Rano otkrivanje maligne bolesti podrazumijeva postavljanje dijagnoze u trenutku kada je bolest u samom začetku i/ili malog volumena, i posljedično tome dostupna svim metodama onkološkog liječenja s visokom stopom potpunog izlječenja bolesti. Drugim riječima, rano otkriven karcinom je onaj kod kojeg je moguće postići izlječenje bolesti (kod većine metastatskih malignih bolesti to nije moguće, usprkos sve efikasnijim modalitetima sustavnog onkološkog liječenja-kemoterapiji, imunoterapiji, endokrinoj terapiji, ciljanoj terapiji itd.).
Kad govorimo o karcinomu dojke, rano otkrivanje znači postavljanje dijagnoze karcinoma dojke kada je bolest u lokaliziranom stadiju (tumor se nalazi samo u dojci, stadij I) ili lokoregionalnom stadiju bolesti (zahvaćanje dojke i regionalnih limfnih čvorova-aksilarnih, supraklavikularnih, infraklavikularnih i internih mamarnih limfnih čvorova, stadiji II I III).
Rano otkrivanje karcinoma dojke ima presudnu ulogu u uspjehu liječenja i spašavanju života. Više je razloga zbog kojeg je rano otkrivanje karcinoma dojke važno:
- Karcinom dojke otkriven u ranom stadiju ima visoku stopu izlječenja bolesti (u stadiju I 5-godišnje preživljenje je više od 90%). S porastom stadija bolesti, a osobito kod proširenja bolesti na druge organe (stadij IV, metastatska bolest), šanse za dugoročno preživljenje se značajno smanjuju, usprkos danas sve boljim modalitetima onkološkog liječenja.
- Kod ranije otkrivenog raka dojke moguće je primijeniti manje agresivne metode liječenja, npr. poštedna operacija umjesto mastektomije. Također je kod rano otkrivenog raka dojke moguće izbjeći potrebu za adjuvantnom kemoterapijom; često je kod tih bolesnica indicirano samo adjuvantno hormonsko liječenje, koje je značajno manje toksično od kemoterapije.
- Manji su troškovi liječenja: kod rano otkrivenog raka dojke, liječenje je često manje invazivno i kraće traje, što rezultira manjim troškovima i za zdravstveni sustav i za samu bolesnicu.
- Bolja kvaliteta života: bolesnice s rano otkrivenim rakom dojke imaju manje fizičkih i emocionalnih posljedica od same dijagnoze i liječenja, kao i brži oporavak. Drugim riječima, dijagnoza raka dojke kod tih žena ima značajno manji utjecaj na svakodnevni život.
Koliko je krucijalno otkriti bolest u što ranijem stadiju, najbolje se može vidjeti iz podataka o 5-godišnjem preživljenju karcinoma dojke ovisno o stadiju bolesti. Iako 5-godišnje preživljenje ne znači apsolutno izlječenje, već da kod bolesnice u periodu od 5 godina od dijagnoze nije bilo znakova povrata bolesti, u praksi, osobito kod raka dojke, to za značajnu većinu bolesnica znači i dugoročno izlječenje.
→ Stadij 0 (karcinom in situ) – karcinom ograničen na duktuse (kanale)-DCIS (duktalni karcinom in situ) ili lobuluse (režnjiće) dojke-LCIS (lobularni karcinom in situ); nije probio tzv. bazalnu membranu, čime dobiva mogućnost širenja u regionalne limfne čvorove i udaljene organe
- 5-godišnje preživljenje: 99–100%
→ Stadij I – tumor do 2 cm (T1) ograničen na dojku, bez širenja u regionalne limfne čvorove (N0)
- 5-godišnje preživljenje: 95–100%
→ Stadij II – veći tumor u dojci (T2: 2-5 cm ili T3: tumor> 5 cm) bez zahvaćanja limfnih čvorova ili tumor u dojci do 5 cm sa zahvaćanjem do 3 aksilarna limfna čvora (N1)
- 5-godišnje preživljenje: 85–95%
→ Stadij III – tumor dojke bilo koje veličine sa zahvaćanjem 4-9 (N2) ili 10 i više (N3) regionalnih limfnih čvorova, ili tumor koji infiltrira kožu dojke ili prsni mišić ili upalni karcinom dojke (T4), bez obzira na zahvaćanje limfnih čvorova
- 5-godišnje preživljenje: 66–85%
→ Stadij IV (metastatska bolest-M1) – bolest proširena na udaljene organe (kosti, pluća, jetru, mozak…); iako je uz moderno onkološko liječenje moguće dugoročna kontrola bolesti, i dalje se smatra inkurabilnom bolesti
- 5-godišnje preživljenje: 25–36%
Gore navedeni postoci predstavljaju prosječne statističke podatke. Stvarna prognoza za svaku pojedinu bolesnicu, osim o samom stadiju, značajno ovisi i o tipu karcinoma dojke (npr. hormonski pozitivni, HER2+, trostruko negativni), dobi bolesnice, njezinom općem zdravstvenom stanju i komorbiditetima, kao i samom odgovoru na onkološku terapiju.
Kako je evidentno da rano otkrivanje karcinoma dojke doslovno spašava život, važno je educirati žene o tome kako će otkriti promjene na vrijeme. Nikako se ne smije zanemariti važnost mjesečnih samopregleda (prema nekim studijama, do trećine bolesnica napipalo je kvržicu u dojci ili pazuhu prije dijagnoze), uz edukaciju o načinu i učestalosti provođenja samopregleda kao i pravovremeno započeti s radiološkim pregledima.
Nisi sama – pregledaj se s nama!
