Rak debelog crijeva jedan je od dva najčešća sijela raka od kojega godišnje u Hrvatskoj oboli oko 3000 ljudi, a njih više od 1500 izgubi bitku s bolešću.
Podaci su to koji ukazuju na nužnost preventivnih akcija kojima je cilj osvijestiti građane na to da moraju voditi računa o svom zdravlju. Iz tog se razloga posljednje subote u svibnju obilježava Dan plavog irisa – Dan prevencije raka debelog crijeva. Nismo same priključuje se ovoj akciji tekstom koji smo uz dozvolu uredništva preuzeli s onkologija.hr.
Prema podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, rak debelog crijeva s oko 3000 novooboljelih godišnje predstavlja drugi po učestalosti tip tumora u osoba oba spola. Iako se u većini zapadnoeuropskih zemalja, te u Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama, bilježi blagi pad smrtnosti od raka debelog crijeva, u Istočnoj Europi, uključujući i Hrvatsku, smrtnost od ove bolesti bilježi uzlazni trend. Od raka debelog crijeva godišnje u našoj zemlji umre više od 1500 osoba.
Bolest je podjednako zastupljena u oba spola, iako nešto češće u muškaraca. Većina oboljelih u trenutku dijagnoze starija je od 65 godina. Zabrinjava, međutim, porast incidencije u nižim dobnim skupinama.
Rak debelog crijeva može započeti u njegovom početnom dijelu koji se nastavlja na tanko crijevo (cekum), u glavnom dijelu debelog crijeva (kolon) ili u donjem dijelu debelog crijeva (rektum). Bolest uglavnom započinje postupno i u većini slučajeva klinički se manifestira znakovima poremećaja crijevne funkcije (zatvor, proljev, promjene debljine stolice), nalazom krvi i/ili sluzi u stolici te općom slabošću, gubitkom tjelesne težine i slabokrvnošću (anemijom).
Napredovanjem bolesti, osim crijevne stijenke, bolest zahvaća okolne limfne čvorove, a kasnije se širi i na udaljena područja kao što su jetra, pluća i kosti. Tada se mogu javiti smetnje koje su odraz zahvaćenosti tih organa (bol i lomovi kostiju, žutica, kašalj, zaduha).
Prognoza bolesti uvelike ovisi o njezinoj proširenosti u trenutku dijagnosticiranja te o pravovremeno započetoj terapiji. Zbog toga su preventivni pregledi i testovi s ciljem ranog otkrivanja raka debelog crijeva izrazito važni, osobito u populaciji s povećanim rizikom (starija dob, polipi, bolest u obitelji).
U Hrvatskoj se pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja provodi Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Program uključuje probir (screening) populacije u dobi od 50 do 74 godine testom okultnog (nevidljivog) fekalnog krvarenja. Test predstavlja najjednostavniju metodu brzog otkrivanja bolesti u izlječivoj fazi. Osobe uključene u probir na kućnu adresu dobivaju pribor s uputama za uzimanje uzorka stolice za analizu. Uz to se popunjava i anketa koja daje podatke o ispitanikovom zdravstvenom stanju i čimbenicima rizika. Ako se testom otkriju oku nevidljivi tragovi krvi u stolici, što može biti prvi znak bolesti, osoba će dobiti poziv za daljnje pretrage. One uključuju kolonoskopiju ili rektoskopiju tj. pregled debelog crijeva savitljivom cijevi s kamerom koja se uvodi kroz analni otvor.
Preventivnim pregledima i dijagnostičkim testovima rak debelog crijeva može se otkriti u ranoj fazi, kada je moguće potpuno izlječenje. Nažalost, većina oboljelih javlja se liječniku tek kada bolest počinje stvarati simptome poput smetnji u pražnjenju crijeva (proljevi, zatvor) krvi u stolici ili gubitka na težini.
Kirurški je zahvat osnovna metoda liječenja raka debelog crijeva, a njegova uspješnost ovisi o veličini i proširenosti tumora. Pored kirurškog liječenja, ovisno o stadiju bolesti i lokalizaciji raka debelog crijeva, može se provesti zračenje ili sistemska terapija koja uključuje primjenu citotoksičnih lijekova (kemoterapije) te bioloških lijekova koji svojim ciljanim djelovanjem na tumorsku stanicu značajno poboljšavaju ishod liječenja.
