Kako poboljšati učinkovitost onkološke skrbi, pitanje je na koje pokušava odgovoriti studija „Action Guide for Efficient Cancer Care” (Akcijski vodič o učinkovitoj skrbi oboljelih od raka) koji je prošle godine objavila organizacija All.Can. Riječ je o međunarodnoj neprofitnoj organizaciji utemeljenoj 2016. godine s ciljem poboljšanja učinkovitosti onkološke skrbi, ali s fokusom na ono što je važno pacijentima. Među šest autora All.Canova akcijskog vodiča je i dr. Damir Ivanković, nezavisni istraživač i konzultant u području zdravstva.

„All.Can Action Guide for Efficient Cancer Care (2024) predstavlja praktični alat za unaprjeđenje učinkovitosti onkološke skrbi. U njegovoj je srži definicija učinkovitosti: postizanje najboljih mogućih zdravstvenih ishoda korištenjem dostupnih resursa, ljudskih, financijskih i tehnoloških, uz fokus na ono što pacijentima i društvu uistinu najviše znači“, kaže Ivanković koji je na All.Canovu akcijskom vodiču radio kao dio istraživačkog tima Sveučilišta u Amsterdamu, gdje je do nedavno živio i radio.

„To iskustvo mi je omogućilo da iz prve ruke sudjelujem u razvoju praktičnog alata za implementaciju pokazatelja učinkovitosti u onkologiji, u suradnji s brojnim međunarodnim dionicima“, dodao je Ivanković.

Vodič nudi tri ulazne točke za implementaciju poboljšanja učinkovitosti onkološke skrbi: zašto mjeriti učinkovitost, što mjeriti (osam ključnih metrika/mjera učinkovitosti) te kako implementirati promjene.

„Među predloženim metrikama nalaze se: vrijeme do dijagnoze (što kraće to bolje), udio slučajeva otkrivenih kroz hitni prijem (što manje to bolje), interval od prvog javljanja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti do uputnice (što kraće to bolje), vrijeme od dijagnoze do početka liječenja (što kraće to bolje), iskustva i uključenost pacijenata u donošenje odluka (što više i smislenije to bolje) te udio bolesnika koji primaju kemoterapiju u posljednjim tjednima života (pokazatelj kvalitete palijativne skrbi). Vodič je zamišljen kao ‘živi dokument’, kroz stalnu razmjenu iskustava i evaluaciju rezultata trebao bi omogućiti da zdravstveni sustavi diljem Europe (i šire) sustavno prate učinkovitost i transparentno izvještavaju o stvarnim učincima liječenja. Njegova je vrijednost u tome da istovremeno nudi pregled koncepata i konkretan alat za praktičare, donositelje politika i organizacije pacijenata“, pojasnio je Ivanković.

 

Damir Ivanković: “Poboljšanje ishoda liječenja zahtijeva ulaganje u kontinuitet skrbi i integriranu skrb, multidisciplinarne onkološke timove, kvalitetan probir i prevenciju te kontinuirano praćenje stvarnih ishoda liječenja, uključujući podatke prikupljene od samih pacijenata.”

 

Naš sugovornik osvrnuo se i na loše ishode liječenja malignih bolesti u Hrvatskoj koja je već godinama po učestalosti i po smrtnosti pri vrhu EU.

„Ishodi onkološkog liječenja snažno ovise o dvama čimbenicima. Prvi je to kako liječimo, uključujući standarde i smjernice liječenja, kontinuitet njege, multidisciplinarni pristup i integriranu skrb. Drugi čimbenik je vrsta bolesti i faza u kojoj pacijent ulazi u sustav, odnosno dolazi liječniku. Ako probir i prevencija zakažu, rak se često dijagnosticira u kasnijim stadijima, što značajno smanjuje mogućnosti izlječenja. Hrvatska bilježi varijabilnu stopu sudjelovanja u nekim programima probira“, rekao je Ivanković.

Naglasio je da u Hrvatskoj postoje jasne razlike u stopama preživljenja, a ovise o vrstama tumora.

„Rak dojke i testisa danas imaju petogodišnja preživljenja iznad 80 posto dok rak pluća ostaje ispod 20 posto. Unatoč padu u posljednjem desetljeću, mortalitet od raka pluća kod nas je i dalje iznad prosjeka EU. Napredak je ipak vidljiv: u Hrvatskoj je u razdoblju od 2010. do 2014. petogodišnje preživljenje od raka dojke poraslo za pet postotnih bodova, a od raka debelog crijeva za gotovo četiri. Osim novih lijekova i metoda liječenja, ‘skokovite’ promjene donose i preventivne intervencije. Najbolji primjer je cijepljenje protiv HPV-a, koje može praktički eliminirati rak vrata maternice. Naravno, ako se kojekakve neznanstvene ideologije ne upletu u priču. Dakle, poboljšanje ishoda zahtijeva ulaganje u kontinuitet skrbi i integriranu skrb, multidisciplinarne onkološke timove, kvalitetan probir i prevenciju te kontinuirano praćenje stvarnih ishoda liječenja, uključujući podatke prikupljene od samih pacijenata“, naglasio je Ivanković.