Ida Prester demonstrira kako napraviti samopregled dojki. Preporuča se jednom mjesečno, pet do sedam dana nakon menstruacije. Pozovi prijateljicu i sklopite #pinkypromiss – obećanje uz koje ćeš lakše razviti naviku redovitog samopregleda dojki. Više na https://pinkypromiss.24sata.hr/
Koje su radiološke metode za rano otkrivanje premalignih i malignih promjena u dojci?
ULTRAZVUK DOJKI koristeći UZV valove prikazuje akustička svojstva tkiva dojke te analizom odjeka ultrazvučnih valova razaznaje vrste tkiva u analiziranoj regiji. UZV je izrazito subjektivna metoda koja ovisi o ispitivaču, stoga je od velike važnosti da UZV dojki radi liječnik spec. radiologije s adekvatnom edukacijom u slikovnoj dijagnostici dojki. Liječnik-radiolog koji provodi UZV dojki treba dobro poznavati i ostale pretrage koje se koriste u dijagnostici bolesti dojki kako bi mogao prema potrebi bolesnicu uputiti na nadopunu dijagnostičke obrade, ako je UZV nalaz nejasan ili inkonkluzivan. Indikacije za UZV pregled dojki uključuju: preventivni pregled dojki kod žena s gustim žljezdanim tkivom dojki (svakako prije 40. godine, a periodično, uz komplementarnu MMG i nakon generativne dobi), palpabilnu kvržicu u dojci i/ili pazuhu, promjenu volumena dojke (oticanje cijele ili dijela dojke, smanjenje volumena dojke), diskoloraciju ili uvlačenje kože na dojci, promjene kože dojke poput „kore od naranče“, promjene na bradavici (iscjedak iz bradavice-(su)krvavi ili serozni, stvaranje krastica, promjenu boje ili uvlačenje bradavice), nadopunu dijagnostičke obrade kod suspektnih promjena na MMG ili MR, promjene postoperativnog ožiljka nakon kirurškog zahvata zbog prethodnog karcinoma dojke, abnormalnosti dojki kod trudnica ili dojilja, abnormalnosti implantata dojki, probir i praćenje visokorizičnih žena, ako MR nije dostupan ili je kontraindiciran.
MAMOGRAFIJA je zlatni standard kao metoda probira za rano otkrivanje karcinoma dojke kod asimptomatskih žena starijih od 40 godina i jedina dijagnostička metoda za koju je dokazano da smanjuje smrtnost od karcinoma dojke. Pregled se izvodi tako da se tkivo dojke komprimira između dvije ploče, te se nakon toga dojka snimi Rtg zrakama.
MMG pregled za obje dojke traje oko 5 minuta. Standardno se svaka dojka snima u dvije projekcije: kraniokaudalnoj (CC) i kosoj mediolateralnoj projekciji (MLO), no postoje i brojne tzv. nestandardne projekcije snimanja koje indicira spec. radiologije u slučajevima kada spomenute standardne projekcije nisu dovoljne za adekvatni prikaz određenih promjena u dojci. Kod žena generativne dobi MMG se preporučuje učiniti u prvoj polovici menstrualnog ciklusa (najčešće 5. do 12. dan ciklusa) kada je gustoća žljezdanog tkiva dojke manja, a i postoji značajno manji rizik od rane trudnoće, koja je, naravno, kontraindikacija za MMG pregled.
MAGNETSKA REZONANCA (MR) je dijagnostička metoda s najvećom osjetljivošću (oko 95%) u ranom otkrivanju raka dojke. Bolesnica prije snimanja dobiva intravenski contrast na bazi gadolinija koji se izlučuje urinom. Prije snimanja je stoga nužno učiniti procjenu bubrežne funkcije, najčešće određivanjem vrijednosti ureje i kreatinina u krvi. Samo snimanje traje 20-ak minuta, za vrijeme pregleda bolesnica leži na trbuhu, s dojkama koje slobodno vise u zavojnici (engl. ‘coil’) uređaja. Kod žena u generativnoj dobi, kao i kod MMG, preporučuje se pregled učiniti između 5. i 12. dana menstrualnog ciklusa. Indikacije za MR dojki su: obrada prethodno biopsijom dokazanog karcinoma dojke; praćenje bolesnice prije, za vrijeme i nakon provedenog neoadjuvantnog liječenja; nadopuna nejasnog UZV i/ili MMG nalaza; sumnja na neinvazivni karcinom dojke (DCIS- duktalni karcinom in situ), gust žljezdani parenhim dojki, suspektan obostrani karcinom dojke, sumnja na zahvaćanje pektoralnog mišića ili pazušnih limfnih čvorova, praćenje bolesnica sa silikonskim ili drugim implantatima u dojkama; sumnja na ostatnu bolest nakon operacije dojke; praćenje visokorizičnih bolesnica (bolesnice s BRCA 1 i 2 mutacijom, bolesnice s obiteljskim opterećenjem), bolesnice koje su prije 30. godine života primile radioterapiju u području prsnog koša. Kontraindikacije za MR dojki su: nemogućnost bolesnice da leži na trbuhu; trudnoća i dojenje; postavljen elektrostimulator, strano metalno tijelo nepoznatog sastava ili sastava koji ne smije u magnetsko polje, klaustrofobija. MR dojki nije preporučljiv kod bolesnica kojima je prošlo manje od 6 mjeseci od operacije (osim u slučaju sumnje na ostatnu bolest) i manje od jedne godine od provedene adjuvantne radioterapije dojke zbog smanjene specifičnosti pregleda.
* Tekst je objavljen u sklopu projekta ”Uz nas niste sami”
