U povodu Svjetskog dana borbe protiv raka, stručnjaci i predstavnici udruga pacijenata u ponedjeljak su upozorili na tzv. rijetke tumore od kojih u Europskoj uniji godišnje oboli oko 4,3 milijuna osoba, pri čemu se u Hrvatskoj godišnje otkrije 4715 novodijagnosticiranih bolesnika s rijetkim zloćudnim tumorima, a stopa petogodišnjeg preživljavanja daleko je lošija nego kod čestih tumora.
“Od svih zloćudnih bolesti 22 posto čine rijetki tumori. Petogodišnje preživljenje bolesnika daleko je lošije nego kod čestih tumora – kod odraslih osoba s rijetkim tumorima petogodišnje je preživljenje od 47 posto, a od čestih vrsta tumora 65 posto”, istaknula je na konferenciji za novinare voditeljica Odjela za rijetke tumore Klinike za plućne bolesti Jordanovac KBC-a Zagreb Sanja Pleština.
Raste broj oboljelih od raka mokraćnog mjehura
Lošiji rezultati u liječenju rijetkih tumora, naglasila je, posljedica su kasnog postavljanja točne dijagnoze, manjeg iskustva u liječenju i odgovarajućih terapija, a zbog malog broja bolesnika manje je i kliničkih studija i interesa za razvoj novih terapijskih opcija.
Marija Gamulin iz Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb posebno je istaknula problem raka mokraćnog mjehura budući da se u Hrvatskoj, za razliku od Europe, broj novooboljelih povećava. Karcinom mokraćnog mjehura u našoj zemlji peto je najčešće sijelo zloćudnog raka u muškaraca, kojih na godinu oboli 757, te 248 žena.
Gamulin je istaknula da bolesnici s metastatskim rakom mokraćnog mjehura nemaju zadovoljavajuće terapijske opcije jer njih čak dvije trećine ne dobije terapiju. “Prvi veliki iskorak nakon 30 godina u liječenju bolesnika s metastatskim rakom mokraćnog mjehura je imunoterapija koja je odobrena u Europskoj uniji, a treba donijeti i nacionalni program ranog otkrivanja za visokorizičnu populaciju”, poručila je.
Snježana Tomić iz Kliničkog zavoda za patologiju i sudsku medicinu KBC-a Split istaknula je važnost genskog testiranja, tj. precizne medicine u onkologiji, što je novi pristup u liječenju onkoloških bolesnika kojem je cilj povezati nova znanja o patogenezi tumora s vrlo preciznom ciljanom terapijom.
Doc. dr. Sanja Pleština, voditeljica Odjela za rijetke tumore: Lošiji rezultati u liječenju rijetkih tumora rezultat su kasnog postavljanja točne dijagnoze, manje dostupnosti iskusnih kliničkih centara i odgovarajućih terapija. (Fotografija: HINA)
Ljiljana Vukota, glavna tajnica udruge “SVE za NJU”: Psihološka pomoć bolesnicima, njegovateljima i članovima obitelji mora biti integrirana u potporno liječenje zloćudnih bolesti. (Fotografija: Ognjen Karabegović/SVE za NJU)
“Danas znamo da većina ili gotovo svi tumori nastaju kao posljedica promjena u samim genima ili promjena u regulaciji njihove funkcije. Genomsko profiliranje tumora može bolesniku pružiti opcije liječenja koje potencijalno mogu rezultirati boljim ishodom bolesti”, kaže Tomić.
Dodaje kako čak i kod bolesnika kod kojih nisu pronađene promjene gena ili za pronađene promjene još nema klinički relevantne terapije to što znaju da su učinili apsolutno sve u potrazi za adekvatnom ciljanom terapijom može biti umirujuće.
Važnost psihološke podrške oboljelima
Glavna tajnica udruge “SVE za NJU” Ljiljana Vukota naglasila je važnost psihološke podrške oboljelima u suočavanju s bolešću, tijekom liječenja i rehabilitacije i povratka u društvo, kao i važnost psihološke podrške članovima obitelji suočenih s rakom.
“Psihološka pomoć bolesnicima, njegovateljima i članovima obitelji mora biti integrirana u potporno liječenje zloćudnih bolesti, zajedno s ublažavanjem nuspojava onkološke terapije, prilagođenom prehranom i palijativnim liječenjem i skrbi”, kazala je.
Svjetski dan borbe protiv raka (World Cancer Day) obilježava se svake godine kako bi se podigla svijest javnosti o oboljenjima od raka, prevenciji, ranom dijagnosticiranju i liječenju bolesti te skrbi za oboljele.
“Ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana udruge bolesnika posvetile su rijetkim tumorima, prvenstveno zato što se osobe koje od njih obolijevaju ne mogu za podršku obratiti udrugama pacijenata sa sličnom bolešću. Sve informacije o svojoj bolesti mogu dobiti samo unutar zdravstvenog sustava, koji još uvijek nema zadovoljavajuću komunikaciju s pacijentima, pa se za većinu informacija moraju snalaziti drugdje”, naglasio je predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu Ivica Belina.
