Cijepljenje protiv gripe počet će u petak, 3. studenoga, a građani će se uobičajeno moći cijepiti kod svojih obiteljskih liječnika i u zavodima za javno zdravstvo, objavio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ).

 

Za ovu sezonu gripe osigurano je 280.000 doza trovalentnog cjepiva, a s obzirom na viruse koji će cirkulirati u populaciji, ovogodišnje cjepivo sadrži sojeve virusa A – H1N1 i H3N2, i virus B, kao i lani.

Cijepljenje se preporučuje osobama starijih od 65 godina, kroničnim bolesnicima, uključujući i djecu, a posebice onima sa srčanim i plućnim bolestima, dijabetičarima i transplantiranim osobama, zdravstvenim djelatnicima, trudnicama i svakako onkološkim bolesnicima. Svi oni ulaze u tzv. rizičnu skupinu, što znači da je cijepljenje za njih nužno, a često i od životne važnosti.  

 

 

Stručnjaci upozoravaju da je gripa ozbiljna bolest s brojnim komplikacijama i smrtnim ishodima za koju ne postoji lijek, pa je jedina učinkovita mjera cijepljenje, nakon koje se stvara zaštita od virusa u roku dva do tri tjedna.

Prošle godine službeno je bilo prijavljeno 51.283 oboljelih od gripe, iako je stvarni broj oboljelih bio znatno veći. Od komplikacija je umrlo 27 osoba, što je najviše dosad, a niti jedna od tih osoba nije bila cijepljena.

To su službene brojke, no računa se da je stvarni broj oboljelih i umrlih od posljedica gripe deset puta veći, što znači da je od gripe u 2016. umrlo između 250 i 300 ljudi.

Voditelj Nacionalnog centra za influencu pri HZJZ-u Vladimir Draženović upozorava kako bi ovogodišnju sezonu mogao obilježiti još veći broj oboljelih.

‘Uvijek kada se pojavljivao neki novi soj virusa, prve godine bilo je manje slučajeva nego druge godine, a obzirom da se lani prvi puta javio soj H3N2, razumno je upozoriti ljude da bi nas mogla čekati teža sezona influence, pa bi se svi koji to žele trebali cijepiti na vrijeme’, rekao je Draženović.

Sezona gripe u Europi još nije počela, iako su pojedinačni slučajevi laboratorijski potvrđene gripe detektirani u nekoliko europskih zemalja.

U HZJZ-u napominju kako su najčešće nuspojave cijepljenja blage i spontano prolaze u roku dan-dva, to mogu biti oteklina i crvenilo na mjestu primjene, povišena tjelesna temperatura, bolovi u mišićima i glavobolja.

Trajne kontraindikacije za cijepljenje su teška alergija na bjelančevine jaja i pileće bjelančevine, alergija na neki sastojak cjepiva i teška nuspojava nakon ranije primjene cjepiva protiv gripe. Privremena kontraindikacija za cijepljenje je akutna febrilna bolest.

Djelotvornost cjepiva protiv gripe različita je od sezone do sezone, a ovisi, između ostaloga, o tome u kojoj se mjeri cirkulirajući sojevi virusa poklapaju s cijepnim sojevima, o dobi i zdravstvenom stanju cijepljene osobe i o tome je li osoba cijepljena prethodnih godina.

U sezonama kada se sojevi dobro podudaraju, djelotvornost cjepiva kod zdravih odraslih osoba kreće se oko 70 posto. Kod starijih osoba i osoba s kroničnim bolestima djelotvornost je u pravilu niža, dok u nekim sezonama može biti vrlo niska, primjerice 20 do 30 posto. Međutim, kod osoba kojima je gripa ozbiljna prijetnja zdravlju, čak i smanjenje rizika od gripe cijepljenjem za 20 posto bolje je nego da te osobe ostanu nezaštićene.

U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo cijepljenje protiv gripe provodi se svakim radnim danom od 8:30 do 15:30 sati.

Za sve onkološke pacijente cjepivo je besplatno.