Iznimno je važno maksimalno poboljšati kontakt između prstiju i kože na dojci i to tako da se nikada ne pipa na suho. Obvezno je, ako ste u kadi, dojke nasapunati ili namazati gelom za kupanje, a izvan kade namazati ih nekim mlijekom ili uljem za tijelo. Kod sjedećeg (ili stojećeg) pregleda uobičajeno je da se pri samopregledu desne dojke desna ruka najprije postavi bočno uz tijelo, a nakon toga se podigne iznad glave kako bi se i dojka podignula, eventualne kvržice pomaknule i tako postale bolje pipljive. Pregled pokušavamo poboljšati tako što dojku podijelimo na četvrtine (kvadrante) vukući okomice kroz bradavicu, pa tako razlikujemo gornji unutarnji, gornji vanjski, donji unutarnji i donji vanjski kvadrant.
3. Limfni čvorovi – Samopregled treba uključiti i palpaciju limfnih čvorova pazuha i nadključnu jamu. Ovaj samopregled također je preporučljivo raditi prilikom tuširanja podizanjem ruku iznad glave, s tim da se opet pipa jagodicama suprotne ruke.
4. Iscjedak iz dojki – Pojava iscjetka moguć je znak ozbiljnih bolesti dojke. Kada je spontan, obostran i mliječan, najčešće je znak hormonalnih poremećaja. Ali, u to se ne treba pouzdati. Svaku pojavu iscjetka treba signalizirati liječniku kako bi se napravila osnovna obrada. U sklopu samopregleda, treba povremeno, svakih nekoliko mjeseci, provjeriti postoji li iscjedak. Pritom je potpuno krivo stiskati samo bradavice (žene koje su dulje dojile i imaju veće bradavice često mogu istisnuti minimalnu količinu tekućine zaostale u širim mliječnim kanalima). Potrebno je dva do tri puta stisnuti cijelu dojku pokretima kao kod izdajanja mlijeka te se u slučaju pojave iscjetka odmah obratiti liječniku.
Danas sam pisala malo o samopregledu, pročitajte, naučite, usvojite. Sljedeći put idemo dalje, tema ima na pretek!