Pojasnio je i kako se smjernice iz „Action Guide for Efficient Cancer Care” mogu kod nas implementirati kako bi se poboljšali ishodi liječenja malignih bolesti.

„U raspravi o unapređenju onkološke skrbi polazište treba biti razvoj kulture podataka i kvalitete. Bez pouzdanih, pravodobnih i usporedivih podataka, nemoguće je donositi informirane odluke niti mjeriti napredak. Hrvatska troši puno na zdravstvo, iako i dalje ispod EU prosjeka, a nažalost ima iznadprosječnu smrtnost od raka. To ukazuje da je učinkovitost sustava jednako važna kao i razina ulaganja. Action Guide All.Can nudi upravo takav okvir: jasno definirati ciljeve, procijeniti spremnost sustava, uključiti dionike i primijeniti preporuke. Naglasio bih da Hrvatska treba sustavno ulagati u standardizirane pokazatelje kvalitete, bolje povezivati registre i rutinske podatke te osigurati transparentno izvještavanje. To bi omogućilo praćenje ishoda kroz vrijeme i među ustanovama, gradilo povjerenje javnosti i stvorilo temelje za učenje unutar sustava“, rekao je Ivanković.

Naš sugovornik komentirao je i podatke koji pokazuju da Hrvatska loše stoji i u prevenciji raka. Primjerice, imamo visoki udio pušača te debelih i pretilih osoba, a i dosta je visoka izloženost ljudi okolišnim čimbenicima poput zagađenog zraka

„Osvrnut ću se na koncept brzih mjera (‘quick buys’) koji je objavljen u novom radu u časopisu „Lancet Regional Health – Europe”. Riječ je o intervencijama protiv nezaraznih kroničnih bolesti koje imaju dokazano mjerljiv učinak na zdravlje populacije unutar pet godina. Dakle, u vremenskom okviru političkih ciklusa. Od 49 analiziranih mjera, 25 ih je identificirano kao brze mjere, uključujući politike u vezi s duhanom, alkoholom, prehranom, tjelesnom aktivnošću te ranim otkrivanjem i liječenjem kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i raka. Njihova prednost je dvostruka: visoka isplativost i brzi učinak. To ih čini idealnim za zemlje koje žele kombinirati kratkoročne političke rezultate s dugoročnim zdravstvenim dobitima. Primjeri uključuju povećanje poreza na duhan i alkohol, zabranu pušenja u zatvorenim prostorima, restrikcije marketinga nezdrave hrane, kao i rano otkrivanje i liječenje hipertenzije. Ako nam je cilj smanjenje prijevremene smrtnosti od nezaraznih kroničnih bolesti za trećinu do 2030., tada su upravo ovakve intervencije najbrži i najučinkovitiji put“, pojasnio je Ivanković te dodao kako se upravo o ovakvim rješenjima raspravljalo ove godine na HealthComm Forumu u Zagrebu, kroz prizmu kulture podataka i simbolima u zdravstva.

„Iduće godine ćemo i dalje, kroz prizmu zdravlja i blagostanja kao nacionalnog resursa, ali i svačije odgovornosti“, najavljuje.

Ipak, ističe da uspjeh na području prevencije raka ne ovisi samo o uvođenju mjera, već i o sustavnom praćenju učinaka te transparentnom izvještavanju javnosti.

„Stoga bih naglasio dvostruku poruku. Prvo, Hrvatska može brzim mjerama postići mjerljiv pomak u javnom zdravlju već u ovom i idućem izbornom ciklusu. Drugo, dugoročna održivost traži konsenzus oko vrijednosti i stalno utemeljenje odluka na najboljim mogućim znanstvenim dokazima“, zaključio je Damir Ivanković.

Tko je Damir Ivanković

Damir Ivanković diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Magistrirao je poslovnu administraciju na Poslovnoj školi Bled – IEDC, a doktorirao na temi vezanoj za javno zdravstvo u pandemiji covida-19 na Sveučilištu u Amsterdamu, gdje je radio od 2018. do 2024. godine. Sada je nezavisni istraživač i konzultant u području zdravstva, predaje na Sveučilištu Libertas, gostujući je predavač na Imperial Collegeu u Londonu te programski direktor HealthComm Foruma. Također je i konzultant za Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO), a fokus njegova rada je na kvaliteti zdravstvene skrbi, sigurnosti pacijenata i zdravstvenim sustavima, s posebnim naglaskom na podatke i uključivanje pacijenata.

* Tekst je objavljen uz novčanu potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti.